ZVIŽDAČI OSTAJU BEZ ZAŠTITE

Datum kreiranja: petak, 21 novembar 2014
Za početak primene zakona o zaštiti uzbunjivača predviđeno je šest meseci. Čak i u idealnim uslovima, da Ministarstvo pravde u roku donese podzakonska akta, aktivni uzbunjivači ostaće nezaštićeni mesecima, piše Blic.

uzbunjivaci2Agencija koja ih je štitila, to od sledeće godine više neće moći ni zbog Ustavnog suda ni zbog novog zakona. - U svim javnim preduzećima i državnoj upravi mogao bi da se pojavi po jedan uzbunjivač, ali sprečavaju ih primeri onih koji su nešto probali da isprave, pa ostali bez posla - kaže za “Blic” Ivan Ninić, najmlađi uzbunjivač u Srbiji. Ninić, koji je kao srednjoškolac 2005. godine otkrio milionsku korupcionašku aferu u Domu učenika “Petar Drapšin”, imao je prilike da iznutra posmatra funkcionisanje države dok je bio savetnik ministra privrede Saše Radulovića.

To je sistem u koji su svi upleteni. U državnoj administraciji, počev od ovih koji rade sa putnim nalazima za službene automobile, pa do ministara, svako u svom delokrugu posla zna gde curi, ali niko nije spreman da kaže „čekajte, ovo nije moralno“ - kaže Ninić.

Zakon o zaštiti uzbunjivača kojim će, kako obećava ministar pravde, po prvi put u Srbiji sistematski biti zagarantovana zaštita uzbunjivačima, trebalo je da bude ključni ko raskidanju sa k cijom.

Mislim da je zakon samo paravan. Bilo bi bolje da se postupalo po zakonu i po prijavama. Da je bilo političke volje i da su sudije radile po zakonu, uzbunjivači ne bi dolazili u poziciju da se bore sa vetrenjačama. Zakon neće biti od pomoći uzbunjivačima - kaže za “Blic” Borko Josifovski, bivši direktor Službe za hitnu razotkrio monstruoznu spregu pojedinih lekara i pogrebnika. Uzbunjivači sumnjaju da će im zakon pružiti pravnu sigurnost i ne veruju da će postići cilj - da izazove više prijava za korupciju. Uostalom, najveća zaštita bi im bila da su oni koje su prijavili odgovarali pred sudom, da su uhapšeni, kažnjeni.

Zakon mi je nejasan iako sam pravnik sa 26 godina staža, pre svega kome će se korupcija prijavljivati. Više bih volela da je Agencija za borbu protiv korupcije dobila veća ovlašćenja. Uzbunjivačima će ostati samo sudska zaštita i imam utisak da ćemo dobiti kontraefekat, da će odustati i oni koji su hteli da prijave korupciju. Uzbunjivač će morati sam sebe da štiti, a zna se šta se svima dogodilo kad su prijavili korupciju - premeštani su na niže radno mesto,dobijali otkaze,maltretirani. Svima se dogodilo isto - kaže za “Blic” Tatjana Đakonov, bivša pomoćnica direktora u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika Novi Sad.

Iako je zakon dobio pozitivne ocene Saveta Evrope, uzbunjivači i domaći eksperti tvrde da je, za naše uslove, trebalo da bude precizniji i da predvidi da zaštitu pružaju i nezakona zavisne državne institucije, poput ombudsmana, a ne samo sud.

Danas gotovo da nemamo nikakvu zaštitu uzbunjivača osim nedovoljno efikasnih odredaba rasutih u raznim zakonima. Dobro je da se ta zaštita kodifikuje kroz jedan poseban akt. Međutim, skeptičan sam da će ovaj predlog zakona doneti krupan korak napred u onoj meri u kojoj je Srbiji potrebno - kaže za “Blic” Nemanja Nenadić, programski direktor „Transparentnosti Srbija“.

Skoro da nema slučajeva razotkrivene malverzacije, a da na početku ne stoji neko od hrabrih i beskompromisnih uzbunjivača. Samo zahvaljujući insajderima prekinuta je višemilionska krađa putarina u „Putevima Srbije“, otkrivene su mućke sa listama za lečenje raka, raskidani su koruptivni lanci u sudu i lokalnoj samoupravi...
Veliko je pitanje da li će sud, ne neki idealni i fikasni već srpski, biti uspešan u zaštiti uzbunjivača.

Antrfile : Joksimović: Sistem nije efikasan

- Uzbunjivači su dragoceni izvor informacija kad je u pitanju borba protiv korupcije. Oni mogu biti efikasniji od policije jer su na licu mesta i prate postupke koji su nezakoniti i lako mogu da prikupe dokaze i dostave ih nadležnom državnom organu - kaže za “Blic” Vladan Joksimović, zamenik direktora Agencije za borbu protiv korupcije.

Dodaje da je uzbunjivača malo jer nisu dovoljno motivisani, da ne postoji celovit sistem zaštite i upozorava da će, nakon usvajanja predloženog zakona, doći do vakuuma od najmanje šest meseci u zaštiti uzbunjivača, ali i da predložena zakonska rešenja nisu dovoljno dobra da dovedu do efikasnog sistema.

Ombudsman precrtan

Ministarstvo pravde odbilo je da prihvati model zakona o zaštiti uzbunjivača koji je na proleće prošle godine uradila radna grupa poverenika Rodoljuba Šabića. Model je predviđao da zviždači budu novčano nagrađeni, da ih pored suda štiti i ombudsman i da krivično bude kažnjen onaj ko nanosi štetu uzbunjivaču.
Poverenik Rodoljub Šabić, koji je koordinirao ranijim projektom, kaže da je odavno rekao i uradio što je mogao i kategorično ne želi da komentariše predlog zakona koji je u proceduri.

Isti rezignirani odgovor dao nam je ombudsman Saša Janković, a u jednom od svojih blogova je napisao: “Zaštitnik građana trebalo je da pruži privremenu zaštitu uzbunjivaču, dok sud ne donese konačnu odluku o kazni zbog učinjene odmazde nad njim ili njom. U momentu kada je model načinjen, takva dvostrana i stepenovana zaštita bila je novi koncept, čak i za Evropsku uniju.
Njene zemlje članice u ovom momentu se oslanjaju na zaštitu uzbunjivača pred sudom, ali ni izbliza nisu zadovoljne njenom delotvornošću, brzinom i rezultatima, sem delimično u slučaju Velike Britanije”.

Selaković: Država će štititi uzbunjivače

Predlog zakona o zaštiti uzbunjivača predstavlja savez države i građana u borbi protiv korupcije, a oni koji se usude da osobe koje prijave sumnju na korupciju ili bilo kakvu nezakonitost, otpuste, premeste ili oštete, biće suočeni sa odgovorom države - rekao je ministar pravde Nikola Selaković obrazlažući predlog u parlamentu i istakao da bi predlog zakona trebalo da ohrabri svakog pojedinca da prijavi zloupotrebu.

ŠTA PREDVIĐA ZAKON O ZAŠTITI UZBUNJIVAČA

PREDNOSTI
Prvi put sistemski uređuje oblast uzbunjivanja i zaštite zviždača.
Ukoliko neko pokuša da ugrozi i sveti se uzbunjivaču, ovaj može da ga tuži sudu.
Sud može da donese hitnu privremenu meru zaštite uzbunjivača i pre okončanja procesa.
Nadležni rukovodilac ili organ moraju da reaguju i po anonimnoj prijavi na korupciju.
Onaj ko pokuša da otpusti uzbunjivača mora da dokazuje da to nije osveta.
MANE
Sudbina uzbunjivača zavisi od efikasnosti suda.
Nema alternativne zaštite (ombudsman, Agencija za borbu protiv korupcije).
Za šikaniranje uzbunjivača nije predviđena krivična odgovornost. Nema nagrade za uzbunjivače (uobičajeno za svakog poštenog nalazača).
Zakon naređuje hitnost u postupanju, ali predviđa parnični postupak kakav se primenjuje za radne procese za koje se zna da su trajali najmanje od dve do deset godina.
Preti trivijalizacija uzbunjivača jer zaštitu mogu da dobiju i oni koji prijavljuju banalne slučajeve poput toga da šef puši u kancelariji.
Predviđa se obuka za sudije iz oblasti korupcije, što povlači pitanje kako će izgledati zaštita, ukoliko sudije već nisu spremne
Uzbunjivač gubi pravo na zaštitu ukoliko iznese tajni podatak, a mnoštvo dokumenata nosi oznaku tajnosti bez ikakvog razloga jer nikada nije izvršena revizija tajnosti.
Uzbunjivač mora da poštuje proceduru: prvo unutrašnje uzbunjivanje, pa tek onda javno iznošenje sumnje i podataka o korupciji. U suprotnom gubi status uzbunjivača.