Business Joomla Themes by Justhost Reviews

Izmene Zakona o lokalnoj samoupravi

Datum kreiranja: ponedeljak, 02 jul 2018

srbija opštineSkupština je usvojila dugo očekivane dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, među kojima se nalaze i neke korisne novine sa stanovišta borbe protiv korupcije.

Izmena koje se odnose na proširenje kruga pitanja koja se uređuju statutom lokalne samouprave su obavezane da javnu raspravu sprovedu kod donošenja nekih akata, dok je za ostale to ostalo opciono. Najvažnije je to što će rasprave biti obavezne makar o delu budžeta (planiranje investicija), i to onom delu kod kojeg mišljenje građana po prirodi stvari najviše i može da utiče na konačnu odluku o tome na šta će biti trošena sredstva.

Suštinski problem jeste to što nisu predviđena zakonska pravila o načinu održavanja javne rasprave, već je to ostavljeno za statute, tako da nema garancija da će one biti organizovane tako da učesnici imaju na raspolaganju sve potrebne informacije i dovoljno vremena da utiču na proces donošenja budžeta i drugih odluka. U tom smislu, bilo je potrebno da se javne rasprave na lokalnom nivou učine makar onoliko kvalitetnim koliko su rasprave koje se održavaju u pripremi zakona (kada se poštuju pravila iz Zakona o državnoj upravi i Poslovnika Vlade), uz obavezu objavljivanja izveštaja o javnoj raspravi, minimalni rok za održavanje, objavljivanje informacija na internet stranici

Opštinskom veću su pridodate neke nove nadležnosti – da prati realizaciju programa poslovanja i da koordiniše rad javnih preduzeća, a zatim da podnosi tromesečni izveštaj o radu javnih preduzeća skupštini. To bi moglo biti od koristi za uspostavljanje veće odgovornosti rada javnih preduzeća, jer je skupštinski nadzor očigledno nedovoljan.

Građani mogu da iniciraju i sprovođenje javne rasprave, kada to ne odluči onaj organ koji donosi propis. U tom cilju, predlog je potrebno da podrži najmanje 100 građana sa biračkim pravom na teritoriji opštine, pri čemu se na prikupljanje potpisa primenjuje procedura iz «propisa koji uređuju građansku inicijativu». Reč je o složenoj proceduri iz zastarelog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, koja podrazumeva veoma kratke rokove. Ostalo je i nerešeno prethodno pitanje – kako će građani uopšte znati da se priprema neki propis, što je preduslov da delotvorno ostvare svoju inicijativu za održavanje javne rasprave. Od momenta od kada akt bude predložen na usvajanje skupštini opštine, i kada to bude poznato građanima, može proteći veoma kratko vreme do njegovog postavljanja na dnevni red skupštine, i zainteresovani građani možda neće imati vremena da iniciraju održavanje rasprave.

Jednako je problematično to što se javna rasprava neće obavezno održati kada to zatraže građani, već o ovom predlogu odlučuje nadležni odbor skupštine opštine, što znači da takav predlog može i da ga ne prihvati.

Nikakva dalja pravila o načinu vođenja javne rasprave nisu propisana, što takođe bitno može da ograniči njen domet.

Dodato je pravilo prema kojem skupština jedinice lokalne samouprave odlučuje o dodeljivanju zvanja „počasni građanin“ i to „osobi čiji su rad i dostignuća od posebnog značaja za opštinu“, a ovakva se titula može dati tek uz prethodnu saglasnost ministarstvanadležnog za poslove lokalne samouprave. Dobro je da su neka pravila ove vrste uvedena, mada bi bilo bolje da su propisani i kriterijumi koje će koristiti Ministarstvo pri davanju saglasnosti. Imajući u vidu aktuelnu praksu, najvažnije bi bilo sprečiti opštine da se davanjem ovakvih titula dodvoravaju republičkim ili pokrajinskim funkcionerima od čijih odluka može zavisiti finansiranje lokalnih samouprava, usmeravanja subvencija za investitore i druge koristi za opštinu koje su u vezi sa obavljanjem javne funkcije zvaničnika sa drugih nivoa vlasti.

Zakon sadrži i tvrdnju da poslovi i ovlašćenja koji su utvrđeni ovim zakonom ne uvode obavezu dodatnog zapošljavanja. Takva tvrdnja, međutim, ne predstavlja odgovor na pitanje da li je dodatno zapošljavanje potrebno, i pored toga što ne postoji obaveza, a po svoj prilici je odredba formulisana upravo da bi se sprečilo dodatno zapošljavanje.

Rok za usklađivanje statuta i drugih opštih akta je devet meseci od stupanja na snagu izmena zakona, uz rok od šest meseci za dostavu statuta na mišljenje Ministarstvu.

Celu analizu možete preuzeti sa sajtaTS: https://goo.gl/Aiw7Gq