Još jedna izborna kampanja u nepotpunom pravnom okviru

Transparentnost Srbija, povodom raspisivanja predsedničkih izbora za 2. april 2017. ističe da je ovo još jedan izborni proces u koji je Srbija ušla, a da nisu rasvetljena sporna pitanja iz prethodnih. Nisu na odgovarajući način usaglašenii upotpunjeni ni propisi koji uređuju izbornu kampanju i njeno finansiranje, čak ni u slučajevima kada su te izmene bile deo Vladinih akcionih planova.

Tek od danas pa do dana održavanja izbora predlagači kandidata će morati da vode evidencije o svim troškovima izborne kampanje i da polažu račune o izvorima finansiranja svojih reklama, spotova, javnih skupova i drugih promotivnih aktivnosti. Naime, prema Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, zakonska ograničenja, prava i obaveze predlagača kandidata u vezi sa finansiranjem izborne kampanje odnose se samo na period od dana raspisivanja do dana održavanja izbora. S druge strane, ni jedan drugi zakon ne ograničava vođenje „kampanje pre kampanje“, osim u pogledu objavljivanja plaćenih oglasa na TV i radio stanicama. Umesto da se ovo i sva druga sporna pitanja u vezi sa finansiranjem partija reše do kraja 2014, kako je bilo predviđeno antikorupcijskim akcionim planom iz 2013, Zakon o finansiranju političkih aktivnosti je krajem te godine dodatno pogoršan – uvođenjem mogućnosti da parlamentarne partije u izbornu kampanju „upumpaju“ budžetski novac dobijen za finansiranje redovnog rada, što je obilato korišćeno već u kampanji 2016

Transparentnost – Srbija smatra još većim problemom to što nije ništa urađeno ništa što bi ograničilo „funkcionersku kampanju“, u vezi sa čime smo davali i konkretne predloge rešenja.  Postojeći član 29. Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, zabranjuje direktno korišćenje javnih resursa u svrhu političkih aktivnosti (npr. putovanje službenim automobilom na preidzborne skupove, što se ne odnosi na funkcionere koji imaju stalno obezbeđenje). Međutim, ni taj ni drugi zakoni ne postavljaju ograničenja nosiocima javnih funkcija da upravo za doba kampanjeugovaraju sastanke sa predstavnicima drugih važnih zemalja, i da planiraju učešće na popularnim događajima, poput otvaranja škola, puteva, bolnica i fabrika. Izveštavanje sa takvih događaja u informativnom programu medija vrednije je od bilo koje plaćene reklame i stoga mora biti podvrgnuto kontroli, jednako kao i tokovi novca, a to sada nije slučaj. U vezi sa tim, podsećamo da je Narodna skupština i ovaj put, kao i u prethodnih 16 godina, propustila da ispuni svoju zakonsku obavezu i da formira Nadzorni odbor, koji bi pratio one aspekte kampanje za koje ni jedan drugi državni organ nije nadležan.