Datum: 25.06.2018
Medij: Dnevnik Strana: 3
Rubrika: Politika
Autori: Redakcija
Teme: javne rasprave
Naslov: JABHA RASPRAVA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI
lABHA RASPRAVA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI
U Skupštini Vojvodine danas se održava javna rasprava o Nacrtu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predviđeno je da o toj temi govore predsednik Skupštine APV Ištvan Pastor, potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Miliđeviđ, državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja dr Stana Božoviđ, zamenik gradonačelnika grada Novog Sada Srđan Kruževiđ...
----------------------------------------------------------
Datum: 25.06.2018
Medij: Dnevnik Strana: 1,3
Rubrika: Politika
Autori: Eržebet Marjanov
Teme: javne rasprave
Naslov: Vojvodina obeležava istorijske datume
TEMA „DNEVNIKA”: SKUPŠTINA APV, POSLE SVEOBUHVATNE
JAVNE RASPRAVE, USVOJILA PREDLOG POKRAJINSKE VLADE
Vojvodina obeležava istorijske datume
Vojvodina prvi put u svojoj istoriji, osim grba i zastave, ima i značajne datume važne za njenu istoriju, koje će svake godine svečano obeležavati prigodnim manifestacijama i dodelom pokrajinskih nagrada i priznanja zaslužnim ustanovama i pojedincima. Tako je na predlog Pokrajinske vlade odlučila Skupština Vojvodine početkom prošle nedelje. str. z
Vojvodina obeležava istorijski značajne datume
Vojvodina prvi put u svojoj istoriji, osim grba i zastave, ima i značajne datume važne za njenu istoriju, koje će svake godine svečano obeležavati prigodnim manifestacijama i dodelom pokrajinskih nagrada i priznanja zaslužnim ustanovama i pojedincima. Tako je na predlog Pokrajinske vlade odlučila Skupština Vojvodine početkom prošle nedelje.
Podsetimo, odlukom većine pokrajinskih parlamentaraca, u Vojvodini se svečeno obeležavaju 15. maj, datum Majske skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. godine, kada su delegati tog velikog skupa proglasili Srpsku Vojvodinu, 25. novembar iz 1918. godine, kada je 756 delegata Velike narodne skupštine u Novom Sadu proglasilo prisajedinjenje Banata i Bačke Kraljevini Srbiji, a dan ranije u Rumi je Veliki narodni zbor takođe doneo odluku o prisajedinjenju Srema i Baranje.
U Vojvodini se svečeno obeležava i 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava.
Osnovni razlog za donošenje takve odluke, kako je to navedeno u obrazloženju Pokrajinske skupštinske odluke o utvrđivanju značajnih datuma od pokrajinskog značaja, jeste nastojanje da se sačuvaju od zaborava, istaknu i obeleže najvažniji događaji koji su u prošlosti presudno uticali na život srpskog i drugih naroda na teritoriji današnje Vojvodine, njeno stvaranje i istorijsku sudbinu. Pokrajinska vlada Igora Mirovića je prva od svih ranijih pokrajinskih vlasti koja je otvorila javnu raspravu o datumima značajnim za Pokrajinu i koja je nakon nje predložila Skupštini da se takva odluka i donese. Mogli su to ranije učiniti i demokrate, koje su držali vlast 16 godina, ne samo u Vojvodini nego na svim nivoima u državi, kao i LSV, kao deo tadašnje vladajuće koalicije, ali nisu. Tada su imali većinu da kao značajne datume Pokrajine utvrde 31. jul iz 1945. godine, kada je Skupština izaslanika naroda Vojvodine donela odluku da Vojvodina kao autonomna pokrajina uđe u sastav federalne Srbije, jedne od federalnih članica tadašnje Jugoslavije, kao i datum donošenja Ustava iz 1974. godine, koje ligaši danas smatraju značajnim datumima.
Sada, bez obzira na dobru nameru da se donošenjem odluke o značajnim datumima pojača identitet Vojvodine u okviru države Srbije i da se pri tom vodi računa o njenoj multietničnosti, nakon sednice pokrajinskog parlamenta podigla se nepotrebna prašina. Najpre zbog toga što su se u javnosti, bez obzira na jasno sastavljenu skupštinsku odluku, pojavile dezinformacije o tome da je Skupština donela odluku o Danu Vojvodine. To je netačno jer pokrajinski parlament nije doneo odluku o tome. Njegova odluka se odnosi na svečeno obeležavanje istorijskih datuma značajnih za Vojvodinu, koji obuhvataju i jedan od zakonom utvrđenih praznika nacionalnih manjina čiji jezik je u zvaničnoj upotrebi. Istina, u Nacrtu odluke koji je bio na javnoj raspravi se govorilo o 25. novembru kao najznačajnijem datumu za Pokrajinu koji bi se utvrdio kao Dan Vojvodine. Sumiranjem rezultata javne rasprave, predlagač je, međutim, odustao od prvobitnog predloga i Skupštini je dostavio izmenjeni tekst iz kojeg je Dan Vojvodine izostavljen. Naime, oni koji su pratili javnu raspravu mogli su čuti da je veliki broj učesnika, s jedne strane, potvrdio da 25. novembar iz 1918. jeste najznačajniji datum, ali da on prevazilazi Vojvodinu. U javnoj raspravi je ukazano na to da se 25. novembar ne može razdvojiti od 24. zbog činjenice da su se Bačka, Banat, Srem i Baranja u tim danima prisajedinili Srbiji čije granice su time utvrđene, pa bi zato 24. i 25. novembar trebalo slaviti zajedno u celoj Srbiji kao državni praznik, kao dan prisajedinjenja.
Na samoj sednici Skupštine najveću diskusiju izazvalo je formalnopravno pitanje da li Vojvodina, po Statutu i Zakonu o nadležnostima, ima ovlašćenje za donošenje takve odluke. Istine radi, to pitanje su na javnoj raspravi u Novom Sadu postavili i poslanici LSV-a. Na sednici su poslanici LSV-a i SRS-a ukazali na to da takvu nadležnost Pokrajina nema ni po jednom ni po drugom dokumentu. Međutim, odluka nije i protivustavna, kako je to prilikom javne rasprave za naš list ocenio profesor Ustavnog prava na novosadskom Pravnom fakultetu dr Slobodan Orlović, koji je pre nekoliko godina bio na čelu pokrajinske ekspertske grupe za usklađivanje tadašnjeg neustavnog Statuta s odlukom Ustavnog suda. Orlović je naime, kao prilog javnoj raspravi rekao za „Dnevnik” da bi donošenju pokrajinske skupštinske odluke o značajnim datumima morala prethoditi izmena Zakona ili Statuta jer Vojvodina, po tim dokumentima, nema pravnu osnovu da usvoji takvu odluku. Ali, kako je dodao, ako se to ne uradi, druga pravna mogućnost je da se u uvodu pokrajinske skupštinske odluke poziva na član 183 Ustava Srbije iz kojeg se može crpeti pravna osnova.
Eržebet Marjanov
Praznici nacionalnih manjina
U Vojvodini se, kako je to Skupština APV i usvojila, svečano obeležavaju i zakonom ranije utvrđeni praznici nacionalnih manjina čiji jezici su u Pokrajini u službenoj upotrebi. Ti datumi su za vojvođanske Mađare 20. avugust, dan kada je kralj državotvorac Sv. Ištvan proglašen za sveca, za slovačku nacionalnu zajednicu to je 10. avgust, dan kada se održavaju slovačke narodne svečanosti, za hrvatsku nacionalnu zajednicu 16. oktobar, godišnjica rođenja bana Jelačića, za vojvođanske Rumune 1. decembar, ujedinjenje Rumunije, a za Rusine 17. januar, dan kada je počelo naseljavanje rusinskih prokatoličkih porodica na tadašnju pustaru Veliki Krstur.
----------------------------------------------------------
Datum: 25.06.2018
Medij: Dnevnik Strana: 1,4
Rubrika: Politika
Autori: Redakcija
Teme: Javne nabavke
Naslov: Grade most, bazen, puteve, hotel, učenički dom...
Grade most, bazen,
puteve, hotel, učenički dom...
Grade most, bazen, hotel
učenički dom...
Predsednik opštine Bačka Topola Gabor Kišlinder kaže za „Dnevnik“ da budžet opštine za ovu godinu iznosi 1,5 milijardu dinara. Budžet će se naći 27. juna pred Skupštinom opštine radi rebalansa zbog novca dobijenog na konkursima Pokrajinske vla-
- Za investicije smo ove godine dobili 50,164 miliona dinara od Uprave za kapitalna ulaganja i Pokrajinske vlade, a vezano za industrijski park, ali i druge potrebe - ističe Kišlinder, i dodaje da se menja plan i program javnog preduzeća, i svote koje ranijih godina nisu trošene, biće preusmerene na druge investicije.
Po njegovim rečima, ovog meseca završava se projekat zatvorenog bazena, koji je kapitalna investicija Bačke Topole, za koju je iz budžeta izdvojeno 150 miliona dinara, a vrednost ukupne inevesticije iznosi 350 miliona, te će za ostatak novca Opština konkurisati kod Pokrajine.
- Videćemo da li deo novca možemo pribaviti samodoprinosom, ali to moramo u dogovoru s predstavnicima mesnih zajednica, dakle da svi odobre. Očekujemo da ćemo već u julu sprovesti javnu nabavku, a u septembru bi već mogla početi izgradnja bazena, koja će se raditi u fazama, a kraj radova očekuje se krajem 2019, a ne duže od marta 2020. godine - kaže Kišlinder.
Ove godine Bačka Topola radi rekonstrukciju jednog mosta i gradi jedan između Bajše i Panonije, a most kod Ine u Bačkoj Topoli biće saniran. Pošto su na konkursima dobili novac za te investicije, vredne malo više od 30 miliona dinara, ta svota biće preusmerena na druge investicije.
- Takođe, planiramo izgradnju učeničkog doma, vrednog 25 miliona dinara. Za to smo konkurisali s 50 odsto učešća u projektu kod Pokrajinske vlade, ali ispalo je da celokupni projekat vredi 74 miliona dinara, što je mnogo više, jer se dodao još jedan sprat zbog potrebe, kao i različite sale, ali ne nameravamo da odustanemo jer je dom neophodan našoj opštini - kaže Kišlinder. - Učenički dom nije investicija važna samo za Bačku Topolu već i za celu Vojvodinu jer će to biti dom pri Poljoprivrednoj školi, koja poučava decu iz cele Vojvodine delatnosti koja je osnovna u Pokrajini, od ra-
tarstva, stočarstva, mašinstva, do zaštite u poljoprivredi. Taj smeštaj je važan učenicimaputnicima, a ne bačkotopolskoj deci, koja će takođe koristiti neke sadržaje, međutim, to je šira priča i zato i smatramo da će Pokrajina, ali i Republika, razmotriti taj projekat za samu izgradnju, kao i da funkcionisanje.
Predsednik opštine Bačka Topola dodaje da pri svakom projektu u startu razmišljaju io njegovom funkcionisanju, da posle ne nastanu problemi. Nekada su se gradile objekti, koji posle nisu imali nikakvu svrhu, ili su loše urađeni, a tipičan primer za to je, tvrdi Kišlinder, otvoreni bazen „Venus“. U to vreme to je bilo dobra investicija što se tiče ulaganja, a loša u smislu funkcionisanja i održavanja, upravo zato se Opština sada odlučila za izgradnju zatvorenog bazena.
- Zaštićeno područje Topolske doline obuhvata i jezero u Bačkoj Topoli koje je toliko čisto da bi bilo suludo pored toga praviti otvoreni bazen, ali tako deca mogu tokom cele godine da se aktivno bave sportom, i ne samo oni već svi građani, a znamo koliko je plivanje dobro za zdravlje - kaže Kišlinder. -Mnogo se može pričati na tu temu, koliko to doprinosi u prevenciji u zdravstvu, pa i finansijski ako tako postavimo, ali na prvom mestu zdravstveno.
On napominje da je sigurno lakše, i svakako ispravnije, platiti troškove kupanja nego troškove lečenja, i građani već dugo godina očekuju bazen, čija izgradnja ima dobar odjek, i na tome će ozbiljno raditi, paziće se na svaki detalj.
Industrijska zona je takođe jedna od kapitalnih investicija te opštine: u puteve u zoni biće uloženo oko 60 miliona dinara, biće izgrađena trafostanica, a Kišliner kaže da se mora bušiti i jedan bunar radi snabdevanja vodom u industrijskoj zoni, ali će biti spojen is gradom.
- Takođe, ove godine radimo zaštitnu zonu oko jezera dužine pet kilometara, vrednu 36 miliona dinara, obilaznice, uređujemo šetališta, neophodnu infrastrukturu, ali će se raditi i pošumljavanje, vredno 12 miliona, ne samo oko jezera već i šire - navodi Kišlinder. -Novac je izdvojen iz dela budžeta predviđenog za poljoprivredu, za šta smo dobili saglasnost. Iz tog sektora predviđeno je i održavanje atarskih puteva, kao i pomoć poljoprivrednim proizvođačima od 130 miliona dinara.
Bačka Topola imala je u zakupu oko 12.000 hektara državne poljoprivredne zemlje, međutim, taj deo je smanjen restitucijom, i deo se izdaje na više godina.
Ta opština podjednako ulaže u sve mesne zajednice, koje imaju samodoprinos, te same kreiraju svoj budžet u selu, a važni projekti se donose u dogovoru s njima.
- Samodoprinosi iznose oko 115 miliona dinara, a investicije se sufinansiraju opštinskim novcem, te se konkretno u Gunarošu prave atarski putevi, bankine, kanali, kao i manje investicije, koje su za jedno selo velike, i to se takođe radi zajednički. Isto tako, u Orahovu se grade atarski putevi, vodovod, za koji smo dobili dosta novca za pumpe od Pokrajinske vlade, ali radi se i asfaltiranje ulica - kaže Kišlinder. -Aplicirali smo na svaki konkurs Pokrajine koji je do sada raspisan, ali prihvatamo da se novac dodeljuje po grupi razvijenosti - mi smo u srednjoj, odnosno drugoj, te po tom osnovu i dobijamo novce za investicije.
Ta opština je razuđena, te kada se govori o atarskim putevima, to je zaista važno jer razdaljine između nekih mesta iznose više od 50 kilometara, a poljoprivreda je i te kako zastupljena delatnost, od koje žive mnoge porodice.
U toj opštini u planu je i izgradnja prečistača vrednog 350 miliona dinara, za koji je dobijena građevinska dozvola i određena lokacija za izgradnju, te ukoliko bi prva faza radova bila završena uskoro, onda bi cevovod bio priključen i u Bajši i rešilo bi se 30 odsto zagađenja u opštini.
- Sledeća faza podrazumeva nastavak cevovoda i drugi deo stanice koja će da primi zagađenu vodu, treća faza bi trebalo da protekne glatko, a četvrta je predviđena od 2030. godine ako dođe do razvoja grada i industrije - napominje Kišlinder. - Moramo da planiramo da će razvojem industrijske zone biti sve više posla i da će odlazak stanovništva da stane.
Zadovoljni dobijenim projektima Predsednik opštine Bačka Topola Gabor Kišlinder kaže da ne voli da govori o dobijenim projektima jer je to rezultat rada svih u opštini, ali da ga je imao predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović pitao da li je zadovoljan novcem dobijenim za investicije. Imajući u vidu da je ta opština u drugoj kategoriji po razvijenosti, neke opštine su dobile više, te ga je predsednik Pokrajinske vlade upitao zašto je zadovoljan, na šta je Kišlinder odgovorio da, kad se reše prioritetne opštine, onda će oni doći na red da dobiju najviše, i to se upravo dešava. Bačka Topola ove godine ostvaruje kapitalne investicije.
Konkursi kod stranih fondova - Najveći problem u ovom trenutku, koji se nadamo da ćemo rešiti do kraja godine, jeste pitanje hotela u centru grada, za koji ćemo ozbiljno konkurisati kod stranih fondova, a raspisali smo javnu nabavku za rušenje na osnovu elaborata Građevinskog fakulteta u Novom Sadu. Hotel je sada svojina Opštine, a predviđeno je da se ruši gornji sprat zbog statike jer temelji ne mogu da iznesu toliku spratnost, a ove godine planiramo i stavljanje krova, dok ćemo za unutrašnji deo konkurisati kod svih mogućih fondova. Iz javnog preduzeća smo predvideli 100 miliona dinara, što je dovoljno za prvu fazu radova, koja će biti najskuplja, a hotel će se raditi u četiri faze - napominje Kišlinder.
Problem Krivaje biće rešen Gabor Kišlinder kaže da su dosta radili na problemu zagađenja Krivaje, izmuljavanjem i propuštanjem vode, što ne čisti reku, već otklanja ustajalost, ali da će problem biti rešen izgradnjom prečistača otpadnih voda, za koji su dobili novac od Pokrajinske vlade.
- Svi su u nekom trenutku bili zagađivači, i kompanije i građani, što je pre tri godine bilo najteže priznati, i dogovoreno je šta ko mora da uradi da se problem otkloni. To je za opštinu prečistač, što je trećina rešenog problema i mi ćemo taj deo posla uraditi - napominje Kišlinder, i dodaje da je projektom obuhvaćeno zagađivanje, prečistač, vodozahvat, i vodosnabdevanje, koje je u ovom trenutku u gradu najuređenije, iako su mesta razuđena i do 50 kilometara.
----------------------------------------------------------
Datum: 24.06.2018
Medij: insajder.net
Link: https://insajder.net/sr/sajt/pitanjedana/11630/
Autori: Insajder
Teme: Agencija za borbu protiv korupcije
Naslov: Polovina pitanja Insajdera ove nedelje ostala bez odgovora, upadljivo ćutanje Zagorke Dolovac i Veselina Milića
Objavljeno: 24.06.2018 Tweet Ove nedelje od četiri pitanja dana koje je postavila redakcija Insajdera, odgovore smo dobili od dve nadležne institucije. Imajući u vidu sve ustaljeniju praksu nadležnih da ignorišu pitanja novinara i pre svega interes građana, reklo bi se da je ovo bila čak i "uspešna" nedelja. Ministarstvo pravde i Agenciju za borbu protiv korupcije pitali smo zašto nema novog zakona koji bi Agenciji za borbu protiv korupcije uvećao ovlašćenja, a koji je ministarka nekoliko puta najavljivala. Odgovor na ovo pitanje nije stigao iz Agencije za borbu protiv korupcije, ali jeste od Ministarstva pravde. "Nacrt zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije je završen. Ministarstvo ukazuje da je taj Nacrt usaglašen s Agencijom za borbu protiv korupcije, kao i komentarima sa javne rasprave. U toku sledeće nedelje Nacrt će biti upućen Evropskoj komisiji na mišljenje". I dalje nejasno kako Poreska uprava sprečava utaju poreza firmi na Kosovu Redakcija Insajdera je u više navrata upućivala Poreskoj upravi pitanja u vezi sa kontrolom firmi koje izbegavaju plaćanje poreza i dugova preregistracijom sedišta na teritoriju Kosova. U ovoj nedelji, posle više poslatih zahteva, dobili smo konkretnije ali i dalje nedovoljno precizne odgovore, dok je Ministarstvo finansija ignorisalo pitanja o ovoj temi. Na pitanja o kontroli u otkrivanju i sprečavanju utaje poreza kroz preregistraciju firmi na područje Kosova i Metohije, Poreska uprava je odgovorila da su poslednjim izmenama Zakona o porezu i poreskoj administraciji koji se primenjuje od 28. aprila 2018. godine, rešili taj problem u saradnji sa Agencijom za privredne registre, uz preciziranje i dopunjavanje zakonske odredbe člana 29. Zakona. "Jednom dnevno APR-u dostavljaju obaveštenje o otpočinjanju, odnosno okončanju poreske kontrole uključujući i radnje Poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela. Na ovaj način je sprečena promena sedišta privrednog subjekta na teritoriju AP KiM, do datuma prijema obaveštenja o okončanju poreske kontrole, uključujući i radnje Poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela", stoji u odgovoru Poreske uprave koja nam je dostavila podatak i da firme na Kosovu za porez duguju oko 1,5 miliona vera. Ćutanje nadležnih o sve češćim mafijaškim obračunima Ćute i nadležni po pitanju sve češćih mafijaških obračuna u prestonici, verovatno u nadi da će građani nemile scene što pre zaboraviti. Tim povodom se ne oglašavaju ni načelnik beogradske policije Veselin Milić i republička tužiteljka Zagorka Dolovac. Upravo zbog toga, naše poslednje Pitanje dana u protekloj nedelje bilo je zašto se nadležni ne obraćaju javnosti u vezi sa sve češćim kriminalnim ubistvima. Pitanja su bila upućena upravo njima. Odgovor Milića i Dolovac, pogađate - nismo dobili. Ministarstvo finansija ćuti o ignorisanju zakona o rokovima plaćanja javnih preduzeća A ćuti i Ministarstvo finansija na pitanja o tome koliko se javnim preduzećim "gleda kroz prste" po pitanju kašnjenja u plaćanjima svojih obaveza privatnom sektoru. Prema podacima Agencije za privredne registre, tokom 2017. , umesto zakonskog roka od 45 dana, javna preduzeća su svoja dugovanja izmirivala u proseku sa zakašnjenjem od čak četiri meseca, odnosno 134 dana. Sve ovo predstavlja uporno kršenje zakona, koje nadležna institucija u ovom slučaju Ministarstvo finansija, po svemu sudeći ignoriše. Zbog svega ovoga, pitanje Insajdera koje smo uputili Ministarstvu finansija, bilo je: •Da li je neko javno preduzeće ili odgovorno lice kažnjeno zbog nepoštovanja rokova plaćanja? Koja su to preduzeća? Ako nije kažnjen niko, zbog čega nije? Odgovore, međutim, nismo dobili. Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.
----------------------------------------------------------
Datum: 24.06.2018
Medij: insajder.net
Link: https://insajder.net/sr/sajt/vazno/11631/
Autori: Insajder
Teme: Agencija za borbu protiv korupcije
Naslov: Sud odbacio tužbu za uvredu predsednice SO Požege protiv govornika na protestu
Objavljeno: 24.06.2018 Tweet Osnovni sud u Požegi odbacio je u petak tužbu za uvredu predsednice Skupštine opštine (SO) Požega Zorice Mitrović protiv građanina Aleksandra Divovića. Mitrović je tužila Divovića za krivično delo uvrede zbog govora koji je održao na protestnom skupu građana 11. februara 2018. godine, prvom koji je organizovan protiv odluke skupštinske većine u Požegi da za sumu od sto hiljada evra opština otkupi jedan nelegalni objekat u suvlasništvu supruga upravo predsednice SO. Foto: N1 / Skupština opštine Požega Predstavnici neformalne grupe "Protesti u Požegi" već više meseci protestuju u ovom gradu tražeći smene u vrhu vlasti. Organizacija "Inicijativa Požega", jedan od organizatora protesta, saopštila je da je Sud zaključio da vrednosni sudovi o javnim ličnostima po pravilu ne bi trebalo da potpadaju pod odredbe krivičnog zakonodavstva. Sud je podsetio da su, za razliku od običnih građana, javni funkcioneri neizbežno i svesno izloženi pomnom ispitivanju svake svoje reči i dela kako od novinara, tako i od javnosti uopšte, te stoga moraju ispoljiti veći stepen tolerancije, ističu u Inicijativi. U skladu s tim, tužba Zorice Mitrović je prvostepeno odbijena u celosti, a Divović je kao optuženi oslobođen svake odgovornosti. Tužba protiv Divovića je tek jedna u nizu tužbi koje je opštinsko rukovodstvo u Požegi od početka godine podnelo protiv politički neistomislećih sugrađana, i to najčešće za krivično delo uvrede, saopštila je "Inicijativa". Građani Požege traže smene odgovornih više od četiri meseca Predstavnici neformalne grupe "Protesti u Požegi" već mesecima protestuju u ovom gradu tražeći smene u vrhu vlasti. Ova grupa prvi put se okupila kada je Skupština Požege donela odluku da se budžetskim sredstvima kupi nelegalni objekat, koji je u vlasništvu predsednice Skupštine Opštine. A povodom ovog slučaja postupak provere pokrenula je i Agencija za borbu protiv korupcije. Zbog protesta građana, vlasnici nelegalnog objekta su trenutno odustali od prodaje, ali građani okupljeni oko Protesta u Požegi ne prestaju sa protestima tražeći smene odgovornih. Sa druge strane, predstavnici vlasti u Požegi podneli su nekoliko prijava za uvredu protiv članova ove grupe. Protesti u Požegi Jednom od organizatora protesta Đorđu Stevanoviću nedavno je upućeno i preteće pismo u kome ga neko ko se potpisao kao "velikodušni prijatelj" upozorava da prestane jer se "zaigrao i razigrao". Stevanović je za Insajder tada rekao da ovo nije prvi put od kada se organizuju protesti u ovom gradu da su mu upućene pretnje, ali je najavio da će s obzirom na to da se u pismu pominju njegova deca, unuci i supruga, ovaj slučaj prijaviti policiji. Šabić podneo krivičnu prijavu zbog neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka građana Požege Poverenik informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić podneo je krivičnu prijavu protiv NN službenog lica u opštini Požega zbog osnova sumnje da je počinio krivično delo neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka. Podsetimo, na jednoj Fejsbuk stranici objavljeni su zahtevi i molbe građana podnetih Centru za socijalni rad Požega, kao i ostali lični podaci građana okupljenih oko grupe "Protesti u Požegi" , koji već mesecima protestuju tražeći smenu lokalne vlasti u ovom gradu. Šabić je prijavu podneo Višem javnom tužilaštvu jer je nakon sprovedene kontrole utvrđeno da su lični podaci građana iz Centra za socijalni rad Požege i Sportsko-kulturnog centra dostavljani opštini Požega na njihov zahtev. Zbog nesaradnje sa Poverenikom u toku ovog postupku najavljeno je i pokretanje prekršajnog postupka protiv predsednika ove opštine. Izvor: Beta, Insajder Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.
----------------------------------------------------------
Datum: 24.06.2018
Medij: slavkocuruvijafondacija.rs
Link: http://www.slavkocuruvijafondacija.rs/minut-do-12-vremena-vise-nema-lokalni-mediji-su-doslovno-u-katastrofalnom-polozaju/
Autori: Redakcija
Teme: Zlatko Minić
Naslov: MINUT DO 12: Vremena više nema, lokalni mediji su doslovno u katastrofalnom položaju
----------------------------------------------------------
Datum: 24.06.2018
Medij: insajder.net
Link: https://insajder.net/sr/sajt/vazno/11632/
Autori: Insajder
Teme: Javne nabavke
Naslov: Nedimović: Al Ravafed izgradio najmodernije sisteme za navodnjavanje u Bačkoj; Ješić: To je izmišljena firma (VIDEO)
Objavljeno: 24.06.2018 Tweet Saradnja sa firmom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti poljoprivrede realizovana je na osnovu međudržavnog sporazuma kojim se praktično suspenduju domaći zakoni, ukidaju se licitacije za prodaju zemljišta, ne primenjuje se Zakon o javnim nabavkama. Četiri godine nakon što je na srpsko tržište došla firma Al Ravafed nema odgovora na pitanje kakvi su efekti njihovih ulaganja u srpski agrar kao ni zbog čega je država potpisala ugovor sa ovom kompanijom, a ne ranije najavljenom Al Dahrom. Branislav Nedimović i Goran Ješić u Insajder debati Na osnovu međudržavnog sporazuma sa UAE, 2013. dogovoreno je, između ostalog, i ulaganje u srpsku poljoprivredu. Iako je u te svrhe prvo potpisan predugovor s Al Dahrom, u svetu poznatom kompanijom u oblasti agrara, naknadno se kao investitor i partner države u ovom poslu pojavila firma Al Ravafed. Prema istraživanju Insajdera, kompanija Al Ravafed je osnovana tri meseca pre potpisivanja ugovora s Vladom, a prema podacima iz privrednog registara u Abu Dabiju nema nijednog zaposlenog. Gostujući u Insajder debati, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je rekao da u tome ne vidi ništa sporno i da ne zna zbog čega se Al Dahra povukla iz posla, ali da pretpostavlja da su u pitanju komercijalni razlozi. Reagujući na istraživanje Insajdera koje pokazuje da su prihodi države na jednoj od parcela koju obrađuje Al Ravafed, za tri godine njihovog poslovanja tri puta manji nego ranije, Nedimović je istakao da su arapski investitori izgradili neke od najsavremenijih sistema za navodnjavanje. S druge strane, poslanik DS i bivši pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Ješić ocenio je da je Al Ravafed izmišljena firma i da će zbog tog posla neko morati da odgovara. On je naveo da je zemljište Al Ravafedu prodato ili dato u zakup daleko ispod tržišne cene, kao i da je na taj način zemlja oduzeta lokalnim poljoprivrednicima. Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.
----------------------------------------------------------
Datum: 24.06.2018
Medij: boom93.com
Link: http://www.boom93.com/info/lokalne-vesti/48581/300-miliona-bice-potrebno-za-novi-izgled-gradskog-parka-i-cikosa.html
Autori: Redakcija
Teme: Javne nabavke
Naslov: 300 miliona biće potrebno za novi izgled gradskog parka i Čikoša
----------------------------------------------------------