Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Indeks percepcije korupcije 2025: Najlošiji rezultat Srbije u poslednje dve decenije

Srbija je na rangiranju zemalja i teritorija po Indeksu percepcije korupcije (CPI – Corruption Perception Index) sa skorom 33 i 116. pozicijom na tabeli dodatno pogoršala rezultat i prvi put je rangirana najlošije u regionu. Indeks Srbije je za dva poena niži nego prethodne godine i najniži od 2012. godine kada je uvedena postojeća metodologija ocenjivanja, na skali od 0 (izuzetno korumpirane) do 100 (veoma „čiste“). Poređenje po poziciji na tabeli u odnosu na broj rangiranih zemalja pokazuje da je ovo najlošiji plasman od 2004. godine. Na ovogodišnjoj listi globalne organizacije Transparency International (TI) ukupno su 182 zemlje i teritorije, a...

Šta skrivaju aneksi ugovora za najveće infrastrukturne poslove u Srbiji: Visoka cena direktnog ugovaranja

I dok za Moravski koridor nadležno Ministarstvo građevinarstva nije objavilo u svojim informacijama o radu da je sklopljen i jedan aneks ugovora o izgradnji, za ostale projekte nalik tome, ti aneksi uglavnom postoje. I to u velikom broju. Sklapaju se brzo nakon potpisivanja ugovora o izgradnji, a njihov broj, kako se vidi iz ovog dokumenta, varira od tri do desetak po projektu. Najveći broj odnosi se na korekciju cene, odnosno na izmenu Tabele cena, kako stoji u objašnjenju. Iza ovog razlog odmah je i onaj koji se tiče pomeranja rokova za završetak. I tako dođemo do situacije da su ti projekti na kraju...

Sestri ministra Nemanje Starovića milioni preko nameštenih javnih nabavki i konkursa

Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao „frapantne“ primere nameštanja javnih nabavki, piše Birn.. Portal Gradske info, u vlasništvu Ognjane Starović, starije sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, samo tokom prošle godine je dobio oko dva i po miliona dinara od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu. Novac je ovom mediju dodeljen na dve javne nabavke za usluge informisanja. Na obe nabavke je firma Ognjane Starović bila...

Štetne posledice izmena pravosudnih propisa za borbu protiv korupcije

Izmene pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera. Posledice su utoliko teže jer učinak u gonjenju „visoke korupcije“ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju. Izmene Zakona o javnom tužilaštvu, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026, direktno će se odraziti na celokupan rad Tužilaštva za organizovani kriminal. Ono sada, umesto 25 predviđenih, ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30...

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

Inspekcije i mediji

konferencija inspekcijeTransparentnost Srbija predstavila je istraživanje čiji je cilj bio da utvrdi da li inspekcije postupaju nepristrasno ili su zloupotrebljavane radi pritiska na medije, odnosno njihove osnivače i izdavače, i na druga pravna lica - oglašivače ili potencijalne oglašivače u medijima. Pored toga, istraživanje se bavilo i pitanjem transparentnosti rada inspekcijskih organa, kao preduslovom za javnu kontrolu i utvrđivanje eventualne pristrasnosti u kontroli privrednih subjekata.

Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da nema čvrstih pokazatelja da se inspekcijske službe u Srbiji zloupotrebljavaju radi pritisaka na medije i druge privredne subjekte, ali je dodao da je istraživanje nepotpuno zato što Poreska uprava nije  dostavila tražene podatke.

Kako se na osnovu do sada dostupnih informacija ne može izvući potpuno pouzdan zaključak da li inspekcija vrši pritisak na medije, ne može se tvrditi ni da se svi privredni subjekti u kontrolama tretiraju na isti način, rekao je Nenadić.

Povod za istraživanje je bio to što je u prethodnom periodu "bilo više pritužbi i sumnji u vezi sa postupanjem inspekcijskih organa, uz ocenu da je reč o pritisku na pojedine medije". Istraživanje je obuhvatilo sedam gradova iz raznih delova Srbije a TS je od inspekcije zatražila podatke o kontrolama u medijima u prethodne tri godine.Za šest gradova (Bor, Čačak, Loznica, Vranje, Niš, Kikinda) uzorak je obuhvatio sve relevantne medije i pravna lica koja su učestvovala na konkursima za sufinansiranje medijskih sadržaja u prethodnim godinama, a uzorak u Beogradu činilo je 11 medija.

Uzorak drugih pravnih lica odnosno firmi koje su oglašivači ili su potencijalni oglašivači činile su kompanije iz sektora industrije nameštaja, mesne i mlekarske industrije. Podaci o kontrolama zatraženi su od poreske inspekcije, protivpožarne, inspekcije rada i za koje se pretpostavljalo da bi najčešće mogli obavljati kontrole osnivača medija.

Za privredne subjekte uzorak su činile firme iz oblasti industrije nameštaja, mesne industrije i mlekare, a podaci su traženi od inspekcije rada, poreske, veterinarske, tržišne i protivpožatne inspekcije.

TS je tražene podatke o kontrolama inspekcija uz veći ili manji napor dobila od inspekcije rada, tržišne i veterinarske inspekcije. Uprava za preventivu, u čijoj je nadležnosti protivpožarna zaštita i u sastavu je Ministarstva unutrašnjih poslova nije odgovorila na zahteve, dok je Poreska uprava prvo tražila dodatni rok od 40 dana, a zatim je odbila sve zahteve."Poreska uprava je nezakonito odbila da TS dostavi podatke o tome u kojim medijima i koliko dana je tokom 2015, 2016. i 2017. godine vršila inspekcijski nadzor", rekao je Nenadić.

Poreska uprava je ključan akter, ali od nje nismo uspeli da dobijemo podatke, naglasio je Nenadić

Zlatko Minić iz TS ukazao je da je poreska inspekcija odbila čak i dao dostavi svoje planove rada i izveštaje o radu, tvrdeći da je reč o prevelikom broju informacija. Na novi zahtev, da dostavi podatke samo za Niš, kao i informacije o tome koje planove i izveštaje poseduje i koliki broj informacija nije "preveik broj", PU je odgovorila da nema podatke za Niš, a odgovoren a ruga dva zahteva proglasila tajnim.

PU je praktično proglasila tajnom, pozivajući se na Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, čak i podatak koliko informacija ne smatra prevelikim brojem informacija, naveo je Minić i dodao da je to najbolji pokazatelj koliko grčevito PU želi da sakrije sve informacije od javnosti.

Upravo stoga je osnovna preporuka istraživanja povećanje transparentnosti u radu inspekcija, a posebno u radu poreske inspekcije. 

U diskusiji posle predstavljanja istraživanja učestvovali su Vesna Ristić iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Milan Stefanović iz NALED-a, Danimir Vulinović iz Državne revizorske institucije, Svetozar Raković iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Jelena Đorđević iz Krika i Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa.

Istraživanje je sprovedeno zahvaljujući donaciji Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.

Celo istraživanje možete preuzeti sa sjta TS: http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/IZVESTAJ-inspekcije-i-mediji.pdf

Sve zahteve, odgovore državnih organa i ostala dokumenta prikupljena tokom istraživanja možete pogledati ili preuzeti sa stranice: http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/168-inspekcije-selektivnost-i-nadzor-medija

Vesti