Korupcija u katastru?

Datum kreiranja: ponedeljak, 30 decembar 2013
Jedan od najčešćih uzroka korupcije jeste nemogućnost građana i privrednika da svoje potrebe zadovolje na normalan način i u razumnom roku. Na osnovu onog što je napisano u tekstu u "Našim novinama" o korupciji u katastru, moglo bi se zaključiti da do korupcije dolazi pre svega zato što postoji znatno veći broj zahteva nego što se može obraditi u kratkom roku. Oni kojima se žuri, spremni su da plate “dodatno”. Smisao postojanja državne uprave je da se prilagodi potrebama građana. Dakle, ukoliko postoji navala zahteva određene vrste koje treba obraditi, onda treba (privremeno) povećati broj službenika koji će se baviti tim poslovima. To se možda može učiniti i privremenim premeštajem službenika iz manje opterećenih službi, a ne nužno dodatnim zapošjavanjem koje vodi novim troškovima. Ukoliko iz nekog razloga to nije moguće učiniti, onda se protiv korupcije može delovati većom javnošću rada – objavljivanjem preciznih podataka o vremenu predaje svakog zahteva , vremenu njegovog rešavanja i stvarnih rokova postupanja (osim zakonskih) u informatoru o radu, kako bi svi bili u jednakom položaju. Naravno, pretpostavka borbe protiv korupcije je brzo reagovanje na svaki glas o njoj.
12179-katastar1
Prva stvar koju bi rukovodioci katastra i njima nadređeni trebalo da učine nakon objavljivanja teksta jeste poziv svim građanima i investitorima koji su upućeni na “prečicu”, kojima je tražen neki dokument koji se ne traži i u svim drugim slučajevima iste vrste ili koji su morali da čekaju duže od prosečnog roka postupanja da slučaj prijave i da objave šta su preduzeli po takvoj prijavi. Tekst iz "Naših novina": KATASTARSKA MAFIJA Korupcija neviđenih razmera uveliko među državnim činovnicima! Građani koji žele hitno da uknjiže stan ili drugu imovinu za nekoliko dana treba da znaju da bez najmanje 600 evra mita za uslugu koja u redovnoj proceduri košta 7.000 dinara ne idu u katastar jer od posla nema ništa. Korupcija je toliko uzela maha da se u stručnim krugovima govori o „katastarskoj mafiji“, a uzroci njene ekspanzije leže u formalno- pravnim začkoljicama kao i ne postojanju rokova za izdavanje dokumentacije. Da je to tako, potvrđuje i primer dvojice Beograđana koji su se obratili Našim novinama i koji su nam otkrili kako su nakon osmomesečnog čekanja uspeli za samo dva dana da uknjiže stan. - Da bih dobio stambeni kredit, u februaru sam podneo zahtev da uknjižim stan. Do 10. novembra ni traga ni glasa od uknjižbe, a ni od kredita. Išao sam sto puta na šalter, kod rukovodilaca, stigao čak do direktora uknjižbe katastra u Beogradu, ali pomoći nije bilo. Nosio sam i piće i čokolade, ali džaba jer su mi objašnjavali da je mnogo predmeta i da sam u proceduri. Krajem oktobra retorika se menja, pa mi je jedan od šefova u katastru rekao da ima nekih pravnih prepreka u predmetu koje najbrže mogu da se otklone ako se obratim jednoj agenciji za nekretnine. Dao mi je adresu te agencije. Vlasnik agencije mi je rekao da sve može da se ispravi za dva dana ukoliko platim 600 evra. Objasnio mi je da 200 evra ostaje njemu, a da se 400 daje ljudima u katastru. Pošto nisam smeo da rizikujem da opet izgubim kredit, pristao sam na ovu cenu i za dva dana stan je bio uknjižen - kaže za Naše novine Stevan B. On dodaje da je sistem toliko razrađen da postoji i kafić pored zgrade katastra u Ulici 27. marta u kom se uknjižba po ubrzanoj proceduri završava. - Pored agencija za nekretnine u posao su uključene i geodetske agencije i advokatske kancelarije, koje su i posrednici za nošenje novca ljudima u katastru. Meni je rečeno da sam ja još dobro prošao jer je situacija regularna, a kod onih gde nije, cena se i nekoliko puta uvećava. Namerno se pronalaze formalno-pravne začkoljice, a pojedinim investitorima traže čak i dokumenta koja je izdala još FNR Jugoslavija, a insistiranje na njima može da potraje i godinu dana. Njih zato papiri u katastru koštaju nekoliko hiljada evra - objašnjava naš sagovornik. Branko Pavlović, advokat, kaže za Naše novine da je korupcija u katastru uzela toliko maha da je već prerasla u organizovanu kriminalnu grupu. - U Republičkom katastru ne može ništa više da se završi iako imate urednu dokumentaciju bez 500 evra. Ukoliko građani imaju nepotpunu dokumentaciju, svote za mito su od pet do deset puta veće - kaže Pavlović. Katarina Lazarević, sudski veštak za nekretnine, upozorava da je problem korupcije u katastru prepoznala i Svetska banka. - Poblem funkcionalnijeg rada vezan je za manjak ljudi, manjak prostora i male plate. Sve dok se to ne reši, korupcija će cvetati. Dodatno tle za korupciju stvorila je i odluka Ustavnog suda, koji je pre tri meseca stavio van snage plaćanje za ubrzanu proceduru uknjižbe, što je usporilo i legalizaciju i prodaju stanova - kaže Lazarevićeva. Direktor Republičkog geodetskog zavoda Zoran Krejović kaže za Naše da će preispitati sve nepravilnosti u radu službi katastra. - Prekoredno rešavanje predmeta ne može bi ti predmet bilo kakvog nezakonitog plaćanja već se ono može odobriti samo ukoliko je reč o uknjižbama ili predmetima koji se odnose na rešavanje ozbiljnih, životnih problema građana, kao što je prodaja stana zarad novca za lečenje deteta ili bliskog člana porodice, školovanja, izdavanja listova nepokretnosti zarad utvrđivanja materijalnog stanja potencijalnih usvojitelja. Tada je ostavljena mogućnost da se stranke obrate molbom načelniku službe i ukoliko je molba zaista osnovana, ona se i odobrava po zakonu utvrđenoj ceni - kaže za Naše Krejović.