Građani nisu spremni da prijave korupciju

Građani Srbije smatraju da je korupcija rasprostranjena, kako na nacionalnom nivou, tako i u njihovom neposrednom okruženju, ali 86 odsto ne bi prijavilo korupciju, rečeno je danas, prilikom predstavljanja rezultata istraživanja o percepciji građana o borbi protiv korupcije.

Više od polovine ispitanika je odgovorilo da, ako bi se našli u situaciji da im traže mito, ne bi platili, već bi tražili pomoć od nekoga ko bi mogao da im pomogne bez plaćanja, niti bi prijavili da im je traženo mito, naveli su autori istraživanja iz Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).

Razlog za porast broja građana koji nisu spremni da prijave službenika koji traži mito je uverenje da se ništa neće promeniti, da je teško dokazati, kao i da se u „društvu Srbije ne cene oni koji prijave korupciju“, rekao je programski direktor CeSID-a Ivo Čolović. „Građani nisu spremni da se izlože riziku da ih niko neće zaštititi ako prijave korupciju“, istakao je Čolović.

usaid cesid nnNemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, izjavio je da je uloga uzbunjivača nezaobilazna kada se govori o borbi protiv korupcije i da bi osnova za tu borbu u narednom periodu trebalo da bude upravo ispitivanje svih slučajeva gde su uzbunjivači ukazivali na nepravilnosti.

„Samo na taj način se može zadobiti poverenje javnosti da će borba protiv korupcije biti neselektivna“, rekao je Nenadić.

Istraživanje pokazuje da 55 odsto građana veruje da je korupcija široko rasprostranjena u Srbiji. Polovina građana Srbije smatra da se država kreće u pogrešnom smeru. Među njima dominiraju mladi i visokoobrazovani ispitanici.

„Među ispitanicima koji imaju između 18 i 39 godina imamo 59 odsto onih koji smatraju da se Srbija kreće u pogrešnom pravcu. Dakle, u jednoj zemlji iz koje se ljudi masovno iseljavaju, upravo ona kategorija koja je kritična smatra da se država kreće u pogrešnom pravcu što može da bude zabrinjavajući podatak za budućnost i svakako nešto na šta treba obratiti pažnju u daljem ophođenju prema građanima“, rekao je Čolović dodavši i da čak 84 odsto mladih u Srbiji smatra da korupcija „veoma mnogo utiče na društvo u celini“.

Rezultati su pokazali i da je opalo je poverenje građana Srbije u institucije koje bi trebalo da se bore protiv korupcije, odnosno u mogućnost i volju nadležnih da se izbore sa korupcijom.

„Sa druge strane, predsednik je i dalje na prvom mestu kao institucija za koju građani smatraju da je najposvećenija borbi protiv korupcije. To je možda jedan od razloga pada poverenja u institucije, jer, u principu, ovde se više veruje imenu čoveka nego samoj instituciji predsednika, ali i on beleži pad u odnosu na prethodni istraživački ciklus sa 23 procenta na 17 odsto“, rekao je Čolović.

Da građani više veruju predsedniku Aleksandru Vučiću nego institucijama, pokazalo je i istraživanje od prošle godine.

Prosečna školska ocena koju su građani dali institucijama je 2, odnosno tek prelazna ocena. Malo bolje rangirana je Vlada Srbije koja je dobila prosečnu ocenu 2,4 rekao je Čolović.

Kao najkorumpiranije institucije, građani Srbije prepoznaju zdravstvo (18 odsto), različite inspekcije (11 odsto), policija (9 odsto), sudovi (8 odsto). Čolović ipak ističe da, kada je zdravstvo u pitanju, treba imati u vidu i naviku građana da nose poklone doktorima, što je gotovo deo tradicije i koji je teško izmeniti, a koji se takođe smatra korupcijom, mada sitnom.

Najrasprostranjenije koruptivne radnje su, prema viđenju građana Srbije, korišćenje prijateljskih veza i položaja radi zapošljavanja, odnosno nepotizam i partijsko zapošljavanje.

Šenli Pinčoti, direktorka Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj, USAID istakla je da je „borba protiv korupcije ključna na putu Srbije ka EU“, ali i da je jačanje pravne države i vladavine prava važno ne samo zbog EU, već zbog budućnosti same Srbije.

Istraživanje o percepciji građana Srbije o borbi protiv korupcije sprovedeno je tokom novembra 2019. godine putem intervjua licem u lice, na uzorku od oko 1.200 ispitanika u urbanim i ruralnim sredinama, širom Srbije.

usaid cesid