Politički uticaj na javna preduzeća i medije

Glavni cilj donošenja novog Zakona o javnim preduzećima - profesionalizacija upravljanja javnim preduzećima i njihova departizacija - nije ostvaren, zaključak je istraživanja "Politički uticaj na javna preduzeća i mediji". Predstavnici Transparentnost Srbija, prof Vladimir Goati, Nemanja Nenadić i Zlatko Minić predstavili su 15. septembra rezultate istraživanja na konferenciji u Medija centru. 

TS Zakonao JP kznU istraživanju je analizirana profesionalizacija upravljanja javnim preduzećima, kroz izbor direktora i nadzornih odbora, transparentnost njihovog rada, kao i odnos javnih preduzeća sa medjima, gde su posmatrani troškovi za oglašavanje, sponzorstva i donacije i prateća obrazloženja. 

Iako je zakonski rok za okončanje konkursa za izbor direktora istekao u martu 2017, pola godine kasnije, na čelu gotovo svih posmatranih republičkih preduzeća su bili vršioci dužnosti. Rukovodioci lokalnih javnih preduzeća su mahom postavljeni na konkursima 2013, kada su u lokalnim medijima jasno identifikovani kao "stranački kandidati". U nadzornim odborima 29 od 30 posmatranih javnih preduzeća sede članovi za koje se iz dostupnih biografija ne može ustanoviti da li su kvalifikovani, ili je čak jasno da ne ispunjavaju zakonske uslove.

Transparentnost je oblast u kojoj je ostvaren napredak, postepen, tokom prethodnih 18 meseci, barem na posmatranom uzorku, na šta je uticalo i naše istraživanje. Tako, na početku posmatranja samo jedno od 30 javnih preduzeća (JP) je imalo objavljeno sva dokumenta i informacije koji su po Zakonu obavezni (planovi, izveštaji, biografije itd). Nakon brojnih dopisa koje smo upućivali javnim preduzećima i njihovim osnivačima, na kraju monitoringa sve obaveze ispunjava osam preduzeća, a kod još desetak uspostavljen je sistem redovnog objavljivanja, ali se sa pojedinim dokumentima kasni. TS je upozorila skupštine opština da neka lokalna javna preduzeća nemaju ni sajt, a resorno ministarstvo smo pozvali da ukažu svim jedinicama lokalne samouprave na zakonske obaveze i propisane kazne.

Što se tiče odnosa sa medijima, kod nekoliko javnih preduzeća je utvrđeno da su zaključivala ugovore sa medijima radi praćenja aktivnosti preduzeća, ili sponzorske ugovore. S obzirom na to da su pojedina javna preduzeća ignorisala zahtev da za potrebe istraživanja dostave ugovore, nije moguće doneti celovit zaključak o raširenosti pojava koje odstupaju od propisa i medijskih standarda. Međutim, čak i u dobijenim ugovorima, pronađeno je nekoliko slučajeva da su mediji prihvatali obaveze koje mogu narušiti nezavisnu uređivačku politiku.

Nalazi istraživanja ukazuju na potrebu da se zakonske norme preciziraju i dopune. Ukazujemo takođe da još uvek nije donet podzakonski akt koji treba da omogući odgovarajuću naknadu za stručnjake koji bi vodili javna preduzeća, iako je prošlo godinu dana od isteka roka. Nije usvojen ni akt koji treba da uredi stručno usavršavanje predsednika i članova nadzornih odbora u oblasti korporativnog upravljanja. Međutim, ni jedna promena propisa ne može da nadoknadi ono što je bilo glavna prepreka sprovođenju i ovog i prethodnog Zakona o javnim preduzećima – nedovoljna volja da se norme sprovedu u delo. 

Statistički nalazi istraživanja (stanje na početku septembra 2017):

Kršenja Zakona, nepravilnosti ili nepostojanje dokaza da je Zakon poštovan:

 

PolitickiUticajlogoPreporuke za unapređenje propisa i prakse rada javnih preduzeća

Direktori

 

 

Nadzorni odbori

 

Transparentnost

 

Oglašavanje, donacije, sponzorstva

Urediti detaljnije i doslednije odnose javnih preduzeća sa medijima i oglašavanje u medijima, u okviru izmena Zakona o javnim nabavkama, Zakona o javnim preduzećima, medijskih propisa ili Zakona o oglašavanju;