Podaci o hapšenjima po strankama

Datum kreiranja: utorak, 27 januar 2015
nebojsa-stefanovicMinistar unutrašnjih poslova uradio je ono što obično rade novinari - dao je pregled najnovijih hapšenja po političkoj pripadnosti aktuelnih ili bivših funkcionera(http://goo.gl/oj0FXh). Cilj je očigledno bio da se pokaže kako se pri hapšenjima ne mari da li su odgovorni rukovodioci iz stranke na vlasti ili iz opozicije.

Da li državni organi treba da to čine? Ne, osim ako je podatak o stranačkoj pripadnosti relevantan za zlodelo koje je predmet optužbe. Na primer, ukoliko se pre hapšenja ili u toku postupka javi osnovana sumnja da je novac od zloupotreba bio korišćen za potrebe partije, a ne (samo) za ličnu korist.

Predstavljanje podataka o stranačkom poreklu optuženih, od strane državnih organa, otvara nužno druga pitanja. Takve podatke bi trebalo sa nečim uporediti da bi bili relevantni - npr. sa brojem slučajeva zloupotreba koje su se stvarno dogodile u nekoj godini (a koji nisu poznati), sa brojem funkcija koje su obavljali predstavnici raznih stranaka u godini na koju se odnose zloupotrebe i slično.

Iako će sumnji u selektivnost uvek biti, svakako će ih biti manje ukoliko makar svi oni slučajevi koji su dospeli do medija tokom ranijih godina budu ispitani i rezultati istraga saopšteni, jer će se u suprotnom, kod svakog novog hapšenja uvek "vući repovi" i javljati komentari poput: "Šta je bilo sa ATP Novi Sad"? "Šta je bilo sa 'koferčetom'?", "Šta je bilo sa kragujevačkim fakultetom?" i slični.