Kad sudska presuda nije dovoljan dokaz za zloupotrebe

Datum kreiranja: sreda, 14 januar 2015
TSSFBTransparentnost Srbija pozvala je tužilaštvo u Novom Sadu da reaguje i ponovo razmotri odbačene krivične prijave koje je građevinski inspektor podneo zbog nenamenskog trošenja sredstava, a koje su sada potkrepljene sudskom presudom u kojoj je konstatovano postojanje nepravilnosti.

Reč je o slučaju građevinskog inspektora Zorana Jovanovića koji je pre devet godina ostao bez posla jer je ukazao na sumnju na korupciju, a potom odbio da potpiše naknadno sačinjene zapisnike koji bi opravdali propuste nadležnih koje je otkrio.

Jovanović je, naime, vodio tri slučaja uklanjanja bespravno podignutih objekata i u jednom slučaju je angažovano preduzeće za “prinudno izvršenje”, odnosno rušenje. Troškovi rušenja isplaćeni su, međutim, za sva tri slučaja, pri čemu su, i za slučaj u kome je zaista angažovano preduzeće, bili loše obračunati, odnosno preveliki. Novac je isplaćen bez donetog zaključka o troškovima, a inspektor nije podlegao pritiscima pretpostavljenih da zaključke o (nepostojećim) troškovima naknadno donese. Slučaj mu je oduzet, neko dugi je naknadno doneo zaključke, a kao odmazda, protiv njega je pokrenut disciplinski postupak koji se završio otpuštanjem sa posla.

Usledio je sudski spor u kome su potvrđene tvrdnje Jovanovića, ali se na presudu žalilo gradsko pravobranilaštvo. Praktično, žaleći se na ovu presudu, pravobranilaštvo je zastupalo stav da iz budžeta treba da se isplati veći iznos nego što je to tvrdio Zoran Jovanović, iako je , po prirodi stvari, prvenstveni zadatak Pravobranilaštva da se stara o interesima Grada (uključujući i finansijske).

Presudom Apelacionog suda iz novembra 2013. preinačena je odluka Osnovnog suda sa obrazloženjem da je, iako je u prvostepenoj presudi dobro utvrđeno činjenično stanje, (da nisu izvršena tri rušenja iako su isplaćeni troškovi) pogrešno primenjeno materijalno pravo, te da je otpuštanje bilo opravdano.

Po toj presudi Zoranu Jovanoviću je stavljeno na teret da nije doneo zaključak o troškovima u onom jednom predmetu gde je on želeo da se utvrdi tačna visima stvarnih troškova, kako se ne bi plaćali uvećani troškovi. Nije uvažena njegova tvrdnja da nije ni mogao da utvrdi stvarne troškove i donese zaključak jer mu je predmet oduzet.

Činjenica da je presudom Apelacionog suda potvrđeno činjenično stanje detaljno utvrđeno presudom Osnovnog suda, odnosno da nije bilo «prinudnog izvršenja» u dva predmeta dok u trećem troškovi nisu ispravno obračunati, istovremeno predstavlja optužbu na račun čelnika Grada Novog Sada da su izvršili isplatu stredstava za nešto čega nije bilo, te da su time oštetili budžet Grada Novog Sada.

Međutim, ovakvo konačno utvrđeno činjenično stanje u jednom sudskom predmetu nije bila dovoljno za Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu da ponovo razmotri ranije odbačene krivične prijave koje je Zoran Jovanović podneo 2006. godine, a koje je sada potkrepio presudom i zapisnikom budžetske inspekcije iz oktobra 2013. kojim su konstatovani brojni propusti u vezi sa pomenutim postupcima.

Uskoro se navršava deset godina od štete za koju smatramo da je naneta budžetu Grada Novog Sada, nakon čega s usledili pokušaji da se to prikrije, i preti opasnost nastupanja zakonskog zastarevanja za krivično gonjenje zbog tog nenamenskog trošenja sredstava.

Transparentnost Srbija se zbog toga obratila hijerarhijski višim javnim tužilaštvima, kako bi ukazala na potrebu da se ovaj propust otkloni i da se u krivičnom postupku utvrde sve okolnosti slučaja, a time i stvori osnov za naknadu štete budžetu Grada. Istovremeno, trebalo bi i van krivične istrage, preduzeti mere da se ne ponove ovakvi slučajevi, u kojima se savesni službenici kažnjavaju za svoju istrajnost.

Smatramo da bi na ovaj način državni organi pokazali na delu više puta deklarisanu spremnost za borbu protiv korupcije. To bi ujedno bio i dobar uvod za izgradnju sistema za pružanje zaštite uzbunjivačima, jer se upravo na ovom slučaju vidi do kakvih štetnih posledica dovodi nepostojanje efikasnog sistema, kako za pružanje zaštite uzbunjivačima, tako i za postupanje u slučajevima kada se odvaže da dignu glas protiv nezakonitosti i rasipništva.

Transparentnost Srbija, inače, već godinama prati ovaj slučaj, od kada se Zoran Jovanović obratio našem pravnom savetovalištu – ALAC-u.

Pravno savetovalište postoji osam godina i u njemu naši volonteri i pravni savetnici primaju pozive, mejlove ili razgovaraju sa građanima koji se osećaju kao žrtve korupcije ili koji su za koruptivno ponašanje saznali na drugi način i žele da se ono spreči ili mehanizmi korupcije razotrkiju.

Pozivi se primeju na telefonski broj 0800 - 081 - 081, radnim danima od 11 do 15 časova. Pozivi su besplatni sa svih brojeva fiksne telefonije iz Srbije. Građanin bira da li će ostati anoniman ili ostaviti svoje podatke.

Građani u ALAC-u dobijaju savete koje korake mogu da preduzmu, sami ili u saradnji sa Savetovalištem, kako bi se problemi rešili. Transparentnost Srbija nema pravne ni finansijske mogućnosti da građane koji se smatraju oštećenima zastupa pred nadležnim organima. Međutim, tražimo informacije od nadležnih organa u vezi sa ishodom pokrenutih slučajeva i otklanjanjem mehanizama koji omogućavaju da do korupcije dođe.

Projekat Pravno savetovalište se sprovodi zahvaljujući finansijskoj podršci Delegacije EU u Srbiji, a Transparentnost Srbija ga sprovodi u partnerstvu sa organizacijama Bečejsko udruženje mladih - BUM Bečej (http://www.bum-becej.org/) i Centrom za društvene inovacije – NIIT Niš (http://www.niit.rs/) u kojima će Antikorupcijsko savetovalište za građanje započeti sa radom od 28. januara 2015. godine.

Detaljnije o Savetovalištu na našem sajtu, na stranici: http://goo.gl/5f2SCb

Sve detalje o slučaju Zorana Jovanovića možete naći na našem sajtu, u dokumentu pod nazivom „SLUCAJ GRADJEVINSKOG INSPEKTORA IZ NOVOG SADA”.