Dva slova koja opisuju sistem u Srbiji: V. d. Zakon kaže – privremeno rešenje. Praksa kaže – neodređeno. Od ministarstava, preko najvećih državnih sistema, do lokalnih komunalnih preduzeća i ustanova zdravstva i kulture, četvorogodišnji mandati i javni konkursi ostaju samo slovo na papiru. Iz Studentske liste poručuju da će raspisivanjem transparentnih konkursa prekinuti praksu zloupotrebe zakona i uspostaviti sistem u kome poslušnost više neće biti ispred stručnosti.
Zakon o javnim preduzećima propisuje da vršilac dužnosti direktora može da obavlja tu funkciju najduže godinu dana, i to samo jednom u istom preduzeću. Međutim, ovo zakonsko ograničenje se u praksi često ne poštuje.
"Javna preduzeća u Srbiji bila su legitiman partijski plen sve do 2012. godine. Tada je donet zakon koji je trebalo da spreči takvu praksu i omogući izbor profesionalnih direktora na javnim konkursima. Međutim, to se nikada nije dogodilo, jer nijedna vlada od 2012. godine do danas nije želela da primenjuje zakone koje je sama donela. Tako od 34 preduzeća koja su prvobitno bila obuhvaćena tim sistemom, danas samo četiri imaju zakonito izabranog direktora“, navodi programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajni v. d. status direktore čini politički zavisnim i lako smenjivim. U takvim okolnostima politička lojalnost često dobija prednost nad stručnošću, dok dugoročno planiranje i strateško upravljanje ostaju u drugom planu.
"Objašnjenje za sve to je činjenica da su ljudi na ta radna mesta dolazili po partijskoj liniji. To je dovelo do toga da smo javna preduzeća, ali i državnu upravu, pretvorili u izvršioce partijskih naloga – u ljude zadužene za prikupljanje kapilarnih glasova i odvođenje radnika na proteste i mitinge", kaže Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata.
Zakon o državnim službenicima je još stroži: v. d. stanje može da traje najduže šest meseci, uz mogućnost produženja za još tri meseca. Ipak, i u državnoj upravi privremena rešenja često postaju dugoročna praksa.
"Ljudi koji su suprotno odredbama zakona postavljeni na određene pozicije ne bi smeli da potpisuju dokumenta niti da donose odluke. Svaka odluka koju donese nezakonito postavljeni državni službenik, odnosno vršilac dužnosti, suštinski bi jednog dana mogla da bude predmet sudskog postupka", navodi Milena Lazarević, programska direktorka Centra za evropske politike.
Iz Vlade Srbije nismo dobili odgovore na pitanja o rasprostranjenosti v. d. statusa u javnim preduzećima, agencijama, medijima i ministarstvima. Ipak, kako saznaje RTS u Nemanjinoj 11, potpisivanje rešenja o produženju v. d. mandata u ministarstvima je zaustavljeno – čeka se izbor nove vlade.
"Od 2022. godine beležimo rast udela vršilaca dužnosti u ukupnom broju položaja u sistemu državne uprave. Taj udeo je porastao sa 52 na 62 odsto, a u poslednjoj godini dostigao je 72 odsto. Kada imate toliki procenat vršilaca dužnosti, jasno je da više nije reč o izuzetku, već o posledici namerne i svesne politike vlasti", dodaje Lazarevićeva.
Prof. dr Dejan Vučetić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu smatra da je neophodno uspostaviti strogu profesionalizaciju rukovodećih pozicija, zasnovanu na stručnosti, radnom iskustvu, obrazovanju i ostvarenim rezultatima.
Sagovornici ističu da rešenje nije u donošenju novih zakona, već u doslednoj primeni postojećih. Predlažu tri konkretna koraka: automatsko brisanje iz APR-a po isteku zakonom propisanog jednogodišnjeg mandata, utvrđivanje odgovornosti za neraspisivanje javnih konkursa i formiranje nezavisnih komisija koje bi direktore birale isključivo na osnovu stručnosti.