Predlog budžeta - nova metodologija i stari problemi

Datum kreiranja: nedelja, 21 decembar 2014
I predlog budžeta za 2015. stigao je u Skupštinu kasnije nego što predviđa Zakon o budžetskom sistemu (rok je bio 1.11). Ne samo da javnost (npr. kroz javnu raspravu) nije mogla da utiče na njegov sadržaj, već će malo vremena da to učine ostati i narodnim poslanicima. Makar i bili donekle razumljivi razlozi zbog kojih je Vlada ove godine kasnila sa budžetom, nema nikakvog opravdanja za činjenicu da na javnu raspravu nisu postavljeni i prateći zakoni, a pre svega izmene i dopune sistemskog Zakona o budžetskom sistemu.

skupstina-srbije-unutraOvaj budžet je sačinjen i kao programski, što je hvale vredan pokušaj, sam po sebi, mada ishod nije u potpunosti zadovoljavajući. „Programski budžet“ između ostalog, podrazumeva iskazivanje nefinansijskih rezultata za projekte i programe koji se sprovode, što omogućava da se na osnovu znatno čvršćih parametara oceni i realizacija budžeta i ukupan rad svakog budžetskog korisnika. Domet ovih novih mera, koje se mogu pročitati iz 1416 stranica dugačkog obrazloženja su ipak ograničene. Tako se, na primer, iz tabele Vladine kancelarije za informisanje može pročitati broj dokumenata koje će objaviti na sajtu, ali bez mogućnosti da se sagleda u kojoj meri je zaista povećana transparentnost rada Vlade (npr. da li su objavljeni zaključi, sporazumi sa investitorima i drugi dokumenti koji se sada ne objavljuju). Takođe, veliko je pitanje u kojoj meri su ovi indikatori obavezujući i mogu li se oni menjati tokom skupštinske debate, zato što su sadržani samo u obrazloženju predloga zakona, a neće biti deo konačnog teksta Zakona o budžetu koji Narodna skupština usvaja.

Predlog budžeta sadrži brojne mere štednje, prikupljanja obima sredstava u budžet i finansijske kontrole korisnika, često uz „privremeno“ odstupanje od pravila koja su utvrđena drugim propisima (npr. o penzijama, isplatama za lokalnu samoupravu, isplatama naknada za zaposlene). Nije do kraja jasno kakav će biti uticaj ovog budžeta na javne nabavke a naročito na isplatu po zaključenim ugovorima. Izgleda da će neki ugovori o javnim nabavkama imati prioritet u odnosu na druge budžetske rashode, ali i da će se prednost određivati i po predmetu nabavke i među samim ovim ugovorima.

U Zakonu o budžetskom sistemu se postavljaju neka dobra pravila, ali uz mogućnost izuzetaka u narednoj godini ili dve. To je, između ostalog slučaj i sa "zabranom zapošljavanja" kod korisnika javnih sredstava. Zakon predviđa i da se deo budžeta za BIA ne objavljuje, što otvara nekoliko logičnih pitanja – da li baš svi podaci o troškovima BIA moraju da budu tajni i s druge strane, da li je BIA jedini organ kod kojeg postoje neki budžetski podaci koje treba štititi? Odredba o prekršajima i dalje govori o ovlašćenju budžetskih inspekcija da pokrenu takve postupke. Nije jasno zbog čega se to čini, jer su budžetski inspektori i inače ovlašćeni da pokreću ovakve postupke, a da, s druge strane, takva odredba može da predstavlja smetnju da to čine drugi organi (npr. DRI).