Da li stranke treba da prijavljuju korupciju?

Datum kreiranja: utorak, 13 maj 2014

U saopštenju novosadskog odbora SNS (http://goo.gl/sO395q) od 9. maja 2014. kaže se da je podneta krivična prijava za "rasipničko poslovanje Pokrajinskog sekretarijata za nauku i tehniloški razvoj APV" (od strane oštećenih). Zatim se kaže da se građani obraćaju tom gradskom odboru sa zahtevom da podnese krivične prijave, ali da gradski odbor stranke to neće činiti, "jer bi takav postupak bio nedozvoljen pritisak na organe gonjenja i pravosuđa", te da "s druge strane, gradski odbor SNS neće podsticati, ali ni sprečavati građane .... da sami podnesu prijave ... jer građani znaju da su po zakonu dužni da prijave krivično delo".

SNSPošto krivičnu prijavu može da podnese bilo ko, to nije zabranjeno ni političkoj stranci da učini. Međutim, političke stranke bi iz mnogo razloga od toga trebalo da se uzdrže, osim kada je sama stranka oštećena krivičnim delom (npr. prijava protiv sopstvenih zaposlenih koji pronevere sredstva, krivična prijava protiv drugih stranaka zbog nezakonitog finansiranja ili protiv članova izborne administracije u slučaju grube povrede izbornih pravila). Prvi razlog za uzdržanost jeste pritisak na organe gonjenja u slučaju kada je reč o vladajućoj stranci, o čemu se govori i u navedenom saopštenju. Drugi razlog je činjenica da politička stranka, kao takva, nema izvorna saznanja o krivičnim delima (osim onih u koje je sama uključena), već takva saznanja imaju lica koja se stranci obraćaju.

U tom smislu, pošto SNS već nekoliko godina ima na svom sajtu posebnu rubriku "borba protiv korupcije" http://snsborbaprotivkorupcije.rs/ na kojoj se građani pozivaju da "pošalju informacije u vezi korupcije" (uz dodatak "podržite Vučića i SNS") i garantuje im se u tome anonimnost, trebalo bi jasno reći šta se dešava nakon što neki građanin iskoristi tu mogućnost: da li se sve takve informacije, ako se odnose na konkretna krivična dela, odmah dostavljaju državnim organima koji su nadležni za istraživanje korupcije (pošto, kako se vidi iz saopštenja, stranka ne podnosi krivične prijave); da li se prijavioci upućuju da se neposredno obrate nadležnim organima ili nešto treće. Imajući u vidu da je reč o stranci na vlasti i da manje informisani građani mogu pomisliti da su obraćanjem takvoj partiji ispunili "građansku dužnost", očigledno je neophodno da se otkloni svaka mogućnost zabune kod prijavitelja korupcije ali i svaka mogućnost stvaranja sistema paralelnih partijskih evidencija o učinjenim krivičnim delima koja bi bila konkurencija evidencijama koje vode nadležni državni organi.