Jedan poziv (ne) menja sve

Servisi za prijavu korupcije

Jedan poziv (ne) menja sve

Građanin  suočen sa korupcijom, čak i kada se odluči da je prijavi nailazi na dilemu kome da se obrati. Većina institucija nema posebne službe i info-servise koji su zaduženi za rešavanje ovih problema.

 

Državni organi plasirali su u poslednjih nekoliko godina brojne kampanje koje su promovisale telefonske brojeve, veb portale i obrasce za prijavljivanje korupcije. Cilj je bio da se prijava olakša i da se što veći broj građana ohrabri da to i učini. Po završetku kampanje, telefonske linije se gase, a  građani se ponovo suočavaju sa prebacivanjem nadležnosti sa organa na organ, ili sa lokala na lokal. Tako se čitava antikoruptivna akcija svodi na bombastične reklame koje animiraju javnost, a rezultati, često izostaju.

Građanin  suočen sa korupcijom, čak i kada se odluči da je prijavi nailazi na dilemu kome da se obrati. Većina institucija nema posebne službe i info-servise koji su zaduženi za rešavanje ovih problema. Brojevi telefona institucija omogućavaju građanima da prijave neregularnosti i nepravilnosti u radu državnih organa, ali ne uvek i korupciju. „Korupcija nije uvek očigledna, ali ukazivanje na nepravilan rad i rešavanje tog problema može da ukloni priliku da do korupcije dođe”, smatra Nemanja Nenadić, programski direktor „Transparentnosti Srbija”.

Rezultati istraživanja Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal i Republičkog zavoda za statistiku iz 2012. pokazuju iskustva građana u vezi sa prijavljivanjem korupcije, odnosno razlozima zašto to ne čine:

Jedan od servisa koji je još uvek u funkciji pokrenula je Uprava carina 2006. godine. Otvorena carinska linija (OCL), čiji je broj 064/ 732 jasno izložen na svim carinarnicama i graničnim prelazima, namenjena je za sve pritužbe na rad carinika. Pozivi su besplatni i anonimni. Osim ovog broja, u iste svrhe koristi se i fiksni broj telefona 011/319-06-54. Građanima je dostupna i elektronska verzija OCL kao dodatni kanal komunikacije, posredstvom veb portala Uprave carina (OCL) Građani korupciju mogu prijaviti Odeljenju za unutrašnju kontrolu na broj telefona 066/303-300.

„Dešava se da građani pozivom na broj Otvorene linije prijave korupciju. Svaka takva informacija dostavlja se Odeljenju za unutrašnju kontrolu i, po potrebi, nadležnoj carinarnici“- navodi Željko Popović, načelnik Odeljenja za obaveštajne poslove Uprave carina.

 

Percepcija stepena korupcije po sektorima, decembar, 2012., CeSID

Infographics

Tipičan slučaj medijske kampanje bez stvarnih efekata je telefonska linija za prijavu korupcije koja je predstavljena u Kliničkom centru Srbije 2011. godine. Građani su pozivom na broj 011/361-5509 mogli da prijave korupciju. Na početku akcije bilo je najavljeno da će Klinički centar  evidentirati sve prijave građana i nastaviti da istražuje ili ih preusmeriti na druge instance – policiju i tužilaštvo.

Kampanja je obustavljena u novembru 2012, a obaveštenje o tome bilo je postavljeno na zvaničnom sajtu tek kada je naša ekipa kontaktirala Medija centar KCS-a.

image

„Dok je akcija bila u toku, broj je služio za prijavu korupcije i neregularnosti u radu. Kada je reč o prijavama,  sve su se odnosile na prava pacijenata i njihovu  zaštitu. Nijedna nije bila u vezi sa korupcijom. Došlo je do smene rukovodstva i kampanja je obustavljena.   Novi čelnici su smatrali da je borba protiv korupcije posao policije, tužilaštva ili Agencije” – kaže Zorica Marković, rukovodilac Medija centra KCS.

Danas ne postoji poseban servis za prijavu korupcije, a za sve pritužbe građani se mogu obratiti zaštitniku pacijenata.

Ministarstvo zdravlja pokrenulo je 2008. godine akciju „Beli telefon”.  Na poziv upućen broju za  prijave, od početka 2013. odgovara operater koji obaveštava – „birate nepostojeći broj“. Iz ovog Ministarstva navode da se vrlo mali broj prijava odnosio na korupciju, a više na rad medicinskih radnika.

Agencija za privatizaciju ne vodi posebnu evidenciju o podnetim prijavama neregularnosti , jer,  kako navode, „njihovo arhiviranje nije predviđeno internim procedurama”, iako je  Agencija za borbu protiv korupcije u periodu od 2010-2012. godine, imala najveći broj predstavki  u toj oblasti.

U aprilu 2013. godine Agencija za borbu protiv korupcije pokrenula je nacionalnu antikorupcijsku kampanju „Progovorite. Ćutanje o korupciji je njeno odobravanje“. Tokom kampanje građanima je dostupan mirkosajt za prijavu slučajeva, kao i posebna telefonska linija predviđena za sva dodatne informacije. Na osnovu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije (čl. 65, st. 1) ovo telo nema mogućnost da postupa po anonimnim predstavkama.

„Zbog toga se građanima savetuje da prijavu podnesu u pisanoj formi, pod imenom i prezimenom, na veb portalu ili da dokumenta i prijavu pošalju poštom”, kaže Lidija Kujundžić načelnica službe za odnose sa javnošću Agencije dodajući: „U prvoj nedelji funkcionisanja telefonske linije primili smo 41 poziv. U većini slučajeva građani nisu želeli da se predstave iz straha od odmazde, dok se njih šestoro raspitivalo o statusu predstavki koje su već podneli Agenciji. Putem mikrosajta www.prijavikorupciju.rs Agenciji je stiglo 40 prijava. U oko 80 odsto slučajeva Agencija je tražila dopunu prijava i u dva slučaja dobila je detaljnije informacije i skenirane dokumente tako da sada ima odakle da krene. Verujem da će se broj predstavki građana uvećavati i kada se kampanja okonča.”

Rezultati kampanja, izuzev Agencijske koja je još uvek u toku, vrlo često prođu medijski neopaženo. Nema podataka o tome koliko je bilo prijava, da li su prosleđene nadležnima, i šta se sa njima na kraju desilo. Gubitak poverenja u institucije je tako logična posledica koja dovodi u pitanje svrsishodnost ovakvih akcija.

 

Bojana Pavlović

Milica Jović

Maša Lujić

 Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Mladi novinari u borbi protiv korupcije koji preko Agencije za borbu protiv korupcije finansira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Mišljenje i stavovi u ovom članku ne moraju neophodno predstavljati mišljenja i stavove Agencije za borbu protiv korupcije i UNDP-a.

imageimage