Stanje u oblastima javnih rasprava, javnih nabavki, javno-privatnih partnerstava i informatora o radu
Transparentnost Srbija predstavila je rezultate istraživanja o stanju u oblastima javnih rasprava, javnih nabavki, javno-privatnih partnerstava i informatora o radu. Reč je o istraživanju u okviru projekta "Povećana transparentnost i efikasnost javnog sektora", koji je realizovan uz podršku Evropske unije i Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa civilnim društvom.
U uvodnom delu konferencije govorili su zamenik šefa DelegacijeEU u Srbiji Oskar Benedikt, v.d. direktora Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Ksenija Milenković, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić, direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović, predsednik TS prof dr Vladimir Goati i programski direktor TS Nemanja Nenadić. Rezultate istraživanja predstavili su Bojana Medenica i Zlatko Minić.
U vezi sa javnim raspravama, ekspoze premijera iz aprila 2014. pobudio je nadu da će propisi i praksa biti izmenjeni tako da se omogući temeljna javna rasprava ne samo o nacrtima zakona, već i o polaznim zakonodavnim osnovama i podzakonskim aktima. Do izmene Zakona o državnoj upravi, Poslovnika Vlade i Zakona o lokalnoj samoupravi još uvek nije došlo. Takođe, i pored proteka rokova iz strateških akata, nije donet ni Zakon o lobiranju.Vlada nije izvestila Skupštinu u roku o sprovođenju Rezolucije o zakonodavnoj politici.
U praksi je primetan određeni napredak. Za sve veći broj zakona se organizuju javne rasprave i podaci o tome objavljuju na portalu e-uprava. Pa ipak, javnost pripreme propisa u Srbiji još uvek nije na zadovoljavajućem nivou, a mogućnosti građana i zainteresovanih pravnih lica da utiču na kvalitet zakonskih rešenja su višestruko ograničene, što štetno utiče i na borbu protiv korupcije.
U nekim slučajevima, problem nastaje već kod odlučivanja Vladinih odbora o tome da li će javna rasprava uopšte biti održana, jer se događalo da se takva rasprava ne predvidi kao obavezna iako zakon donosi bitne novine u pravnom sistemu ili pobuđuje interesovanje javnosti. U međuvremenu, primetno je da mnoge javne rasprave nisu organizovane u svemu u odredbama Poslovnika Vlade. Tako je za samo 40% slučajeva tokom 2014. poštovana obaveza objavljivanja na Portalu e-uprava (češće su bile ovakve objave na saju ministarstava). U 30% slučajeva objavljen spisak članova radnih grupa (što je obavezno po Poslovniku). Kad je reč o neobaveznim elementima, u samo 30% slučajeva bilo je objavljeno obrazloženje po datim predlozima tokom javne rasprave o tome zbog čega su prihvaćeni ili odbijeni, a samo jednom slučaju (10%) su bili objavljeni i drugi, neobavezni dokumenti.
Primećena je takođe zabrinjavajuća pojava da se nacrti upućuju na mišljenje u Evropskoj komisiji i drugim međunarodnim organizacijama pre nego što se okonča javna rasprava. Nakon dobijanja pozitivnog mišljenja na takve nacrte, znatno se teže prihvataju predlozi domaće javnosti.
Detaljnije o ovoj oblasti: http://goo.gl/K6h2An
Novi Zakon o javnim nabavkama, koji je doneo brojna poboljšanja, ali i bitno podigao očekivanja, počeo je, sa većinom podzakonskih akata da se primenjuje od 1. aprila 2013. Podzakonski akti su usvajani i nakon tog datuma, a neki nisu do danas (npr. Plan borbe protiv korupcije u javnim nabavkama). Pravni okvir za javne nabavke je tokom 2015. neznatno promenjen (smanjenje preferencijala za domaću robu i ponuđače). Nova Strategija reforme sistema javnih nabavki prepoznaje potrebu za krupnijim izmenama, ali ne i po svim pitanjima gde je do sada bilo problema. Odbor za finansije Narodne skupštine je formirao radnu grupu koja bi trebalo da radi na tome, ali još uvek nije poznato u kojem će sve pravcu ići izmene. Nakon katastrofalnih poplava iz maja 2014, donet je zakon koji na poseban način uređuje javne nabavke radi obnove. Čini se da ovo narušavanje jedinstva pravnog sistema, iako samo po sebi opasno, nije donelo štetne posledice. Naime, na osnovu ovog zakona su sprovođene brojne nabavke radova kod kojih je primenjen dodatni sistem kontrole pre plaćanja za izvršene radove (unutar Vladine Kancelarije za pomoć i obnovu). Problemi uočeni kod tih nabavki su slični kao i kod „običnih“ (mala konkurencija, kašnjenje sa realizacijom ugovora). „Lex specialis“ za izgradnju „Beograda na vodi“ iz aprila 2015. otvorio je mogućnost dodele ugovora o pojedinim javnim nabavkama bez nadmetanja investitoru na tom projektu i plaćanje za te radove kompenzacijama. Na osnovu pojedinih međudržavnih sporazuma su i u ovom periodu direktno ugovoreni i izvođači radova (npr. u slučaju termoelektrane u Kostocu).
U praksi javnih nabavki primetan je krupan napredak koji su, počev od 2013, donele odredbe aktuelnog zakona, pre svega u pogledu povećanja transparentnosti postupaka. Međutim, ove promene nisu dovele do bitnijeg povećanja konkurencije. Kao problem u praksi se javljaju brojne situacije u kojima uslovi ili elementi kriterijuma nisu postavljeni tako da odgovaraju stvarnim potrebama naručioca, nepoštovanje pojedinih odredaba Zakona (npr. u pogledu objavljivanja aneksa ugovora), ali i situacije u kojima postoje nerazrešene dileme u samom pravnom okviru (npr. u pogledu uporedne primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Zakona o javnim nabavka (ZJN), ili nelogična rešenja samog zakona (npr. nemogućnost primene poglavlja o antikorupcijskim pravilima na nabavke koje su izuzete iz primene ZJN). Dodatan problem je to što su nadzorni kapaciteti Uprave za javne nabavke (UJN), budžetske inspekcije i drugih organa i dalje slabi.
Detaljnije o ovoj oblasti: http://goo.gl/U8Qyxl
U pogledu javno – privatnih partnerstava razvoj situacije tokom proteklih godinu ipo dana je bio neočekivan. Nakon brojnih najava u političkim planovima (iz 2012), moglo se očekivati da će biti zaključen znatno veći broj ovakvih aranžmana. Međutim, u stvarnosti je broj pokrenutih slučajeva na osnovu Zakona o javno – privatnom partnerstvu i koncesijama bio izuzetno mali. Tako je Komisija za javno-privatno partnerstvo, od svog osnivanja, dala pozitvno mišljenje na svega 21 projekat do aprila 2015. Od svih odobrenih projekata najviše ih je iz oblasti gradskog prevoza (sedam) i upravljanja otpadom (četiri). Odobreno je šest velikih infrastrukturnih objekata, od čega se pet ne realizuje, a za šesti nema potvrde da li se realizuje. U pogledu JPP koji su zaključene pre donošenja ovog zakona, često nedostaju relevantni podaci na osnovu kojih bi se moglo suditi o efektima.
Pravilnik o načinu vođenja i sadržini registra javnih ugovora je usvojen u junu 2013. Njegove odredbe su izazvale burne reakcije, zbog ograničavanja pristupa informacijama u Registru javnih ugovora. U decembru 2013. je ovaj pravilnik izmenjen, ali Registar do završetka rada na ovom izveštaju nije formiran, ili barem nije javno dostupan. Pravni problem predstavlja i to što je jedno ministarstvo nadležno za nadzor realizacije javnih ugovora, a drugo za donošenje propisa u ovoj oblasti. Takođe, primena pravila o javnim nabavkama na javno-privatna partnerstva nije dovoljno jasno uređena.
Kao i kod druge vrste pravnih poslova i kod JPP značajan problem predstavljaju aranžmani kod kojih se zakonske procedure zaobilaze primenom međudržavnih sporazuma. To je bio slučaj i sa JPP projektom za „Beograd na vodi“. Problem kod ovakvih aranžmana predstavlja odsustvo konkurencije, ali i odsustvo analize koja bi pokazala da je JPP (sa odabranim ili bilo kojim drugim partnerom) najbolje rešenje za problem. Kao pozitivan primer, može se, s druge strane istaći, primena Zakona u slučaju koncesije za izgradnju i održavanje autoputa (tzv. „koridor XI“), za šta postupak i dalje traje. U svakom slučaju, aktivnosti na ovom projektu, naročito u oblasti JPP bitno su podstakle nivo diskusija u javnosti o pravnoj prirodi i ekonomskoj opravdanosti ove vrste angažovanja javnih sredstava.
Detaljno o ovoj oblasti: http://goo.gl/GnfYmX
Po pitanju informatora o radu, nije bilo promena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, koje bi, da su usvojene, proširile krug organa koji moraju da objave informatore o radu i obezbedile adekvatniji nadzor nad primenom tog zakona. Rokovi za izmene Zakona (koje su bile pripremljene još krajem 2011) se stalno pomeraju (npr. u strateškim aktima), a tek nedavno je to pitanje konačno pokrenuto sa „mrtve tačke“ (formirana je radna grupa u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu).
U praksi objavljivanja informatora o radu nije bilo krupnijih promena. I dalje je najveći problem neažurnost objavljenih informacija (šest meseci i duže), što smanjuje korisnost i pouzdanost ovih dokumenata. U načelu, može se govoriti o pozitivnim trendovima kod ministarstava i kod drugih organa koji su periodično predmet monitoringa. Mediji sve češće koriste podatke iz informatora kao materijal koji se koristi u pisanju o radu državnih organa.
Detaljnije o ovoj oblasti: http://goo.gl/rpZVHs
Vesti
Predlozi za realizaciju preporuke ODIHR i unapređenje uslova izbora
Transparentnost Srbija je iskoristila je danas mogućnost da predstavnicima parlamentarnih stranaka i Radne grupe Vlade Srbije za saradnju sa ODIHR izloži niz konkretnih predloga i prioriteta za unapređenje uslova izbora…
TS dostavila Skupštini predloge za realizaciju preporuka iz izveštaja ODIHR
Transparentnost Srbija dostavila je Skupštini Srbije i vladinoj Radnoj grupi za unapređenje izbornog procesa predloge u vezi sa realizacijom pojedinih preporuka iz konačnog izveštaja ODIHR posle izbora iz decembra 2023…
Inkluzivan konsultativni proces i široki politički konsenzus preduslovi za pravilno…
Saopštenje Nacionalnog konventa o EU: Inkluzivan konsultativni proces i široki politički konsenzus preduslovi za pravilno ispunjenje ODIHR preporuka, ali i dalju evropsku perspektivu Srbije Nacionalni konvent o Evropskoj uniji poziva Vladu…
MUP da objavi podatke o migraciji birača koje je dostavio…
Tvrdnja premijerke u tehničkom mandatu prema kojoj „svako može da proveri“ koliko je bilo slučajeva promene prebivališta građana, ne samo da ne odgovara činjeničnom stanju, već je direktno suprotna zvaničnom…
Zašto su za Srbiju važne preporuke GRECO i šta je…
Kada bi Srbija primenila preporuke koje je marta 2022. dobila od GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije), tela koje je uspostavio Savet Evrope, to bi bitno unapredilo mehanizme za suzbijanje korupcije…
Sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti – korisne preporuke GRECO još…
Kada bi Srbija primenila preporuke koje je marta 2022. dobila od GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije), tela koje je uspostavio Savet Evrope, to bi bitno unapredilo mehanizme za…
ODIHR zatražio poboljšanje pravila o finansiranju kampanje i sprečavanju zloupotrebe…
Posmatračka misija ODIHR je i u konačnom izveštaju o decembarskim izborima potvrdila neke od nalaza do kojih je došla Transparentnost Srbija u okviru monitoringa izborne kampanje, a veliki broj preporuka…
Troškovi beogradske kampanje – šta je prikazano, a šta nedostaje
Iako je na beogradskim lokalnim izborima bilo 14 izbornih lista, a rok za predaju konačnih finansijskih izveštaja je istekao pre šest dana, za sada je ih objavljeno samo devet. Sudeći…
Glavni kriterijum za izbor ponuđača u čak 96 odsto tendera…
Jedan od glavnih problema javnih nabavki u Srbiji godinama unazad su transparentnost i fer kriterijumi, zbog kojih je broj ponuđača po tenderu na znatno nižem nivou nego u zemljama EU. Najniža…
Srbija nastavlja pad na svetskoj listi Indeksa percepcije korupcije Transparency…
U Srbiji nema političke volje da se smanji korupcija, vlast zaobilazi zakone o javnim nabavkama, donosi posebne zakone za milionske projekte koji su joj važni, ne donosi strategiju, a sve…
Reagovanje na saopštenje Agencije za sprečavanje korupcije od 12. januara…
Agencija za sprečavanje korupcije je izdala saopštenje pod naslovom „NEUTEMELJENE TVRDNJE DIREKTORA „TRANSPARENTNOST SRBIJA“ u kome se ne citira ni jedna izjava predstavnika TS koja bi za Agenciju sporna. Štaviše…
Raspodela novca iz budžeta parlamentarnim strankama
Izborne liste koje su prešle cenzus na decembarskim izborima svakog meseca će dobijati iz republičkog budžeta nešto više od 1,3 miliona evra – pokazuje proračun organizacije Transparentnost Srbija. Raspodela ovog…
Transparentnost Srbija u 2023. godini
Protekla godina nije Srbiji donela napredak u borbi protiv korupcije, niti promenu u odnosu prema najvažnijim antikorupcijskim mehanizmima. Brižno se negovala netransparentnost, raspiali su se javni resursikoristili su se oprobani…
Neradni dani tokom praznika
Obaveštavamo vas da zbog predstojećih praznika kancelarija TS neće raditi od 31. decembra do 7. januara. Prvi radni dan u 2023. godini biće ponedeljak, 8. januar.
TS poziva MUP i VJT da objave dodatne …
Informacije koje su javnosti predstavili Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao i Više javno tužilaštvo u Beogradu, povodom tvrdnji o nezakonitosti u biračkom spisku i kupovini…
Upozorenje na pokazatelje ozbiljnih povreda u vezi sa izborima
Državni organi u Srbiji bi, bez dodatnog odlaganja, trebalo da utvrde da li je vladajuća partija zloupotrebila javne institucije i resurse i da li je organizovala kupovinu glasova u cilju…
U izbornoj kampanji nejasna granica između države i stranke –…
Posmatračka misija ODIHR-a je već u preliminarom izveštaju istakla ne samo nedostatke zakonskih rešenja već i brojna ozbiljna kršenja zakona tokom kampanje i izbornog dana, među kojima su i problemi…
Monitoring izborne kampanje - drugi presek
Transparentnost Srbija predstavila je nalaze iz monitoringa izborne kampanje. Reč je o drugom preseku. Analizirani su troškovi izborne kampanje, preliminarni izveštaji, funkcionerska kampanja, pojavljivanje političkih aktera na naslovnim stranicama štampe…
Konferencija za novinare - Monitoring izborne kampanje 2023
Organizacija Transparentnost Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije "Monitoring izborne kampanje 2023" Konferencija će biti održana u četvrtak, 14. decembra 2023. godine, sa početkom u 12 časova, u Medija centru (Terazije 4…
Neispunjene obaveze i prioriteti za borbu protiv korupcije
Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, dobar je povod da se Skupština i Vlada koji će biti formirani posle predstojećih izbora, pozovu da konačno usvoje jedan od najefikasnijih mehanizama…
Prvi nalazi o finansiranju kampanje 2023.
Srbija je ušla u novi izborni proces, a da nije rešen ni jedan od problema u oblasti finansiranja kampanje i sprečavanja zloupotrebe javnih resursa. Štaviše, nije bilo ni pokušaja da…
Monitoring izborne kampanje 2023 – funkcionerska kampanja, prijave zbog kršenja…
Organizacija Transparentnost – Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije Monitoring izborne kampanje 2023 – funkcionerska kampanja, prijave zbog kršenja zakona, finansiranje kampanje – prvi presek Konferencija će biti održana u ponedeljak, 4. decembra…
Izveštaj Koalicije prEUgovor: Srbija devet godina tapka u mestu
Srbija već devet godina tapka u mestu kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji, a u najvažnijim oblastima koje se tiču vladavine prava konstantno izostaje suštinski napredak, izjavila je…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji
Koalicija prEUgovor Vas poziva na predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji Vreme: sreda, 22. novembar 2023, 11:00-12:30 Mesto: Hotel Metropol Palace, Bulevar kralja Aleksandra 69, Beograd Koalicija prEUgovor predstavlja…
Izveštaj Evropske komisije – blagonaklon zaključak o napretku i brojni…
Ocena Evropske komisije[1] o „ograničenom napretku“ Srbije u borbi protiv korupcije je previše blagonaklona. S druge strane, izveštaj EK je značajan, jer ukazuje na neke od najvažnijih nerešenih problema, uključujući…
Rad privremenih organa tokom izborne kampanje mora da bude transparentan
Transparentnost Srbija ukazala je predsednicima i članovima privremenih organa u 65 gradova i opština da imaju obavezu da obezbede javnost svog rada, omogućavanjem novinarima da prisustvuju sednicama i objavljivanjem obrazloženja…
Uvod u lokalne izbore počeo prekršajima
Informacije o tome da su čelnici oko 70 gradova i opština podneli ostavke, usled čega im je prestao mandat, ne mogu se pronaći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. To…
Amandman na Zakon o elektronskim medijima ne rešava problem „funkcionerske…
Odredba danas izglasanog Zakona o elektronskim medijima, ni sa amandmanom koji je usvojen na skupštinskom Odboru za informisanje, navodno radi ispunjenja preporuke ODIHR, ne rešava probleme koji se odnose na…
Amandmanom sprečiti da se nabavke za EXPO 2027 sprovode bez…
Transparentnost Srbija uputila je poslaničkim grupama u Skupštini Srbije predlog amandmana kojim bi se otklonio jedan od velikih korupcijskih rizika iz Posebnog zakona o EXPO 2027, time što bi se …
Novi Pazar, Sombor i Veliko Gradište su najtransparentnije lokalne samouprave…
Novi Pazar, Sombor i Veliko Gradište su najtransparentnije lokalne samouprave u ovoj godini prema Indeksu lokalne transparentnosti (LTI) čije je rezultate danas objavila Transparentnost Srbija, uz podršku Američke agencije za…
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5