Zakon zabranjuje da direktori budu vršioci dužnosti

Datum kreiranja: petak, 17 januar 2020

politika jp vdMnoga javna preduzeća u Srbiji godinama vode vršioci dužnosti direktora. Tačnije, od 37 javnih preduzeća oko 20 njih ima rukovodioce koji su u v. d. statusu. Neka od njih mnogo duže od godinu dana, koliko zakon dozvoljava. "Putevi Srbije" svakako su rekorder, budući da je Zoran Drobnjak vršilac dužnosti direktora već osam godina. To je primetio i Međunarodni monetarni fond i savetovao Vladi Srbije da što pre prekine tu praksu, jer javna preduzeća ne mogu biti potpuno reformisana ako nemaju profesionalnu upravu.

Podsećanja radi, Vlada Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom ima savetodavni aranžman, koji nije obavezujući. Bord direktora MMF-a je u decembru usvojio program koji je usledio posle oktobarske posete Beogradu, prema kojem je srpska vlada prihvatila njihovu sugestiju. Vlada Srbije, koja je usvojila ovaj program, navela je "da će se truditi da reši preterano oslanjanje na vršioce dužnosti direktora u državnim preduzećima". Bez obavezivanja na rokove kada će se to dogoditi. Prema Zakonu o javnim preduzećima iz 2012, javni konkursi za direktore tih preduzeća morali su da budu raspisani do marta 2013. Ta odredba nije poštovana, a zakon je u međuvremenu promenjen, pa je vlada imala obavezu da raspiše konkurse za sve direktore javnih preduzeća do marta 2017. Paradoks je da su konkursi za direktore pojedinih državnih kompanija bili raspisani još pre nekoliko godina, ali do danas nisu okončani. Vlada Srbije je, na primer, u julu 2013. raspisala konkurse za direktore "Puteva Srbije" i preduzeća "Emisiona tehnika i veze", ali ti konkursi nisu okončani, a ponovljeni su i u februaru 2017. Ovim kompanijama sve vreme rukovode vršioci dužnosti Zoran Drobnjak (od 2012) i Branko Gogić (od 2014. godine), prema podacima za sajta Agencije za borbu protiv korupcije. Slično je bilo i sa EPS-om. Vlada je u martu 2016. raspisala konkurs za direktora, ali nijedan od 15 prijavljenih kandidata nije izabran. Konkurs je ponovljen i u februaru 2017. Međutim, ovo javno preduzeće od 2016. vodi Milorad Grčić, koji je prema podacima sa sajta Agencije za borbu protiv korupcije, sve vreme u statusu vršioca dužnosti direktora.

Konkursi su u februaru 2017. raspisani i za direktore 23 javna preduzeća, između ostalog "Koridora Srbije", "Državne lutrije Srbije", Nacionalnog parka "Đerdap", "Transnafte", "Nuklearnih objekata Srbije", "Stare planine", "Srbijašuma", "Skijališta Srbije", "Resavice"... U tom kontingentu preduzeća konkursi su okončani jedino u "Srbijagasu", "Elektromrežama" i nacionalnim parkovima "Tara", "Fruška gora" i "Kopaonik", kao i u Parku prirode "Mokra gora".

Prema Zakonu o javnim preduzećima, da bi neko bio izabran za direktora mora da ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima koji su povezani sa delatnošću javnog preduzeća, pet godina iskustva na poslovima za koje se zahteva visoko obrazovanje, da poznaje oblast korporativnog upravljanja, da ima iskustvo u organizovanju rada i vođenju poslova, kao i da nije član organa političke stranke. Vršioci dužnosti ne moraju da ispune ove uslove.

Ovakvu situaciju - da većinu javnih preduzeća vode vršioci dužnosti direktora - Nemanja Nenadić, programski direktor "Transparentnosti Srbija", objašnjava činjenicom da su direktori u v. d. statusu podložniji kontroli. Oni mogu biti zamenjeni bez obrazloženja u bilo kojem trenutku. Ta zavisnost, prema njegovim rečima, dovodi do toga da su oni poslušniji prema onome kome duguju izbor na tu funkciju, dok direktori koji su izabrani na konkursu mogu da budu smenjeni samo ako zloupotrebe funkciju ili ne ispune plan poslovanja. Kao takvi, oni imaju veću samostalnost u odlučivanju.

- Mi imamo malo veći problem što se ovako direktno krši zakon. Vlada ne raspisuje konkurse, iako je pojedinim v. d. direktora davno istekao mandat, ili ne završava raspisane konkurse. To je direktno narušavanje vladavine prava. Bolje bi bilo da je ostalo po starom, da se direktori biraju bez konkursa, jer tako vlada ne bi kršila zakone koje je predložila - objašnjava Nenadić.

On smatra da je MMF verovatno uočio posledice ovako direktne kontrole nad javnim preduzećima, pre svega u ekonomskom pogledu i da bi ona bolje poslovala kada bi imala profesionalni menadžment.

Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i predsednica vladine kadrovske komisije, kaže da je preporuka MMF-a o smanjenju broja direktora u v. d. statusu na mestu i da očekuje da će je u svoj rad uvrstiti nova vlada, koja će biti formirana posle prolećnih izbora. - Kako se nalazimo u izbornoj godini, od nove vlade Srbije, koja će biti formirana posle parlamentarnih izbora, očekujem da ovu preporuku uvrsti u svoj rad - rekla je Mihajlovićeva za Tanjug. Veruje, kaže, da će ova preporuka o smanjenju broja vršilaca dužnosti direktora naći svoje mesto i u najavljenoj reformi javnih preduzeća u Srbiji. - Ipak, mnogo važnije od forme jeste suština, a suština je da na rukovodećim mestima u javnim preduzećima imamo najbolje moguće i najsposobnije kadrove koji mogu uspešno da vode državne sisteme - poručila je Mihajlovićeva.