Sponzorstva i donacije državnih preduzeća

Datum kreiranja: četvrtak, 16 oktobar 2014
Nedeljnik Vreme objavljuje u novom broju istraživanje BIRN Srbija o sponzorstvima i donacijama državnih preduzeća.

KRAVE MUZARE SVAKE VLASTI

birnU jeku priče o štednji kompanije pod državnom upravom potrošile su za tri i po godine najmanje 12 miliona evra na različite projekte u oblasti društveno odgovornog poslovanja u diskrecionom postupku

Istraživanje BIRN-a otkriva da su najveća državna preduzeća u Srbiji, od kojih neka godinama posluju sa gubitkom, u periodu od 2011. do polovine 2014. godine potrošila ukupno 1,3 milijarde dinara u oblasti donacija i sponzorstava.

Osim nedovoljne transparentnosti u radu javnih preduzeća i drugih kompanija u vlasništvu države Srbije, iz ovog istraživanja proizlazi i pitanje racionalnosti i opravdanosti potrebe državnih preduzeća, od kojih su mnoga monopolisti na tržištu u svojim oblastima, sa dodatnom samopromocijom kroz sklapanje milionskih ugovora o sponzorstvima uz već ustaljenu praksu ugovaranja reklamnih i marketinških usluga.

Upravo je to jedno od pitanja koja su bila najspornija u sprovođenju starog Zakona o javnim preduzećima, jer je teško prepoznati društvenu opravdanost uplaćivanja sponzorstava i donacija od strane javnih preduzeća ma čemu da su te donacije namenjene.

Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić objašnjava da je sama ta praksa sporna, jer se otvara pitanja svrhe, imajući u vidu da već postoje Ministarstvo sporta i Ministarstvo kulture, državni organi kojima jeste u opisu posla da na ovaj ili onaj način pomažu obavljanje aktivnosti i da taj posao ne treba da rade javna preduzeća umesto njih.

"Ukoliko imaju višak novca koji im nije potreban za obavljanje onoga zbog čega su ta javna preduzeća i stvorena, onda taj višak treba da se prelije u budžet i odatle da se plaća ono što je potrebnije. U suprotnom, ako javna preduzeća odlučuju koje će kulturne, humanitarne ili bilo koje druge potrebe finansirati, onda imamo apsurdnu situaciju da javna preduzeća kroje politiku kulture umesto
Ministarstva kulture ili sportsku politiku umesto Ministarstva sporta. To je u startu jedan loš sistem", kaže Nenadić za BIRN.

Takođe, podaci do kojih je BIRN došao pokazuju da nema jasne politike prilikom dodele sredstava, nego da se ide prema ustaljenom obrascu: malo kulturi, malo više sportu i još malo Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Malo je donacija za projekte koji se bave pomaganjem nekim osetljivim grupama, manjinskim zajednicama ili konkretno lokalnim zajednicama. Opet, najavljeno zatezanje kaiša u javnim preduzećima koje je nedavno najavio premijer Aleksandar Vučić može da znači i potpuno ukidanje ovih aktivnosti jer je premijer planirao da se za budžet u 2015. godini iz javnih preduzeća slije oko 150 miliona evra.

Podaci do kojih je BIRN došao pokazuju da su javna preduzeća u protekle tri i po godine najviše novca potrošila na donacije i to oko 840 miliona dinara, a skoro duplo manje ili 466 miliona platila su za različita sponzorstva.

Najviše novca na donacije i sponzorstva izdvajali su Elektroprivreda Srbije (EPS), JP Pošta Srbije, Srpska banka, Aerodrom "Nikola Tesla" i Elektromreže Srbije (EMS).

(Opširnije u novom broju nedeljnika Vreme)

Nedeljnik Vreme objavljuje u novom broju istraživanje BIRN Srbija o sponzorstvima i donacijama državnih preduzeća.

KRAVE MUZARE SVAKE VLASTI

U jeku priče o štednji kompanije pod državnom upravom potrošile su za tri i po godine najmanje 12 miliona evra na različite projekte u oblasti društveno odgovornog poslovanja u diskrecionom postupku

Istraživanje BIRN-a otkriva da su najveća državna preduzeća u Srbiji, od kojih neka godinama posluju sa gubitkom, u periodu od 2011. do polovine 2014. godine potrošila ukupno 1,3 milijarde dinara u oblasti donacija i sponzorstava.

Osim nedovoljne transparentnosti u radu javnih preduzeća i drugih kompanija u vlasništvu države Srbije, iz ovog istraživanja proizlazi i pitanje racionalnosti i opravdanosti potrebe državnih preduzeća, od kojih su mnoga monopolisti na tržištu u svojim oblastima, sa dodatnom samopromocijom kroz sklapanje milionskih ugovora o sponzorstvima uz već ustaljenu praksu ugovaranja reklamnih i marketinških usluga.

Upravo je to jedno od pitanja koja su bila najspornija u sprovođenju starog Zakona o javnim preduzećima, jer je teško prepoznati društvenu opravdanost uplaćivanja sponzorstava i donacija od strane javnih preduzeća ma čemu da su te donacije namenjene.

Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić objašnjava da je sama ta praksa sporna, jer se otvara pitanja svrhe, imajući u vidu da već postoje Ministarstvo sporta i Ministarstvo kulture, državni organi kojima jeste u opisu posla da na ovaj ili onaj način pomažu obavljanje aktivnosti i da taj posao ne treba da rade javna preduzeća umesto njih.

"Ukoliko imaju višak novca koji im nije potreban za obavljanje onoga zbog čega su ta javna preduzeća i stvorena, onda taj višak treba da se prelije u budžet i odatle da se plaća ono što je potrebnije. U suprotnom, ako javna preduzeća odlučuju koje će kulturne, humanitarne ili bilo koje druge potrebe finansirati, onda imamo apsurdnu situaciju da javna preduzeća kroje politiku kulture umesto
Ministarstva kulture ili sportsku politiku umesto Ministarstva sporta. To je u startu jedan loš sistem", kaže Nenadić za BIRN.

Takođe, podaci do kojih je BIRN došao pokazuju da nema jasne politike prilikom dodele sredstava, nego da se ide prema ustaljenom obrascu: malo kulturi, malo više sportu i još malo Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Malo je donacija za projekte koji se bave pomaganjem nekim osetljivim grupama, manjinskim zajednicama ili konkretno lokalnim zajednicama. Opet, najavljeno zatezanje kaiša u javnim preduzećima koje je nedavno najavio premijer Aleksandar Vučić može da znači i potpuno ukidanje ovih aktivnosti jer je premijer planirao da se za budžet u 2015. godini iz javnih preduzeća slije oko 150 miliona evra.

Podaci do kojih je BIRN došao pokazuju da su javna preduzeća u protekle tri i po godine najviše novca potrošila na donacije i to oko 840 miliona dinara, a skoro duplo manje ili 466 miliona platila su za različita sponzorstva.

Najviše novca na donacije i sponzorstva izdvajali su Elektroprivreda Srbije (EPS), JP Pošta Srbije, Srpska banka, Aerodrom "Nikola Tesla" i Elektromreže Srbije (EMS).

(Opširnije u novom broju nedeljnika Vreme)