Problem je imovina "povezanih lica"

Datum kreiranja: ponedeljak, 12 maj 2014
acasZakon nosioce javnih funkcija obavezuje na podnošenje izveštaja o imovini i prihodima, kako bi se građani uverili da moć koju funkcija pruža neće biti iskorišćena za lično bogaćenje. Podnošenje i objavljivanje "imovinskih karti" nisu garancija, već samo prvi korak. Drugi ključni element jeste razumno uverenje da će tačnost i potpunost navedenih podataka biti podvrgnuta ozbiljnoj proveri. Rezultata ima, ali su i dalje nedovoljno dobri. Prvi problem je imovina "povezanih lica" –koliko god zakonodavac bio zahtevan u pogledu prijavljivanja imovine i prihoda ministarskih srodnika i drugih povezanih lica, uvek će ostati neko ko neće biti pokriven normom a ko može da figurira kao fiktivni vlasnik imovine dok je funkcioner pod lupom kontrolora. Takođe, u praksi se pokazalo da ni ovlašćenja nisu uvek dovoljna i da je Agencija za borbu protiv korupcije nailazila na probleme u prikupljanju podataka. Broj provera koje Agencija vrši je u porastu ali bi morao biti veći s obzirom na broj funkcionera koji te izveštaje podnose. Tako je u 2013. kontrolisano ukupno 599 izveštaja, od čega 30 "po službenoj dužnosti" (to jest po predstavkama). U istoj godini je završeno 297 kontrola i podneto 9 krivičnih prijava za neprijavljivanje imovine. Sve i kada bi tekst zakona i rad Agencije bili najbolji mogući, teško je očekivati da će uverenost građana u poštenje ministara i drugih funkcionera biti na visokom nivou dok se neke druge stvari ne promene. Tog poverenja svakako neće biti dok su plate ministara, koji odlučuju o milionskim ugovorima, na nivou koji je ispod minimalne nadnice u razvijenim zemljama sveta, pa čak i ispod plate njihovih najbližih saradnika. A svakako nisu od pomoći ni izjave najmoćnijeg čoveka u državi, trenutno stare 18 meseci, o (neimenovanim) "ministrima koji su primali 30 do 50 hiljada evra mesečno" od "bogatih ljudi", iza kojih nisu usledile konkretne optužnice. Programski direktor Transparentost Srbija Nemanja Nenadić za Politiku