Divlja gradnja u centru Beograda: Garaža ispred Kliničkog centra izgrađena bez dozvole
Garaža ispred Kliničkog centra Srbije izgrađena je protivzakonito pre dobijanja građevinske dozvole, pokazuje istraživanje BIRN-a. Ministarstvo zdravlja organizovalo je čitav niz fiktivnih radnji kako bi se stvorio privid javnog nadmetanja za koncesiju, dok je zapravo u trenucima kada je isticao rok za prijave zainteresovanih, garaža do pola već bila izgrađena. Ministarstvo i dalje, takođe protivzakonito, krije osnovne podatke o koncesiji.
Pretposlednjeg dana jula 2021. godine Ministarstvo zdravlja raspisalo je javni poziv za koncesiju za finansiranje, projektovanje, izgradnju, upravljanje i održavanje tri garaže sa helidromom u okviru kompleksa Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
Zainteresovane firme imale su rok od 60 dana da se prijave za ovu koncesiju, kojom bi bio rešen višedecenijski problem parkiranja zaposlenih, pacijenata i posetilaca Kliničkog centra Srbije, koji zbrinjava pacijente iz cele Srbije i godišnje ima i do milion bolničkih dana.
Nakon tog roka od 60 dana, odnosno, nakon 30. septembra 2021, Ministarstvo je imalo još 60 dana da odabere najbolju ponudu i dodeli ugovor za koncesiju. Ceo proces je, dakle, trebalo da se okonča najkasnije krajem novembra prošle godine, pa da nakon toga dobitnik koncesije krene u izgradnju prve od tri garaže.
Međutim, javno dostupni snimci gradilišta pokazuju da je u trenucima dok je Ministarstvo zdravlja raspisivalo poziv za koncesiju i dok je trajao rok za prijavljivanje zainteresovanih, garaža već uveliko bila u izgradnji i to bez građevinske dozvole. Tačnije, koncesionar za ovu i druge dve garaže znao se i mnogo pre raspisivanja poziva, koji je samim tim bio izlišan.
Sled događaja pokazuje i da je Ministarstvo zdravlja u potpunosti fingiralo ceo postupak dodele koncesije, a da je svoju ulogu odigrala i Republička građevinska inspekcija koja jeste otkrila divlju gradnju u krugu Kliničkog centra, ali nakon toga nije uradila ono što joj zakon nalaže. Ministarstvo zdravlja je nastavilo da krši zakon i nakon izgradnje garaže, s obzirom da nije objavilo ništa od dokumentacije o koncesiji, tako da se formalno i dalje ne zna ko je izgradio prvu garažu i dobio pravo da gradi i preostale dve.
Odgovor na ovo pitanje dobijamo posredno, pošto u osnivačkom aktu firme Frontier parking – u vlasništvu novosadske firme Frontier invest group d.o.o, sa formalnim vlasnikom sa Sejšelskih ostrva – piše da se to društvo osniva “za potrebe realizacija projekta koncesije”, koju je Ministarstvo zdravlja dodelilo 12. oktobra 2021.
Skrivanjem dokumenata koja su po zakonu morala da budu objavljena, Ministarstvo zdravlja ujedno i krije računicu iz koje bi moglo da se vidi zašto se uopšte poseglo za koncesijom, odnosno, zašto se država odrekla unosnog posla i dodelila ga privatnoj firmi.
Prema javnom pozivu – jedinom dokumentu kojeg je Ministarstvo objavilo u vezi sa ovim poslom – procenjuje se da će koncesionar imati prihode od 3,04 miliona evra godišnje od tri izgrađene garaže, od čega kao koncesionu taksu godišnje treba da uplati pet odsto, odnosno, oko 152 hiljade evra. S obzirom da koncesija traje (najduže) 35 godina, jednostavnom računicom se dolazi do zaključka da će Frontier invest tokom tog perioda imati prihode veće od 100 miliona evra od naplate parkiranja u tri garaže.
Sudeći prema velikom broju nepravilno parkiranih automobila, koji se i dalje nalaze unutar kruga Kliničkog centra, izgradnja prve garaže nije rešila problem parkiranja, dok se zaposleni u KCS sa kojima je BIRN razgovarao žale da je cena parkiranja – preskupa za njih.
Paralelna realnost – garaža kod Kliničkog centra u dokumentaciji i na terenu
Datum je 30. juli 2021. godine. Na sajtu Ministarsta zdravlja i u Službenom glasniku objavljen je javni poziv Ministarstva zdravlja, osnivača Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, za zainteresovane investitore koji bi hteli da učestvuju u postupku koncesije za tri garaže u okviru Kliničkog centra Srbije, od toga jednu sa prostorom za sletanje helikoptera. Ukupna vrednost sve tri garaže procenjena je na 28,4 miliona evra.
Prva garaža koju je trebalo izgraditi bila je ona u Resavskoj ulici, sa 639 parking mesta, četiri nadzemna nivoa i blizu 22.000 kvadrata. U javnom pozivu pisalo je da “svako zainteresovano lice koje ispunjava propisane uslove, može da učestvuje u postupku dodele koncesije”. Međutim, u javnom pozivu nije pisalo ono što je već bilo vidljivo na terenu – u trenutku raspisivanja, već su uveliko trajali radovi na izgradnji prve garaže.
Početkom avgusta, ni nedelju dana nakon raspisivanja javnog poziva, radovi su već bili blizu “izlaska iz zemlje”; početkom septembra bio je izgrađen podzemni nivo garaže i ploča u prizemlju, počinjali su radovi na izgradnji prvog nadzemnog nivoa, a 14. septembra Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) investitoru (Kliničkom centru) dodeljuje lokacijsku dozvolu – prvi korak u objedinjenoj proceduri za izgradnju objekata, nakon kojeg je – a pre početaka radova – potrebno dobiti građevinsku, pa potom na kraju gradnje i upotrebnu dozvolu.
Inače, prema javnom pozivu, bila je obaveza Kliničkog centra da pribavi sve dozvole. “Osnovni preduslov za otpočinjanje izgradnje je ispunjenje zakonskih uslova za izvođenje radova, što je odgovornost i obaveza javnog partnera”, piše u javnom pozivu.
Međutim, taj “osnovni preduslov” nije bio ispunjen: prolazile su nedelje i meseci, a garaža je nicala ispred Kliničkog centra bez dozvole. Na drugoj strani, “u papirima”, a sudeći prema podacima iz osnivačkog akta firme Frontier parking, Ministarstvo zdravlja 12. oktobra 2021. “bira” najpovoljniju ponudu za koncesiju.
Sedmog decembra 2021. godine Republička građevinska inspekcija izlazi u redovnu inspekcijsku kontrolu i, između ostalog, zatiče izvođača radova, firmu Delta inženjering, sa skoro kompletno izgrađenom garažom bez građevinske dozvole u centru Beograda, ispred Kliničkog centra, na mestu na kojem je, po tada važećoj građevinskoj dozvoli (koja se odnosi na ceo kompleks Kliničkog centra) predviđen parking, a ne garaža.
Deset dana nakon što je inspekcija počela nadzor, Klinički centar najzad traži građevinsku dozvolu za garažu od Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Nedelju dana nakon tog zahteva, Republička građevinska inspekcija završava Zapisnik o inspekcijskom nadzoru u kome nalaže da se odmah obustavi nastavak izgradnje garaže, da se nabavi izmenjena građevinska dozvola, a ukoliko je investitor ne nabavi u roku od 30 dana, Inspekcija će doneti rešenje kojim se nalaže rušenje garaže.
Međutim, nije se dogodilo ništa od navedenog – niti su radovi obustavljeni, niti je investitor nabavio građevinsku dozvolu u roku od 30 dana, niti je inspekcija napisala rešenje kojim se nalaže rušenje garaže.
Naime, 29. decembra ministarstvo https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Manage/LoadRepositoryDocument?fileId=6c550c5f-cd17-4c81-97e0-e1a158bce2e1">donosi rešenje kojim investitoru odbija izmenu građevinske dozvole. Klinički centar ponovo traži dozvolu 18. februara i u međuvremenu i dalje nastavlja da gradi bez dozvole, završava garažu i pušta je u rad krajem februara. Fotografija od 3. marta jasno pokazuje da je garaža počela sa radom, a ministarstvo 4. marta – dakle, ne 30 dana nego 70 dana od inspekcijskog Zapisnika 23. decembra – izdaje https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Manage/LoadRepositoryDocument?fileId=846d25e9-bc4b-4fa2-8efa-ef3a4babb8e6">izmenjenu građevinsku dozvolu, kojom se dozvoljava izgradnja već izgrađene garaže.
Rešenje o izmeni građevinske dozvole potpisala je državni sekretar ministarstva Aleksandra Damnjanović, a gotovo ironično zvuči rečenica iz ovog rešenja u kojoj se investitor obavezuje da “pre početka izvođenja radova prijavi početak izvođenja radova Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture” – u tom trenutku garaža već uveliko radi.
Napokon, 10. marta Republička građevinska inspekcija završava novi inspekcijski nadzor i konstatuje da je sada sve u redu, da je investitor pribavio neophodnu dozvolu i da više nema nezakonitosti.
Od svih institucija i firmi kojima su se novinari BIRN-a obraćali u toku pisanja ove priče, jedino je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odgovorilo na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, i jedino je Republička građevinska inspekcija (pri ovom ministarstvu) odgovorila na poslata pitanja.
Prema https://birn.rs/wp-content/uploads/2022/06/2022-06-03-Odgovor-Republicke-gradevinske-inspekcije-BIRN-u.docx">odgovorima ove inspekcije, oni nisu primili nijednu prijavu za divlju gradnju garaže u Resavskoj, nisu imali prethodna saznanja da se garaža gradi bez potrebnih dozvola, nisu podneli ni prekršajne ni krivične prijave, niti su doneli rešenje o uklanjanju garaže, pozivajući se da su postupali u skladu sa članom 176. Zakona o planiranju i izgradnji.
Međutim, https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_planiranju_i_izgradnji.html">upravo ovaj član zakona, koji govori o ovlašćenjima građevinskog inspektora, navodi da je inspektor ovlašćen da, ukoliko nakon 30 dana investitor ne pribavi građevinsku dozvolu, naloži uklanjanje objekta, da naloži uklanjanje objekta i ako su radovi nastavljeni i nakon rešenja o obustavi, kao i da podnese krivičnu prijavu protiv odgovornog izvođača radova i pokrene postupak za oduzimanje licence. Ništa od svega ovoga inspekcija nije uradila.
Ko sve nije odgovorio i šta zbog toga javnost nije saznala
Ministarstvo zdravlja je ignorisalo zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i nije poslalo dokumentaciju koju je inače bilo obavezno da i samo objavi – sa kim je potpisan ugovor za koncesiju, ko se sve od firmi prijavio i otkupio konkursnu dokumentaciju (cena: hiljadu evra), šta piše u obaveznom Koncesionom aktu, koji bi morao da ima studiju opravdanosti, procenu vrednosti projekta, procenu uticaja na životnu sredinu, naposletku i sam ugovor… Poverenik za pristup informacijama od javnog značaja je naložio Ministarstvu da odgovori na zahtev BIRN-a. Ministarstvo još uvek to nije učinilo.
Klinički centar nije odgovorio na pitanja kako je moguće da nisu primetili da im ispred glavne zgrade niče nelegalna garaža na više nivoa, zašto je Klinički centar dozvolio tu izgradnju bez dozvole, da li je bilo pritisaka da se krene u izgradnju bez dozvole, zbog čega je Klinički centar podneo zahtev za izmenom građevinske dozvole tek 17. decembra, skoro pola godine nakon što je izgradnja garaže otpočela, zašto Klinički centar kao investitor nije naložio izvođaču radova da obustavi radove na izgradnji garaže nakon što je to naložila republička građevinska inspekcija 23. decembra 2021, već su se radovi nastavili…
Kompaniju koja je – očigledno – dobila ovu koncesiju, Frontier invest iz Novog Sada pitali smo zašto je gradnja garaže započeta bez građevinske dozvole, zašto nisu obustavljeni radovi na nalog inspekcije, da li su postojali pritisci na kompaniju da nastavi sa građevinskim radovima i koliko novca je do sada uplatila u budžet na ime koncesione naknade. Slična pitanja postavili smo i izvođačima radova Delta Inženjeringu. Odgovore nismo dobili.
Zašto uopšte koncesija
S obzirom da je Ministarstvo zdravlja ignorisalo zahtev da BIRN-u pošalje dokumenta koja su neophodna da bi se dodelila koncesija, nije jasna računica po kojoj je Ministarstvo izračunalo da je koncesija i neophodna.
Prema rečima Nemanje Nenadića, programskog direktora organizacije Transparentnost Srbija, nesporna je potreba da garaže budu izgrađene. Međutim, kako kaže, veliko je pitanje da li je sadašnja koncesija najbolje moguće rešenje za taj problem, a sasvim je sigurno da ona nije ugovorena u skladu sa zakonom.
“Ako se izgradnja garaža posmatra kao čisto komercijalni posao, onda je prvo pitanje zašto se realizuje kao koncesija a ne kao javna nabavka za potrebe gradskog Parking servisa. I odmah se otvara i drugo pitanje – po kom osnovu se na strani države ovim uopšte bave Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Srbije, a ne JKP Parking servis, koji na osnovu člana 2. Odluke o javnim parkiralištima ima monopol na tu vrstu delatnosti na području Savskog Venca i drugih gradskih opština”, kaže Nenadić, napominjući da u ovakvim poslovima profit nije trebalo da bude na prvom mestu i da cena makar za prvi sat parkinga nije trebalo da bude veća od one u okolnim ulicama.
“Ključni dokumenti za donošenje zaključka o isplativosti koncesije nisu dostupni, a pre svih studija opravdanosti davanja koncesije. Naime, taj dokument bi trebalo da pokaže kakvi su finansijski efekti davanja koncesije za budžet, a to bi jedino moglo da se uradi ako se istovremeno sagledaju alternativna rešenja, što je u ovom slučaju bila izgradnja javne garaže iz budžeta (ili kredita), i eksploatacija garaže od strane javnog partnera”, kaže Nenadić.
U prepodnevnim časovima, kada je oko Kliničkog centra po pravilu najveća gužva, garaža u Resavskoj je poluprazna. Sa druge strane, ulice u krugu Kliničkog centra su i dalje jedva prohodne zbog velikog broja nepropisno parkiranih automobila – svakodnevni prizor koji gleda bilo koji posetilac ili korisnik Kliničkog centra.
Novinari BIRN-a su u više navrata obilazili krug Kliničkog centra i pitali zaposlene šta misle o novoj garaži i da li im rešava problem. Odgovori su uglavnom bili negativni, tj. da zaposleni uopšte ni ne koriste garažu – jer je skupo.
Prvi sat parkiranja košta 100 dinara, a svaki naredni 150 dinara. Postoji mogućnost da građani kupe mesečnu kartu od 25.000 dinara, a za zaposlene je omogućena niža cena – isprva je bila 8.000 mesečno, pa je nedavno smanjena na 6.000 dinara, ili 5.000 ukoliko parkiraju na krovu garaže, tj. na otvorenom nebu.
“Meni je ta garaža stvarno bila potencijalni preporod. Na poslu mi je ok, ali dolazak na posao (je problem), a to bi sve bilo rešeno tom garažom. I onda dođeš u situaciju da ti kažu 8.000 ili 5.000 mesečno. Mene zapravo frustrira što se sve obilazi, metro će da zaobiđe Klinički centar da bi se spustio na Galeriju, na tržni centar, i nemam nijedan stvarno dobar način da dođem na posao. Garaža bi me preporodila, ali nemam želju toliko para da trošim na nešto što mi je ekstremno sumnjivo na sto načina”, kaže za BIRN jedan od lekara zaposlenih u Kliničkom centru, koji je insistirao na anonimnosti. On dodaje i da niko od njegovih kolega ne parkira u garaži.
“Ruglo”, kaže drugi zaposleni. “Ekonomski, za nas je nemoguće. Nama je radno vreme po 12 sati, pa računajte. (…) Mi za prevoz dobijamo 2.000 dinara. Kažu nam da su omogućili povlašćene cene za zaposlene. Ali za nas 6.000 nije povlašćena cena. Niko se ne parkira ovde (od kolega), ili retko ko. Možda jedan od njih 20”, kaže on.
Napokon – a možda i na početku – postavlja se pitanje: kada će krenuti uplata koncesione naknade u budžet?
Prema uslovima iz javnog poziva, koncesionar je obavezan da plaća godišnju koncesionu naknadu “od prvog narednog radnog dana od dana izdavanja prve upotrebne dozvole za garažu u okviru projekta”. Međutim, prva garaža radi već mesecima bez upotrebne dozvole, pa bi nadležni morali da odgovore – da li je to čista zarada koncesionara ili će biti u obavezi da plati korišćenje i za prethodni period.
Ujedno, javnim pozivom je predviđena mogućnost da koncesionar uopšte ne plati bilo kakvu koncesionu naknadu, ukoliko se nakon izgradnje sve tri garaže Ministarstvo, odnosno Klinički centar, sporazumeju sa koncesionarom da im ustupi pravo korišćenja na 5 odsto od ukupno izgrađenih parking mesta u garaži “Centralna-Helidrom”.
Ko su vlasnici firme sa Sejšela
Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), jedini vlasnik novosadske firme Frontier invest group je kompanija Frontier invest group ltd. sa Sejšelskih ostrva. Firma na ovoj egzotičnoj lokaciji osnovana je 29. jula 2021, odnosno, dan pre nego što je Ministarstvo zdravlja raspisalo javni poziv.
Kao vlasnici ove firme u APR-u navode se Miroslav Knežević (35 odsto akcija), koji je ujedno i direktor firme, Žarko Filipović (30%), Slavko Gavrilović (18%), Nemanja Arizanović (15%) i Marko Durović (2%), svi iz Beograda.
Kompanija sa Sejšela je novosadsku firmu Frontier invest group registrovala u APR-u 3. septembra 2021, da bi onda ta firma 7. decembra osnovala Društvo posebne namene Frontier parking d.o.o, sa određenim rokom trajanja firme – do 8. juna 2057. godine (podsetimo, koncesija je data najduže na 35 godina) i adresom u Beogradu. Na istoj beogradskoj adresi, u Cincar-Jankovoj broj 7, nalazi se još jedna firma Miroslava Kneževića, Elgra vision.
BIRN je već pisao da je Elgra vision bila jedna od firmi koje su učestvovale u zameni javnog osvetljenja u Srbiji.
Radmilo Marković i Aleksandar Đorđević za Birn
News
Proposals for the implementation of ODIHR recommendations and improvement of election conditions
Transparency Serbia has used the opportunity to present to representatives of parliamentary parties and the Working Group of the Government of Serbia for Cooperation with ODIHR a number of specific proposals and priorities for improving election conditions, especially regarding the financing of the election campaign and preventing the misuse of…
... detaljnije ...TS submitted proposals to the Assembly for the implementation of recommendations from the ODIHR report
Transparency Serbia submitted to the Serbian Parliament and the Government Working Group for the Improvement of the Electoral Process proposals regarding the implementation of certain recommendations from the Final ODIHR report after the December 2023 elections and unfulfilled recommendations after the previous elections. TS informed the ODIHR Observation Mission, the citizens…
... detaljnije ...Ministry of Interior should publish data on migration of voters that it submitted to Prime Minister
The claim of the Prime Minister in the technical mandate, according to which "everyone can check" in how many cases citizens change their residence, not only does not correspond to the factual situation but is directly opposite to the official answer that Transparency Serbia received from the Ministry of Internal…
... detaljnije ...Corruption prevention in the executive branch - useful GRECO recommendations have not yet been implemented
If Serbia were to implement the recommendations it received in March 2022 from GRECO (Group of Countries for Combating Corruption) – a body established by the Council of Europe – it would significantly improve the mechanisms for combating corruption in the work of the executive. However, very little has been…
... detaljnije ...ODIHR calls for improvement of campaign finance rules and prevention of abuse of public resources "well in advance of the…
In the final Report on the December elections, the ODIHR observation mission confirmed some of the findings of Transparency Serbia's monitoring of the election campaign, and a large number of recommendations refer to unresolved issues of election campaign financing, misuse of public resources and participation of public officials in the…
... detaljnije ...The costs of the Belgrade local election campaign - what is shown and what is missing
Although there were 14 election lists in the Belgrade local elections, and the deadline for submitting the final financial reports expired six days ago, only nine lists have been published so far. According to the information published on the Agency for the Prevention of Corruption website, the report on the…
... detaljnije ...Procurement for EXPO 2027 - no minimum deadlines and no legal protection
The Government of Serbia adopted a decree which, in accordance with the lex specialis, prescribes how procurement will be carried out and jobs awarded for EXPO 2027. Nemanja Nenadić from Transparency Serbia for N1 says that the differences between the rules prescribed by the Law on Public Procurement and this…
... detaljnije ...Serbia continues to fall on global list of Transparency International's Corruption Perception Index
In Serbia, there is no political will to reduce corruption; the Government bypasses laws on public procurement, passes special laws for multimillion-projects that are important to it, does not adopt an anti-corruption strategy, and is increasingly distant from the rule of law. It was said at the Transparency of Serbia…
... detaljnije ...TS calls on MIA and HPPO to publish additional information on their actions regarding election irregularities
The information presented to the public by the Ministry of Internal Affairs (MIA), the Ministry of State Administration and Local Self-Government (MSALSG), as well as the Higher Public Prosecutor's Office (HPPO) in Belgrade, regarding allegations of illegality in the electoral list and vote buying, are not sufficient to dispel publicly…
... detaljnije ...Alarm over indications of serious election breaches
Transparency International urgently calls on the Serbian authorities to investigate potential abuses of public office and resources by the ruling party during the 17 December elections. It is also crucial to swiftly determine whether vote-buying took place. The prosecution and the Agency for Prevention of Corruption (APC) need to promptly…
... detaljnije ...
In the election campaign, blurred line between state and the party - a sharp and valuable report by ODIHR
The observation mission of the ODIHR already in the preliminary Report highlighted not only the shortcomings of legal solutions but also numerous severe violations of the law during the campaign and election day, among which are problems for which Transparency Serbia has been proposing concrete solutions for years. The International Election…
... detaljnije ...Unfulfilled obligations and priorities for the fight against corruption
The International Anti-Corruption Day, 9 December, is a good reason to call on the Parliament and the Government, which will be formed after the upcoming elections, to finally adopt one of the most effective mechanisms for the fight against corruption - the introduction of illegal enrichment, as a criminal offence…
... detaljnije ...EC report – benevolent conclusion on progress and numerous unresolved problems
The European Commission's assessment[1] of Serbia's "limited progress" in the fight against corruption is too benevolent. On the other hand, the EC report is significant, as it points to some of the most important unresolved issues, including direct contracting of procurement for infrastructure projects, illegal acting state in public administration…
... detaljnije ...The work of temporary bodies during the election campaign must be transparent
Transparency Serbia has indicated to the presidents and members of temporary working bodies in 65 cities and municipalities that they have an obligation to ensure the publicity of their work by allowing journalists to attend the sessions and publishing the explanations for the decisions they make. Based on the Law on…
... detaljnije ...Violations marked the introduction to local elections
Information about the fact that the leaders of around 70 cities and municipalities submitted their resignations – meaning their mandate ended – cannot be found on the Agency for the Prevention of Corruption website. It means that the assemblies of these cities and municipalities violated the legal obligation. An even bigger…
... detaljnije ...The amendment to the Law on Electronic Media does not solve the problem of "public officials' campaign"
The provision of the Law on Electronic Media, passed today, even with the amendment that was adopted by the Parliamentary Information Committee – allegedly to fulfil the ODIHR recommendation – does not solve the problems related to the promotional activities of public officials and does not represent the fulfilment of…
... detaljnije ...An amendment to prevent procurement for EXPO 2027 from being conducted without applying the Law on Public Procurement
Transparency Serbia has submitted to parliamentary groups in the Parliament of Serbia a proposal for an amendment to the Special Law on EXPO 2027 that would remove one of the significant corruption risks by obliging the special companies that will be formed for the implementation of the project to apply…
... detaljnije ...Novi Pazar, Sombor and Veliko Gradište the Most Transparent Local Governments in 2023
Novi Pazar, Sombor and Veliko Gradište are the most transparent local governments in 2023 according to the Local Transparency Index published today by Transparency Serbia, with support from the United States Agency for International Development (USAID). Since 2015, the Index has been measuring the transparency of all 145 local governments…
... detaljnije ...No public procurement for EXPO 2027 project
Works for the construction of the exhibition area for EXPO 2027, facilities for the accommodation of participants and visitors, the National Stadium and supporting infrastructure – the value of which could amount to one billion euros – will be contracted without the application of the Law on Public Procurement, which…
... detaljnije ...Which Local Governments Were the Most Transparent in Serbia in 2023?
On October 13, 2023, Transparency Serbia and the United States Agency for International Development (USAID) will present the results of the 2023 Local Transparency Index (LTI). The Index has been measuring the transparency of all 145 local governments and 25 city municipalities in Serbia each year since 2015 and tracks…
... detaljnije ...
EPS illegally withholds information
EPS AD (Electric Power Company of Serbia), joint stock company unlawfully withholds essential information from the public about its work and the possible disposing of the assets of great value. Transparency Serbia, since 26 May 2023, has been trying to verify with the Electric Power Company of Serbia the allegations…
... detaljnije ...On amendments to the Law on Prevention of Corruption
The draft amendments to the Law on the Prevention of Corruption[1], presented for public discussion, respond to the GRECO's recommendations for Serbia[2] to a limited extent. On the other hand, it does not contain measures to reduce the scope of the "official campaign" and to increase the capacity of control…
... detaljnije ...The new draft law on the management of state-owned enterprises still needs amendments
The new proposal of the Law on the Management of Public Enterprises Owned by the Republic of Serbia is better than the previously withdrawn one. Still, it also needs to be amended, primarily in the area related to preventing misuse of public resources during the election campaign, transitional provisions and…
... detaljnije ...Corrupt risks of free conversion not taken into account
Amendments to the Law on Planning and Construction carry a high corruption risk because the state is giving up potential public revenues in favour of individual companies and, at the same time, threatens legal certainty and equality before the law. The amendments provide for the free conversion of the "right of…
... detaljnije ...What needs to be fixed in the proposal of the law on the management of state enterprises
Transparency Serbia sent the Government of Serbia, the Ministry of Economy and the Agency for the Prevention of Corruption a detailed analysis of corruption risks and other shortcomings in the draft law on managing business companies owned by the Republic of Serbia (SOE). The proposal for a law on companies owned…
... detaljnije ...Directors of SOE outside the reach of anti-corruption regulations
The directors of the largest state-owned companies (SOE), which manage assets worth tens of billions of euros, will not have the obligations, restrictions or control provided for public officials in the Law on Prevention of Corruption if the deputies adopt the proposed Law on the Management of Companies Owned by…
... detaljnije ...One of the laws crumbling the public procurement system repealed
The repeal of the law on line infrastructure[1], which opened up a huge space for discretionary decision-making and had the potential for corruption, is good news after years of crumbling public procurement systems. However, it is essential to emphasize that by deleting this law, only one of the channels for…
... detaljnije ...Change the selection method for independent bodies' managers
The legal rules leave too much room for political parties to influence the election of heads of independent bodies, Transparency Serbia emphasises. Although the majority of MPs decide the election - which is inevitable - the parties also have the sole or decisive say in the candidacy phase. At today's session…
... detaljnije ...Harmful and unexplained amendments to the Statute of ”JP Elektroprivreda Srbije”
Amendments to the articles of founding act and the Statute of ”JP Elektroprivreda Srbije” will have very harmful consequences on the implementation of anti-corruption laws in the largest Serbian public company, Transparency Serbia warns. In addition, the key reasons for changes are not explained and the legal basis is disputed. The…
... detaljnije ...Prosecutor's Office should increase the transparency of its work and investigate all abuses in EPS
The Higher Public Prosecutor's Office (HPPO) in Belgrade, in response to a request for access to information sent by Transparency Serbia, confirmed[1] that there is no evidence that prosecutor Bojana Savović requested a transfer from the Special Department for the Fight against Corruption. At the same time, HPPO did not submit…
... detaljnije ...
- 1
- 2
- 3