Izmene Krivičnog zakonika – odredbe o korupciji netaknute

Datum kreiranja: utorak, 23 april 2019

cekicProšlo je sto dana od kako je predsednik države, koordinator Saveta za nacionanu bezbednost i predsednik političke stranke koja ima apsolutnu većinu u Skupštini, govereći u svakom od ta tri svojstva, najavio da će za 20 dana biti pripremljene izmene zakona radi uvođenja „sistemskih mera protiv kriminala i korupcije“. Кao što smo i tada objasnili, u njegovom govoru najavljene su neke veoma značajne izmene krivičnog i krivičnoprocesnog zakonodavstva. Neke od njih su zvučale revolucionarno, poput ograničavanja trajanja suđenja. Međutim, nije bila najavljena ni jedna mera koja bi se mogla nazvati antikorupcijskom.

Te najave iz januara potvrdile su se i aprilskim nacrtom izmena Кrivičnog zakonika, koje je objavilo Ministarstvo pravde. Za sada nema najava izmena Zakonika o krivičnom postupku, tako da nisu operacionalizovane neke od ideja i obećanja iz Vučićevog izlaganja, poput one čije je izvođenje bilo pravno najsumnjivije, o „suđenjima za godinu dana“. Unutar Кrivičnog zakonika, kao što je najavljeno, vrše se promene kojima se uvodi mogućnost izricanja doživotnog zatvora za neka od najtežih krivičnih dela, kao i druge mere za koje se može očekivati da će dovesti do izricanja strožih kazni. Pored već postojećih svrha kažnjavanja predlaže uvođenje novog elementa, „ostvarivanje pravednosti i srazmernosti između učinjenog dela i težine krivične sankcije.“

Neke od izmena će ipak imati uticaja kod težih oblika koruptivnih krivičnih dela i kod ponavljanja. Naime, kako se kaže, „u skladu sa inicijativom Ministarstva unutrašnjih poslova“ izmenjene su i dopunjene odredbe koje se odnose na odmeravanje kazne u slučaju povrata. „Činjenicu da je neko ranije osuđen za krivično delo učinjeno sa umišljajem sud obavezno uzima kao otežavajuću okolnost. Кod „običnog povrata” predviđeno je da sud ne može izreći kaznu ispod granice propisane zakonom ili blažu vrstu kazne ako je učinilac krivičnog dela učinjenog sa umišljajem ranije osuđen za umišljajno krivično delo i ako od ranije osude ili izdržane kazne nije proteklo pet godina.

Kod višestrukog povrata (ranije dve ili više osuda), sud je obavezan da izrekne kaznu iznad polovine raspona propisane kazne. Za to moraju biti ispunjena dva uslova - da je učinilac ranije dva ili više puta osuđen za krivično delo učinjeno sa umišljajem na kaznu zatvora od najmanje jednu godinu i da od dana otpuštanja sa izdržavanja kazne do izvršenja novog krivičnog dela nije proteklo pet godina.

Sužen je i krug krivičnih dela za koje se može izreći uslovna osuda. Ova osuda se ne može izreći za krivična dela za koje se zaprećena kazna od osam godina zatvora ili teža kazna, umesto, kako je sada predviđeno za kaznu zatvora u trajanju od deset godina. Ovom intervencijom se, kako obrazlaže Ministarstvo, vrši usklađivanje Кrivičnog zakonika sa Zakonikom o krivičnom postupku, tako što se predviđa da se uslovna osuda može izreći samo za krivična dela za koja je Zakonikom o krivičnom postupku predviđen skraćeni postupak.