Nenadić za N1 o okruglom stolu, funkcionerskoj kampanji

Datum kreiranja: sreda, 14 avgust 2019

n1 dan uzivoVoditelj:U danu uživo nastavljamo priču o okruglim stolovima, o izbornim uslovima koje organizuje Fakultet političkih nauka i fondacija za otvoreno društvo. Tema poslednjeg sastanka bilo je između ostalog finansiranje kampanje i takozvana funkcionerska kampanja.

Gost dana uživo je Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija, učesnik i prethodnog okruglog stola.

Snimak na: https://www.youtube.com/watch?v=3I_CjWsISsM&feature=youtu.be

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Da, bio sam, imao sam priliku da budem jedan od izlagača na početku tog skupa. Naime, Transparentnost Srbija se bavi već koliko 15,16 godina praćenjem i finansiranjem izbornih kampanja, a i funkcionerskom kampanjom smo počeli da se bavimo još pre nekih 7,8 godina na sistemski način i od tada redovno pratimo ovu pojavu i davali smo vrlo konkretne predloge kako da se one reše i sad smo iskoristili ovu priliku da te predloge ponovimo pred auditorijumom gde su bile stranke vlast i opozicije.

Voditelj:E sad u zahtevima dela opozicija i njihovim interpretacijama došlo je do izjednačavanja pojmova funkcionerske kampanje i sticanja konkretno predsednika republike za nosioca lista, listi od mesnih zajednica preko lokalnih do parlamentarnih izbora. Da li tu postoji znak jednakosti i da li to treba svesti pod jedinstven zahtev?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Pa ne, to nisu potpuno iste stvari, ko će biti nosilac liste to se reguliše ovim klasičnim da tako kažemo izbornim zakonodavstvom i tu ima smisla promeniti neke stvari, jer zaista po mom dubokom uverenju bez obzira ko je u pitanju nema smisla da nosilac liste bude neko ko ne učestvuje na tim konkretnim izborima, dakle ne bi trebalo predsednici stranaka da budu nosioci izbornih lista na lokalnim izborima recimo, ko god da je to u pitanju, već neko ko je kandidat sa lokala. A kada je reč o učešću predsednika republike u izbornoj kampanji ili drugih državnih funkcionera, tu imamo malo neobičnu situaciju. Dakle ljudi koji obavljaju i političku funkciju, po mom mišljenju oni bi mogli da učestvuju u aktivnostima svojih stranaka tokom izborne kampanje, ali da bude jasno da se to radi u tom svojstvu. Dakle ako je to neki stranački miting da se tamo pojavi, da tamo pričaju, a ono što jeste problem i što mi nazivamo funkcionerskom kampanjom to je izmišljanje praktično nekih aktivnosti državnih funkcionera koji mogu da posluže promociji. Znači to recimo mogu biti otvaranja škola, bolnica, puteva, neko će reći pa što da se ne otvaraju škole, bolnice, nek se otvaraju, ali ne mora da ih otvara ni predsednik, ni premijer ni ministar, na kraju krajeva, to su objekti koji služe javnoj nameni i bitno je da se oni puste u funkciju, a nije bitno da ih otvori neki državni funkcioner.

Voditelj:Da li je predsednikov stav da će učestvovati sa zadovoljstvom u kampanji za parlamentarne izbore po bilo čemu sporno za Vas?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Pa on je posledica aktuelne pravne situacije da tako kažemo gde je još uvek dopušteno da predsednik republike, i ako bi po jednoj ustavnoj definiciji trebalo da predstavlja sve građane, da i istovremeno je moguće po zakonu da on bude i predsednik stranke, zato što pojam javne funkcije koji se pominje u ustavu se odnosi na vršenje druge državne funkcije praktično, ne na vršenje neke stranačke funkcije. Tako da u sadašnjoj pravnoj situaciji tako nešto nije zabranjeno, nije zabranjeno da predsednik Republike bude i predsednik ili funkcioner stranke, ali ono što je bitno i ono gde su nam potrebna mnogo striktnija pravila i naravno njihova primena je da se te stvari ne mešaju i da bude jasno kada nastupa u jednom, a kada u drugom svojstvu i to kao što rekosmo važi ne samo za predsednika republike, već za ministre, predsednik opštine, direktore javnih preduzeća i tako dalje.

Voditelj:Da li taj stav predsednika republike vidite trenutno kao odbijanje zahteva dela opozicije ili kao neku tvrdu pregovaračku poziciju?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Pa mislim da je on rekao da ne prihvata te zahteve opozicije, ali sada to na kraju krajeva neka bude među njima.

Voditelj:Rekao je da prihvata sve što opozicija predloži za promenu izbornih uslova, između ostalog je i priča o funkcionisanju kampanje?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Ako govorimo o izbornim uslovima, ja mislim da treba da govorimo o propisima, da su to uslovi koji su vezani za sadržaj nekih propisa i za njihovu primenu na kraju krajeva. Ako je vlast, ko god da donosi odluke u okviru vlasti. Ako je vlast spremna da nešto menja, onda bi trebalo da promeni zakone, a kako se zakoni menjaju? Postoje dva puta, jedan je da resorna ministarstva formiraju radnu grupu, uključe tu na primer i stručnu javnost i predstavnike zainteresovanih strana, u ovom slučaju političkih stranaka iznesu taj nacrt na javnu raspravu, on prođe dalju proceduru i usvoje se u narednih par meseci, ako postoji želja da se to uradi pre izbora. Drugi možda nešto kraći put bio bi da same političke stranke, ako se među sobom dogovore pronađu i modalitet pa da izađu sa zajedničkim predlogom preko određenog broja narodnih poslanika. Ali svi drugi razgovori o tome da neko nešto prihvata ili ne prihvata, mislim da su neozbiljni dok ne bude načisto da li postoji spremnost da se zakoni menjaju, dopunjuju tamo gde treba ili ne. Ako postoje onda treba najaviti jednu od ove dve moguće opcije.

Voditelj:Različiti delovi opozicije postavljaju i neke različite uslovno rečeno rokove vlastima, koji se kreću od 1. septembra pa sve do kraja tog meseca. Vi ste nedavno rekli da vremena za popravku uslova u vezi finansiranja kampanje izbora ima. Koliko je to vremena po Vama i šta može da se postigne za to vreme?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Dobro, ja nisam komentarisao zahteve opozicije, oni su takvi kakvi su, ja u to ne bih ulazio, postavili su neke rokove za koje smatraju da su ispravni. Kada sam rekao da ima vremena, mislio sam da ima vremena da se pripremi nacrt izmena zakona, da prođe jedna ravna rasprava od najmanje 20tak dana i da se prođe kroz skupštinsku proceduru, dakle da se zakoni pripreme tako da recimo bude sve okončano do nove godine, na to sam mislio, a sada ukoliko je potrebno vršiti neke druge radnje koje iziskuju više vremena, to verovatno ne bi bilo moguće, ako se traži neki period da protekne pod određenim uslovima, određena zastupljenost na tv stanicama i tako dalje, to je već nešto što verovatno iziskuje više vremena.

Voditelj:Već smo u klizavom terenu, pošto smo ušli u izbornu godinu, odnosno manje godinu dana do izbora i postoji to opšte mesto da se izborna pravila ne menjaju?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Naravno da, upravu ste, postoji opšte mesto da ne treba menjati izborna pravila u izbornoj godini. Međutim, to se prevashodno odnosi na ono što je srž samih izbora, dakle koji će to biti izborni sistem recimo, može to biti jedno pitanje. Ova pitanja o kojima smo govorili pre nekoliko dana na Fakultetu političkih nauka jesu nešto što već postoji u pravnom sistemu Republike Srbije, znači mi imamo i sada regulisano finansiranje partija, imamo regulisanu zabranu mešanja tih javnih i političkih funkcija.

Voditelj:To regulisanje nije adekvatno?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Nije adekvatno, u praksi se pokazalo da ta pravila nisu dovoljno striktna. Evo recimo jedna stvar. Imate u zakonu o finansiranju političkih aktivnosti pobrojano šta se Agencija za borbu protiv korupcije u kontroli može da uradi, a nema nigde šta mora da uradi i bez toga šta mora, mi možemo da pričamo da nismo zadovoljni time kako bi oni uradili, ali ako bi bilo crno na belo šta su sve morali da urade, onda bi ti zahtevi javnosti za čvršćom kontrolom, za efikasnijom kontrolom bili znatno probitačni.

Voditelj:Šta bi sve moglo da se smatra poboljšanjem njihovih uslova u ovom vremenskom periodu do narednog izbornog ciklusa?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Možemo govoriti o nekoliko stvari, jedno je pitanje finansiranja iz budžeta koje se opredeljuje za učesnike na izborima i koje se pokazalo da nije u potpunosti razumno osmišljeno, dakle mi nemamo jasno definisanu tu namenu tih budžetskih sredstava pa su ona u nekom trenutku i za neke učesnike očigledno prevelika, a u drugim situacijama premala za bilo koju ozbiljniju kampanju i stižu dosta kasno, stižu tek nekih par dana pred same izbore. Imamo nedovoljnu javnost podataka o troškovima kampanje, dok ona traje i tu je Srbija dobila neke vrlo konkretne preporuke i od Evropskih eksperata još pre 4,5 godina, ali niko nije seo da promeni zakone pa da obezbedi tu javnost. Dakle pošto se cela kampanja finansira sa jednog računa, nema nikakvog razloga da se čeka tek mesec dana nakon izbora da bi bilo koji podatak o finansiranju kampanje postao poznat. Znači to su recimo neke stvari, ovo što sam rekao za kontrolu je veoma važno i ono što je bitno da urade ne političke stranke nego državni organi, pre svega mislim na javno tužilaštvo, na agenciju i na regulatorno telo za elektronske medije jeste da izađu sa jasnim računom o tome šta su uradili o kontroli od poslednjeg izbornog procesa, ali i da pozovu sve građane koji imaju neka saznanja o mogućim nepravilnostima da im se obrate i da im na to ukažu i da ispitivanje tih prijava bude znatno efikasnije nego što je sada.

Voditelj:Što se tiče ovih okruglih stolovao na Fakultetu političkih nauka, organizatori su izneli svoju ocenu da je druga runda bila konstruktivnija od prve. Političke poruke koje akteri šalju preko medija su, dijametralno suprotne, odnosno katastrofične. Koji opis je po Vama bliži realističnom?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Pa kažu svi da je bilo konstruktivnije nego prvog puta, ja prvog puta nisam bio. Mislim da je profesor Veljanovski dao jedan dosta dobar opis nakon što smo svi izašli iz sale, da je otprilike malo bolje konstruktivnije nego u skupštini recimo kada se vode debate. Znači to nisu pregovori za sada, to je dijalog i pre svega je bilo reči, komentarisali su učesnici ono što smo predlagali, što su organizacije civilnog društva predlagale, govorili da su im neki predlozi prihvatljivi, drugi ne. Za sada to mi je nedostajalo, nije bilo konkretizovanog plana kako te stvari oko kojih su saglasni misle da pretoče u neke dalje promene, pre svega promene zakona i promene prakse.

Voditelj:Niste Vi učestvovali u prvoj rundi, ali Transparentnost Srbija jeste i učestvovaćete i dalje u okruglim stolovima?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Pa naravno, zainteresovani smo i za druge oblasti koje se tiču izbora. Sledeća tema bi trebalo da se odnosi na medije i mi smo već sada dali neke konkretne sugestije u tom pogledu, u vezi sa oglašavanjem gde imamo problem da političko oglašavanje kao i oglašavanje državnih organa između ostalog nije regulisano posebnim pravilima koja bi bila primerena za to, već važe samo opšta pravila o komercijalnom oglašavanju koja nisu primerena za ovu namenu, to je jedna tema, a naravno pretpostavljam da će ovde biti itekako reči o radu regulatornog tela za elektronske medije i o pravnom okviru koje to telo treba da obezbedi da se primenjuje. Slično kao u slučaju agencije i ovde imamo pravnu prazninu nedovoljno striktne dužnosti postavljene, pa otuda smo imali situaciju da Rem uopšte nije izlazio sa svojim nalazima monitoringa pojedinih aspekata kampanje dugo vremena, ili je pak izlazio sa nekim nalazima koji su očigledno nepotpuni. Mi smatramo i oduvek smo smatrali da je bivša RRA odnosno Rem trebalo da kontroliše i neke aspekte kampanje koje se tiču finansiranja, a to je pre svega da li mediji odnosno posrednici u oglašavanju pod istim finansijskim i tehničkim uslovima pružaju usluge svim učesnicima u izbornoj kampanji.

Voditelj:Spomenuo sam, odnosno podsetio sam na Vašu ocenu da ima dovoljno vremena da se neke stvari pozitivne promene, da li taj optimizam crpite iz dosadašnjeg toka ovog dijaloga?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Ne, to je jedna činjenica, nije nikakav optimizam, to je jedna činjenica da ima dovoljno vremena, ukoliko postoji volje. Da li bi se tako nešto realizovalo? Trebalo bi po mom mišljenju imati možda i češće sastanke, a pogotovo bi moralo da se vrlo jasno konkretizuje postoji li volja na strani vlasti, jer vlast je jedina koja to može da uradi da se izmene propisi i da se onda krene putem kojim se dalje ide kada se menjaju propisi. A bez toga dijalog može biti koristan, ali bojim se da bi onda vremena bilo jako malo da se nešto izmeni tokom ove godine.

Voditelj:Sami ste podsetili da mi, da nam ne nedostaju pravila, da mi pravila imamo, međutim kako pravila vratiti u institucije nekako ih distancirati od političkih stranaka i donosilaca političkih odluka?

Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija:Pa sad imamo neka pravila koja su se u praksi pokazala kao nedovoljna, imali smo i slučajeve krivog tumačenja pravila. Transparentnost Srbija je skrenula pažnju na nekoliko takvih situacija, evo recimo možda je zanimljivo da podelimo sa gledaocima. U pogledu korišćenja službenih vozila, imali smo situaciju da je Agencija za borbu protiv korupcije tumačila da mogu svi ministri praktično da koriste službena vozila i za potrebe odlaska na stranačke mitinge. E sad tako nešto to nije ispravno tumačenje jer ono je opravdano samo za one ljude kojima je ugrožena bezbednost, to nisu svi ministri već samo neki koji prema proceni bezbednosnih službi moraju da koriste takva vozila i onda smo imali situaciju da je praktično legalizovano to korišćenje, koje je suprotno zakonu. Imali smo situaciju da smo ukazali agenciji na nekoliko spornih momenata u kampanji za Beogradske izbore recimo gde su javni funkcioneri koristili neke navodno javne poslove za direktno promovisanje svojih stranaka, pa je ocenjeno samo u jednom slučaju da je to te povrede došlo, a mi mislimo da je ona postojala u nekoliko slučajeva više i u nekoliko slučajeva je izrečena samo opomena. Tako da primena zakona za sada veoma problematična, mora da se vrate institucije, a mislim da je i po ovom pitanju dobro podsetiti se tužilaštva, koje je bilo veoma pasivno u svim dosadašnjim izbornim procesima, jer ovde je potrebna njihova veoma brza reakcija kako bi se otklonila svaka sumnja u to da je izborni proces korumpiran, da je zloupotrebljen na neki javni resurs i postoje na kraju krajeva krivična dela koja se tiču direktno izbornog procesa, jedno se odnosi na davanje primanje mita u vezi sa glasanjem, a drugo krivično delo je ono iz zakona o finansiranju političkih aktivnosti, koje se odnosi na davanje lažnih podataka o tome ko je pravi davalac priloga, odnosno davanje priloga sa namenom da se prikrije njihova vrednost i izvor i tako dalje. Dakle postoje krivična dela, postoje sumnje da su ta krivična dela počinjena, ali nemamo nikakve reakcije tužilaštva ni u toku izborne kampanje, niti u godinama koje slede.

Voditelj:Hvala Vam puno na vremenu koje ste odvojili za naše gledaoce. Bio je to Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.