Šta je istina o aranžmanu sa Kinom?

Datum kreiranja: petak, 19 decembar 2014

zgradavladeU Srbiji je, s jedne strane, Zakonom propisana javnost podataka o javnim nabavkama vrednim nekoliko hiljada evra. S druge strane, o aranžmanima vrednim nekoliko stotina miliona evra dobijamo nepotpune informacije. Tako se odmah nakon samita premijera Kine i istočnoevropskih zemalja pojavila vest (http://goo.gl/ACV4yL) u medijima da je direktor EPS-a navodno pokušao da odloži potpisivanje ugovora u vezi sa obnovom postrojenja u termoelektrani Kostolac, uz indicije da je to u nekoj vezi sa željom da se na tom poslu angažuje i firma Gorana Đokovića ili da se nabave kotlovi od nekog drugog proizvođača umesto kineskog i uz informacije sa raznih strana da je ugovor poboljšan i da će biti potpisan.

Ovakve stvari, ako su navodi tačni, moguće su kada se ugovori zaključuju bez javnog postupka (u javnim nabavkama po domaćem Zakonu, sadržaj ugovora je unapred poznat) i bez prave konkurencije. Sve se (ponovo) radi na osnovu međudržavnog sporazuma, zaključenog još 2009. godine. Nikad nije predstavljena analiza koja bi pokazala da li je zaista kredit koji daje Kina toliko povoljan da je za srpsku stranu isplativo prihvatanje svih uslova koje postavlja kineska strana. Još 2010. godine, kada je najavljivano da će kineska firma CMEC raditi revitalizaciju blokova B1 i B2 TE Kostolac, u medijima su se pojavile informacije da su "nadležni u EPS-u izveli računicu celog posla i shvatili da bi ih posao (sa CMEC) koštao skuplje nego da se angažuje neki drugi partner. O tome je tada, navodno, bio obavešten i ministra energetike Petar Škundrić. (http://goo.gl/EtCnS1).

Mediji se, nažalost, više bave "lakim temama" - kako žive kineski radnici u naselju kod Kostolca i gde nabavljaju kineski kupus, nego pitanjem uslova pod kojim Srbija dobija kredite i potpisuje poslove od nekoliko stotina miliona evra.

Detalji o sporazumu i kreditima koji su za sada poznati su sledeći:

Rebalansom budžeta Srbije za 2014. godinu predviđeno je davanje garancije za kredit kineske Eksim banke od 608,3 miliona dolara namenjen realizacijji druge faze projekta modernizacije Termoelektrane "Kostolac B" i proširenja kapaciteta rudnika, kao i garancije za kredit EPS-a kod poslovnih banaka od 80 miliona evra za istu namenu.

Taj državni zajam predvidjen je u okvirnom sporazumu, potpisanom 2010. godine. Kamatna stopa je fiksna i iznosi tri odsto godišnje, grejs period je pet godina i rok otplate 10 godina.

Kineska komapnija CMEC realizuje i prvu fazu projekta u Termoelektrani i kopovima Kostolac, za 344,7 miliona dolara, što obuhvata revitalizaciju blokova "B1" i "B2", izgradnju postrojenja za odsumporavanje, luke, puta i pruge. (http://goo.gl/WRZDXM).