Ustavnost koordinatora

Datum kreiranja: četvrtak, 26 mart 2015

acasVeć smo pisali (http://goo.gl/EG2ejy) o tome da Odluka o osnivanju Koordinacionog tela za primenu Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne strategija za borbu protiv korupcije za period od 2013. do 2018. nije dovoljno precizna u pogledu ovlašćenja ovog tela, otvara prostor za tumačenja u pravcu proširenja nadležnosti Vlade na druge grane vlasti i nezavisne državne organe i može stvoriti konfuziju kod obveznika Strategije kod izveštavanja o sprovođenju Akcionog plana.

Odluka u članu 2. ostavlja prostor za tumačenje da je reč o želji izvršne vlasti da koordiniše obavljanje poslova iz nadležnosti organa koji joj nisu podređeni - organe pravosuđa, lokalne samouprave, nezavisnih državnih organa (uključujući tu i Agenciju za borbu protiv korupcije koja je zakonom zadužena za nadzor nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana) i same Narodne skupštine koja je donela Strategiju (koja je takođe obveznik Akcionog plana). Ukoliko ovo nije bila namera, Odluka Vlade bi trebalo što pre da bude precizirana, tako da se jasno odnosi na koordinaciju u okviru izvršne vlasti, koja je nesumnjivo potrebna.

Inicijativu za osporavanje ustavnosti i zakonitosti ove odluke podneo je Pokret "Dosta je bilo ­ Saša Radulović". Pokret smatra da premijer ne može biti koordinator primene Strategije, jer to zabranjuju i Ustav (koji garantuje podelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku) i zakon i sama Stategija. Ova uloga je Zakonom o Agenciji za borbu protiv korupcije poverena Agenciji, a Strategija određuje da koordinaciju sprovodi još Ministarstvo pravde i Savet za borbu protiv korupcije.