Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Antikorupcijska strategija posle pet i po godina – očekivanja i nedostaci

Iako je nesumnjivo dobra vest da je Srbija posle pet i po godina od isteka prethodne dobila novu antikorupcijsku strategiju, ovaj planski dokument, čak i ako se bude u potpunosti poštovao, ne pruža dovoljne garancije za otklanjanje nekih od glavnih uzroka korupcije – ocenjuje Transparentnost Srbija. Merilo za ostvarivanje opšteg cilja Strategije je porast Indeksa percepcije korupcije Transparency International sa ovogodišnjih 36, na 43 poena do kraja 2028. Upitno je da li će i ovaj, ne naročito ambiciozan cilj (reč je o globalnom proseku, dok je prosek Evrope čak 57), biti dostižan na osnovu mera koje su planirane. Još snažniji pokazatelj...

Objedinjena skupštinska rasprava o nepovezanim aktima

Aktuelni saziv Narodne skupštine je nastavio onako kako je prethodni saziv završio – protivpravnim objedinjavanjem rasprave o šezdeset tačaka dnevnog reda. Poslovnik (član 157. st. 2.) dopušta tu mogućnost, ali samo ako je reč o zakonima koji su „međusobno uslovljeni ili su rešenja u njima međusobno povezana“. Skupštinska većina je danas izglasala da se vodi objedinjena rasprava u načelu o „Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“, povećanju takse za RTS, zabrani davanja u zakup stanova koje su pod povoljnim uslovima dobili pripadnici službi bezbednosti,  zakona koji odobravaju zaduživanje za razne projekte, o izboru guvernera Narodne...

Treći vd za deveti rođendan AD Srbija Kargo

Preduzeće u državnom vlasništvu AD Srbija Kargo nije imalo direktora izabranog na konkursu ni jedan jedini dan otkako je osnovano pre tačno devet godina. U novom Službenom glasniku objavljeno je rešenje Vlade od 11. jula o postavljenju još jednog vršioca dužnosti. To je Nataša Mlinar Ležaja, umesto Dušana Garibovića koji je razrešen nakon što je sedam godina nezakonito proveo na tom mestu.   Zakon, naime propisuje da VD stanje u kontinuitetu ne može trajati duže od 12 meseci, a to ne podrazumeva da bi na svakih 12 meseci na čelo preduzeća mogao da se postavi novi VD direktora, već da u tom...

GRECO – pokušaji opravdanja i štetne posledice kašnjenja

Novi GRECO izveštaj Čitaoce medija koji su prvog dana izvestili verovatno se nisu začudili zbog toga što je prema oceni GRECO od 21. juna 2024. Srbija za dve godine, u ostavljenom roku ili nakon njega, ispunila samo jednu od 24 preporuke. Znalo je da bude i gore. Ostaje samo da se vidi koju će strategiju izveštavanja primeniti režimski mediji. Prve večeri je to bilo ignorisanje, ali možda do sutra bude osmišljena neka kreativna matematika (npr. „45% preporuka ispunjeno potpuno ili delimično već u prvom roku“) ili iskazivanje „čvrstog opredeljenja“ da se sve ispuni umesto bilo kakvog obrazloženja zbog čega već nije.  Teme...

Šta otkriva slučaj trgovine uticajem za nabavku radova

Kratka vest o hapšenju doskorašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu prosvete zbog sumnje na trgovinu uticajem kod javnih nabavki pobudila je veliku pažnju, ali zaslužuje i dodatnu analizu upravo iz ugla korupcije u javnim nabavkama. Pošto su slučajevi krivične odgovornosti relativno visoko rangiranih funkcionera u izvršnoj vlasti prilično retki, nije čudno da su sa ubrzo pojavili brojni komentari i skepticizam – zašto baš sada, zašto baš u Nišu, zašto baš funkcioner iz te partije itd.  U saopštenju MUP se kaže da su „policijski službenici SBPOK-a u saradnji sa pripadnicima BIA, a po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal“, uhapsili državnog sekretara zbog sumnje...

Propuštene prilike za prevenciju korupcije u izvršnoj vlasti i policiji

Ocena GRECO-a da je Srbija za dve godine ispunila samo jednu od 24 preporuke iz petog kruga evaluacije dovodi u pitanje postojanje strateškog opredeljenja i volja za suzbijanje korupcije, ali i potvrđuje nalaze TS sa početka ove godine. Nedovoljno postupanje vlasti je još teže razumljivo, kada se uzme u obzir da je ispunjenje svih preporuka GRECO navedeno kao jedan od glavnih zadataka u izveštaju Evropske komisije za Srbiju iz novembra. Štaviše, u ekspozeu novog predsednika Vlade ove obaveze Srbije se uopšte ne pominju, niti planovi da se u vezi sa njima nešto učini. Ovaj krug evaluacije odnosi se na sprečavanje korupcije u...

Predlozi TS za akcioni plan Medijske strategije

Transparentnost Srbija je iskoristila mogućnost da Ministarstvu informisanja i telekomunikacija dostavi predlog za dopunu nacrta Akcionog plana Medijske strategije za 2024-2025. godinu. Pored podsećanja na nalaze iz studije o Sistemu društvenog integriteta, naši predlozi obuhvataju sledeće: Da se predvide izmene zakona koje bi sprečile diskriminaciju medija od strane javnih funkcionera (npr. odbijanje izjave na konferenciji za štampu), jer postojeće norme za to očigledno nisu dovoljne. Da se dopuni Zakon o javnom informisanju i medijima pravilima o nabavci usluga oglašavanja javnog sektora. Pravila bi trebalo da spreče rasipanje javnih resursa zarad kupovine medijskog uticaja i da obezbede da se odabir medija vrši u konkurentnom...

Gradski propisi nedovoljno štite od korupcije

Analiza 60 gradskih propisa, koju je sprovela Transparentnost Srbija, pokazala je da svi sadrže koruptivne rizike, i da su neki od njih takvog karaktera da mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu gradskom budžetu i imovini. Da bi se ta šteta sprečila, naročito je bitno poboljšati pravila o raspolaganju gradskom imovinom i finansiranju projekata nevladinih organizacija, ali i o učešću javnosti u odlučivanju o budžetu i donošenju propisa. Pored nedostataka u samim propisima, u nekim gradovima bitni akti uopšte nisu ni doneti. Tako, čak 58% gradova u Srbiji nije uredilo javnu raspravu u pripremi svojih propisa i budžeta, a jedna četvrtina nema akt koji...

Sporni i zakasneli konkursi za direktore javnih preduzeća

Transparentnost Srbija upozorava da pored „probijanja“ rokova za sprovođenje konkursa za direktore javnih preduzeća, postoje nerazjašnjena i potencijalno sporna pitanja u vezi sa poništavanjem konkursa koji su raspisani ranije.

Posle tri godine katastrofalnog učinka Zakona o javnim preduzećima (ZJP) iz 2012, u pogledu depolitizacije i profesionalizacije upravljanja, Vlada se početkom prošle godine odlučila da zakon promeni umesto da ga u celosti primeni. Međutim, ni dugi rokovi iz novog zakona se ne poštuju – ne samo da za 12 meseci nisu izabrani direktori u većini republičkih javnih preduzeća, već do isteka roka da se konkursi okončaju, 3. marta 2017, oni u nekim preduzećima nisu ni raspisani!

Tek krajem februara i početkom marta su raspisani konkursi za izbor 20 direktora, bez ikakvog objašnjenja o tome šta (ni)je rađeno u periodu od februara 20161.  Prema informacijama iz medija, Vlada je 20. marta usvojila odluku o sprovođenju još tri konkursa - za direktore EPS-a, Resavice i Srbijašuma. Ova najava je, međutim, pored kašnjenja2  sporna i po drugim osnovama. Naime, konkursi za direktore ova tri preduzeća već su bili raspisani3. Prema ZJP, konkursi se mogu okončati na samo dva načina - tako što će Vlada imenovati za direktora prvog sa liste koju utvrdi Komisija (član 41. i 42), ili tako što će Komisija utvrditi da nijedan kandidat na ispunjava uslove (član 45). U “Službenom glasniku” kao ni na internet prezentacijama Vlade, Ministarstva privrede i ovih javnih preduzeća, nismo pronašli informaciju o tome da su konkursi obustavljeni. Iako ne postoji dužnost objavljivanja takve odluke, to bi bilo značajno učiniti jer je upitno da li su bili ispunjeni zakonski uslovi. Mediji su još u maju 2016. godine izneli nedemantovane tvrdnje da će konkurs za direktora EPS biti poništen, kao i komentar o kvalifikacijama prijavljenih kandidata za to mesto. Međutim, stručnost kandidata nije imao ko da razmatra na Zakonom propisani način, jer je formiranje Vladine Komisije za izbor direktora javnih preduzeća počelo tek u decembru 2016. godine. Vlada je 7. decembra imenovala predsednika i dva člana, dve nedelje kasnije skupštinski odbor je imenovao četvrtog, dok bi peti član trebalo da bude imenovan za izbor direktora u svakom pojedinačnom preduzeću. Imenovanja petog člana Komisije su izvršena tek 20. ovog meseca i to samo za 8 od 20 raspisanih konkursa. Međutim, kako nije kompletiran izbor članova konkursne komisije za “EPS” i “Resavicu”, ostalo je nejasno ko je mogao da utvrdi da nijedan kandidat ne ispunjava uslove, što je eventualno mogao biti zakonski osnov za poništavanje konkursa iz iz marta 2016. godine.

Naša organizacija je od Vlade zatražila podatke o tome da li je Komisija zasedala, kada je razmatrala prijave, kao i akt o poništavanju konkursa. Pored toga, smatramo da je potrebno razjasniti da li je prethodni konkurs valjano sproveden, a ako nije, ko će zbog toga snositi odgovornost. Izvesno je da poništavanje javno objavljenih konkursa bez saopštavanja obrazloženja može podstaći spekulacije da se čeka na novi politički dogovor i prijavu direktora koji bi imao političku podršku, odnosno, da obeshrabruje one dobre kandidate koji takvu podršku nemaju. Transparentost Srbija će nastaviti da prati najbitnije aspekte sprovođenja Zakona o javnim preduzećima, a nalazi će biti predstavljeni na konferenciji za štampu u maju ove godine.

 

1 - Ministar privrede je potvrdio  https://goo.gl/mFyVQG da se sa konkursima kasni ali da je važno da "dobro uradimo konkurse, da se jave najkvalitetniji ljudi koji će znati na mnogo bolji i kvalitetniji način upravljati tim velikim sistemima".  

2 - Posle Odluke o sprovođenju konkursa sledi izrada i objavljivanje konkursa. Potom bi Komisija Vlade za sprovođenje konkursa trebalo da pregleda pristigle prijave, sastavi spisak kandidata, sprovede izborni postupak, utvrdi listu kandidata i dostavi je ministarstvu kako bi ono utvrdilo predlog da prvi sa liste bude imenovan za direktora. Komisija može i da utvrdi da nijedan kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ne ispunjava uslove za imenovanje, posle čega se sprovodi novi javni konkurs.

3 - Za direktora Srbijašuma bio je raspisan u januaru 2015. godine, po starom Zakonu, dok su konkursi za direktore EPS-a i JPPEU Resavica raspisani u martu 2016. godine, po novom Zakonu i zakonski je obavezno bilo da se okončaju do 3. marta

Vesti