Izveštaj Evropske komisije

Datum kreiranja: subota, 11 oktobar 2014
euFlagU Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije navode se mnogi važni problemi i preporuke u vezi sa borbom protiv korupcije, koji su izneti i prethodnih godina. Na te probleme, i pre organa EU, ukazivale su domaće institucije i naša organizacija, ali problemi i dalje nisu rešeni.

Stoga ovaj izveštaj, i pored toga što konstatuje neke pozitivne pomake, treba shvatiti kao još jedan podsetnik Vladi i građanima Srbije da aktuelne antikorupcijske mere nisu dovoljne. Razlog više za takvo razumevanje briselskog dokumenta jeste činjenica da neki procesi koji bitno povećavaju rizik od korupcije uopšte nisu obuhvaćeni ovim izveštajem, poput nesprovođenja Zakona o javnim preduzećima i zaobilaženja načela konkurencije i transparentnosti iz domaće regulative primenom međudržavnih sporazuma.Osim toga sama EK ukazuje na pogoršanje situacije u nekim oblastima.

Među ponovljenim problemima u ovogodišnjem izveštaju se navode: nedovoljne aktivnosti parlamenta i vlade na rešavanju problema na koje su im ukazali nezavisni državni organi (npr. Agencija za borbu protiv korupcije, Poverenik za informacije); nužnost pune kontrole izveštaja o finansiranju partija i potreba za izmenama tog zakona; „nedovoljno razvijene“ javne rasprave, usvajanje zakona bez razmatranja finansijskih efekata i kašnjenje podzakonskih akata; nedovoljna nezavisnost i efikasnost pravosuđa; nedovoljni rezultati u kontroli imovinskih izveštaja funkcionera; problemi privrede sa izdavanjem dozvola i slabi mehanizmi interne kontrole u javnom sektoru.

Ponavlja se i ocena o nedovoljnom broju optužnica a naročito konačnih presuda za korupciju na visokom nivou, potreba za proaktivnim postupanjem u otkrivanju korupcije, kao i nedopustivi slučajevi tzv. „curenja“ policijskih informacija ka medijima, što „mora da se istraži“.

Evropska komisija hvali „postojanje snažnog političkog podsticaja za borbu protiv korupcije“ i uspostavljanje „interministarskog koordinacionog mehanizma“, (to jest, vladinog koordinacionog tela čija su ovlašćenja po oceni TS nedovoljno jasno precizirana ), ali se istovremeno ukazuje da se taj podsticaj još ne ogleda u primeni antikorupcijske strategije iz 2013. Istovremeno, EK podvlači nedovoljnu podršku Agenciji za borbu protiv korupcije i potrebi izmene zakona koji uređuje njen rad.

S druge strane, u nekim oblastima je stanje lošije nego pre godinu dana. Tako, Evropska komisija uočava „povećanje, i inače visokog procenta zakona koji se donose po hitnom postupku“, da je 60% službenika na najvišim položajima imenovano bez konkursa tokom 2013.

Iz svega navedenog se može videti da će proces praćenja napretka na putu Srbije ka EU i dalje biti od koristi za izgradnju snažnijih antikorupcijskih mehanizama, ali da neki problemi prevazilaze obim onoga što EU, makar trenutno, prati na tom polju. U proteklim godinama se mnogo puta pokazalo koliko vremena i novca košta kada se zanemaruju glasovi iz Srbije, koji ukazuju šta bi trebalo uraditi, sve dok isto to ne bude postavljeno kao imperativ iz Brisela. Imajući u vidu sve što je rečeno u najboljem interesu Srbije bi bilo da i vlada i mediji sledeći izveštaj EK ne dočekaju prebrojavajući da li u njemu ima više „pluseva“ ili „minusa“, već sa odgovorom na pitanje zbog čega nije još uvek rešeno makar ono što se u izveštajima ponavlja godinama.

(Celo saopštenje TS možete pogledati na našem sajtu: http://goo.gl/zjU4My)