Kako da Srbija iskoristi GRECO preporuke

Transparentnost Srbija poziva Vladu i Skupštinu da iskoriste GRECO preporuke iz jula 2015. i dobijeni dodatni rok za njihovo ispunjenje (31. oktobar) kao podsticaj za poboljšanje propisa i prakse.

Srbija je, između 2005. i 2014. izvršila mnoge, uglavnom korisne promene u propisima, upravo na osnovu preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), posebnog mehanizma Saveta Evrope i to je uticalo na dopune Krivičnog zakonika i poboljšanje propisa o finansiranju partija i državnim službenicima.

Međutim, preporuke iz četvrtog kruga evaluacije GRECO, koje se odnose na parlament, pravosuđe i Agenciju za borbu protiv korupcije, Srbija nije ispunila ne samo u okviru roka (do kraja 2016), nego ni do danas. Problem čini još ozbiljnijim to što je većina aktivnosti koje je Srbija dobila kao zadatak od GRECO, već odavno deo nacionalnih strateških akata, ali ni to nije pomoglo da se stvari promene. Mnoge od mera su takođe deo Akcionog plana za poglavlje 23 EU integracija, ali ni to nije bilo od pomoći. Te činjenice ozbiljno dovode u pitanje proklamovanu spremnost za borbu protiv korupcije, kao i za ostvarivanje evropskih standarda u celini. Naime, ocenama GRECO dodatan značaj daje to što ih Evropska komisija uzima kao bitan kriterijum u svojim izveštajima o ostvarivanju standarda u oblasti borbe protiv korupcije.

Tako, na primer, da su rokovi iz domaće antikorupcijske strategije, donete 2013. bili poštovani, neke od reformi, kao što su uređivanje lobiranja i izmene Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije radi povećanja ovlašćenja tog organa i efikasnije kontrole, bile bi ispunjene pre više od tri godine.

Transparentnost Srbija smatra da je naročito važno da se ove preporuke iskoriste za poboljšanje zakona i prakse u vezi sa donošenjem propisa, uključujući javne rasprave u pripremi zakona i sprečavanje da se kroz skrivene uticaje i neuređeno lobiranje utiče na odluke organa vlasti. Iako je GRECO ovaj put bio fokusiran na parlament, potreba za povećanjem transparentnosti procesa odlučivanja još više postoji kada je reč o izvršnoj vlasti. Smatramo da nacrt zakona o lobiranju, koji je Ministarstvo pravde najavilo u reakciji na GRECO izveštaj, treba da obuhvati i ova pitanja.

GRECO izveštaj nas podseća da bi parlament u normalnom toku stvari trebalo da nadzire izvršnu vlast i da za to ima delotvorne mehanizme. Za rasprave o zakonima treba da bude dovoljno vremena, a ne da se one vode u hitnoj proceduri. Na žalost, predmet preporuka ovaj put nisu bile pojedine prakse koje obesmišljavaju parlamentarni život, poput veštačkog objedinjavanja nepovezanih tačaka dnevnog reda, što su poslaničke većine praktikovale i ranije, i podnošenja besmislenih amandmana od strane poslanika vlasti.

Značajan deo preporuka se odnosi na pravosuđe i ima za cilj da poveća nezavisnost Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, kao i unapređenje transparentnosti njihovog rada. Iako se ova pitanja delom tretiraju kroz aktuelne predloge za izmenu Ustava (sa čime se takođe kasni), već sada je očigledno da u nekim slučajevima usvajanje ustavnih amandmana ne bi suštinski ostvarilo preporuke GRECO. Na primer, preporuka da „najmanje polovinu“ članova Visokog saveta sudstva biraju sudije među svojim kolegama formalno bi bila ispunjena usvajanjem amandmana prema kojem bi 5 od 10 članova VSS birale sudije. Suštinski, „sudijski članovi“ VSS bi bili u manjini, jer bi jedan od politički izabranih članova VSS imao „zlatni glas“.

Transparentnost Srbija smatra da je ispunjavanje ovih preporuka samo početak u radu na prevenciji borbe protiv korupcije, a da je za osetne pomake potrebno mnogo više - da parlamentarci zaista žele da se koriste svojim ovlašćenjima u nadzoru nad izvršnom vlašću i da javni tužioci bez straha i selektivnosti gone aktuelne slučajeve korupcije.

Kratak prikaz preporuka GRECO:

i Unapređenje transparentnosti zakonodavanog postupka kroz „obezbeđivanje da se nacrti zakona, amandmani na njih, dnevni red i ishod razmatranja na sednicama odbora, objavljuju pravovremeno, da bude ostavljeno dovoljno vremena za podnošenje amandmana i da se hitan postupak primenjuje samo izuzetno a ne po pravilu. Drugo unapređenje se traži u oblasti javnih rasprava i javnih slušanja i kroz obezbeđivanje da se one primene u praksi.

ii Donošenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika. U vezi sa time se traže i jasna uputstva za primenu, obezbeđivanje pristupa javnosti, primene itd.

iii. Uvođenje pravila o lobiranju za narodne poslanike, na koji način smeju da stupaju u kontakt sa lobistima i drugima koji žele da utiču na parlamentarni postupak i kako da se te interakcije učine transparentnim.

iv Izmena sastava Visokog saveta sudstva, način izbora članova, transparentan rad VSS

v Reformisanje postupka za izbor i napredovanje sudija i predsednika sudova.

vi Revizija sistema za ocenu rada sudija.

vii. Rad na promociji Etičkog kodeksa sudija

viii. Izmena sastava Državnog veća tužilaca, načina izbora i transparentnost rada DVT.

ix Reformisanje postupka za izbor i napredovanje javnih tužilaca.

x Revizija sistema za napredovanje javnih tužilaca.

xi Promocija kodeksa ponašanja javnih tužilaca.

xii. Dalji razvoj i preciziranje pravila o sukobu interesa na narodne poslanike, sudije, javne tužioce i druge funkcionere, u pogledu obavljanja više javnih funkcija, obavljanja drugih poslova, prijavljivanju imovine i sankcija.

xiii. Dalje jačanje uloge Agencije za borbu protiv korupcije u prevenciji korupcije i u prevenciji i rešavanju sukoba interesa javnih funkcionera, kroz obezbeđivanje odgovarajućeg nivoa nezavisnosti, dodelom odgovarajućih finansijskih i ljudskih resursa, proširivanjem nadležnosti i prava Agencije (npr. pravo na neposredan pristup podacima drugih javnih organa, pravo na postupanje po anonimnim pritužbama i po sopstvenoj inicijativi, pravo na podnose krivične prijave, zahtevaju prekršajne postupke i pokreću inicijative za disciplinski postupak.