Business Joomla Themes by Justhost Reviews

Poseta predsednika evropskog parlamenta - šta je sa slučajevima za koje se EP interesovao 2012?

Datum kreiranja: četvrtak, 16 jul 2015

martin sulc 1Proteklih dana u Beogradu je boravio predsednik Evropskog parlamenta (to jest parlamenta država EU), Martin Šulc. Pored sastanaka sa predstavnicima državnih institucija, odvojio je vreme i za sastanak sa predstavnicima nekoliko nevladinih organizacija, među kojima i naše.

Pored sažetog predstavljanja glavnih problema za borbu protiv korupcije u Srbiji, o kojima smo mnogo puta govorili u domaćoj javnosti, predstavniku ove evropske institucije smo posebno skrenuli pažnju na pitanje koje bi moglo da ga posebno zanima. Naime, tokom 2012 mediji u Srbiji su izveštavali o tome kako se upravo evropski parlamentarci interesuju za (ne)postupanje naših državnih organa u vezi sa 24 izveštaja Vladinog antikorupcijskog saveta (tzv. "24 privatizacije", među kojima mnogi nisu privatizacije) i kako traže da se nešto preduzme u vezi sa time.

Šta se od tada dogodilo? "24 privatizacije" su postale deo političkog programa Vlade iz 2012. Formirane su "radne grupe" za istrage. Predstavnici Vlade su još odavno izašli sa sumarnim podacima o broju uhapšenih, visini štete, bez prikaza podataka ili objašnjenja pojedinačno po objavljenim izveštajima Saveta i preporukama koje se tamo nalaze.

Šta se nije dogodilo? Nema konačnog ishoda po svakom od tih predmeta. Ne samo da nema konačnih osuda, jer niti mora uvek da bude krivice, niti su svi predmeti nužno iz krivične materije - nema ni obrazloženja šta je bila greška u sistemu i kako je otklonjena. Nema ni mehanizma koji bi doveo do toga da se problematični slučajevi na koje ukazuju Vladin Savet ili nezavisni državni organi na vreme razmatraju.

Čega zato ima, a ne bi trebalo? Aktuelna vlada ponavlja iste pogrešne obrasce ponašanja kao i njeni prehodnici iz perioda pre 2012. - neobjavljivanje ugovora i drugi vidovi skrivanja podataka o poslovanju države i ignorisanje problema na koje im ukazuje domaća javnost. Sve to protkano pogrešnom porukom u kontekstu evrointegracija - da će rešavanje naših prolema zavisiti od toga koliko će se neko iz Brisela (ili Strazbura ili nekog drugog bitnog mesta u inostranstvu) za njih zainteresovati.