Šta je primetila, a šta nije, Evropska komisija

Datum kreiranja: sreda, 03 januar 2018

European CommissionU dokumentu Evropske komisije „Non-paper” o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 za Srbiju , navodi se da je " odloženo proširenje nadležnosti Koordinacionog tela za sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije tako da njegov rad takođe obuhvati i sprovođenje pomenutog posebnog dela Akcionog plana za Poglavlje 23. Stoga, sastanci na nivou premijera ili na ministarskom nivou radi koordinisanja njihovog sprovođenja se ne održavaju".

TS smatra da je veoma zanimljivo da Evropska komisija u prvi plan, kada je reč o borbi protiv korupcije, ističe kao problem to što nije proširena nadležnost Koordionacionog tela (Vlade). Naime, ovo Koordinaciono telo od samog početka nije imalo jasno postavljene nadležnosti, a one koje su bile zapisane su bile sporne zbog uloge drugih državnih organa, koji nisu deo izvršne vlasti. Ono nije rešavalo ni probleme koji su u potpunosti nastali u okviru Vlade i organa državne uprave, čak ni kada mu je na čelu bio predsednik Vlade i najmoćniji politički funkcioner u zemlji. Zbog toga je iluzorno očekivati da bi dodavanje novih nadležnosti tom telu bilo šta moglo da reši.

U dokumentu se dalje ukazuje da je, "što se tiče nadzora, došlo do kašnjenja u izmenama Poslovnika Vlade na osnovu kojih bi se izveštaji Saveta za borbu protiv korupcije obavezno razmatrali u roku od tri meseca od njihovog podnošenja, a kasni se i sa uvođenjem obaveze Vlade u pogledu načina na koji će ti izveštaji kroz predlog zaključka biti doneseni na sednici Narodne skupštine".

Evropska komisija očito posmatra pitanje razmatranja izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije ozbiljnije nego Vlada koja je Savet osnovala i koja bi od njegovog rada trebalo da ima najviše koristi. To se ogleda u pomenutom neusvajanju procedura koje bi obezbedile razmatranje izveštaja ovog tela.

Evropska komisija konstatuje i da se Kasni sa "sprovođenjem kampanja za dalje podsticanje učešća građana u borbi protiv korupcije, uprkos tome što je radna grupa formirana 2014. godine. Potrebno je osnaženo civilno društvo, jače institucionalno vlasništvo, koordinacija i nadzor, praćeno političkim rukovodstvom na visokom nivou kako bi se postigli opipljivi rezultati".

Nejasno je o kojoj se kampanji za učešće građana u borbi protiv korupcije govori, a ako je neka radna grupa bila formirana još 2014, veoma je upitno da li bi ona i dalje mogla biti reprezentativna. Kako god bilo, Transparentnost Srbija smatra da postoje mnogo bitnije stvari od organizovanja kampanje, kako bi građani učestvovali više u borbi protiv korupcije. Najubedljivije bi bilo da istražni organi ispitaju sve one slučajeve koji su prijavljeni ili su podaci o mogućoj korupciji objavljeni u medijima.

Detaljniju analizu ovog dokumenta možete preuzeti sa našeg sajta: http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/Non_Paper_nov_2017_Transparentnost_Srbija_komentari.pdf