Sa predsednicom Vlade o problemima u borbi protiv korupcije

Datum kreiranja: sreda, 05 septembar 2018
AP 23Transparentnost Srbija učestvovala je na sastanku koji je u okviru Nacionalnog konventa o EU organizovan sa predsednicom Vlade Anom Brnabić.
Teme prvog panela bile su izmene Ustava, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, borba protiv korupcije i izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Nakon što su predstavnici Društva sudija Srbije, Udruženja tužilaca i CEPRIS-a ukazali na probleme u vezi sa položajem pravosuđa, saradnik TS Zlatko Minić ukazao je na stanje u oblasti borbe protiv korupcije, prvenstveno sa stanovišta ispunjavanja Akcionog plana za Poglavlje 23.
Stepen neispunjavanja obaveza iz Akcionog plana je veoma visok čak i prema nalazima Vladinog Saveta za praćenje primene (trenutno stanje je da je 56% posto dospelih aktivnosti potpuno realizovano ili se “kontinuirano ostvaruje”).
Prema nalazima monitoringa koji je TS sprovela na uzorku početkom ove godine (https://goo.gl/dJrymq), stanje je još lošije, jer su kod mnogih aktivnosti tvrdnje obveznika uzete zdravo za gotovo, pa je neosnovano data ocena da je aktivnost delimično ispunjana ili da je ispunjavanje u toku, a da ništa bitno nije urađeno.
Međutim, još više brinu dve činjenice. Prva je ta da očigledno ne funkcioniše sistem za rešavanje problema „u hodu“. Neispunjavanje obaveza prolazi bez posledica po odgovorne. Kvartalni izveštaj Vladinog Saveta za praćenje AP za poglavlje 23 konstatuje probleme, ali to uočavanje ne dovodi do ispunjavanja obaveze pre nego što dođe vreme za sledeći izveštaj. Rešenje za to bi moglo da bude da se pitanja sprovođenja ovih mera otvaraju na svakoj sednici Vlade, sve dok se ne pronađe rešenje ili aktiviranje i jasno definisanje nadležnosti Vladinog koordinacionog tela na čijem čelu je bio prethodni premijer, ali koje se sastajalo samo dva puta u doba njegovog mandata.
 
Drugi problem jeste to što je već prošlo više od pola vremena za realizaciju AP, a da on nije doveo do značajnih promena, čak ni kada su aktivnosti u potpunosti realizovane. Na primer, usvajanje Zakona o zaštiti uzbunjivača, nije donelo ostvarenje krajnjeg cilja – prijavljivanje većeg broja slučajeva korupcije.
Isto tako, neće biti naročite koristi ni kada konačno bude usvojen novi zakon o agenciji za borbu protiv korupcije, što je deo tog plana, jer aktuelni nacrt ne rešava ključne probleme zbog kojih se ušlo u promenu zakona.
Mi smo i u dopisu Ministarstvu pravde (https://goo.gl/d1KnfZ) i javno (https://goo.gl/NqYw5W) ukazali na probleme. Reakciju ministarke (https://goo.gl/pMPMi8) smo shvatili kao političko marketinšku, namenjenu širokoj javnosti, ali nas je zabrniulo ponovno pozivanje na mišljenja međunarodnih mehanizama i institucija koje procenjuju da li su ispunjeni minimalni standardi, a ne da li možemo da postignemo što više.
Kada je reč o izmenama zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja nacrt ima rešenja koja predstavljaju korak nazad, a za tri važna zakona – o javnim nabavkama, jpp i finansiranju političkih aktivnosti, nacrti nisu ni objavljeni.
Zbog toga je potrebna temeljna revizija akcionog plana, tako da se što preciznije i što ambicioznije definišu zadaci, kako ne bismo došli u situaciju da ne iskoristimo jedinstveni momenat EU integracija, ali i situacija u kojoj bi naš uspeh na ovom polju zavisio od arbiternih ocena spoljnih posmatrača, preneo je Minić stav TS predsednici Vlade.
Ona je najveći deo odgovora i diskusije posvetila izmenama Ustava, Po pitanju borbe protiv korupcije, navela je da je videla prvi nacrt izmena Zakona o javnim nabavkama, da je dala dodatne sugestije i da će izvestiti konvent kada se očekuje da će se nacrt pojaviti pred javnošću.
U vezi sa ostalim antikorupcijskim pitanjima, izrazila je želju da bude organizovan poseban sastanak na tu temu.