Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko organizuje skupove protiv blokada

Jedna od stvari koje su veoma upadljive nakon pro-režimskih skupova proteklih nekoliko vikenda jeste to da direktor Policije koristi stalno formulaciju "okupljanja koja je *organizovao* Centar za društvenu stabilnost". Verujem da je istina da je CDS prijavio ove skupove policiji, ali se čini malo verovatnim da su ih (jedini) zaista organizovali. Naprotiv, javno su dostupna mnoga svedočenja da  iza tih skupova stoji logistika SNS i drugih vladajućih stranaka, kao i pojedinih javnih institucija. U izveštajima sa događaja provladini mediji neretko uopšte ne pominju CDS, niti stranke, već ih predstavljaju kao skupove "običnih" građana.  Pitanje (stvarnog) organizatora skupa je veoma značajno sa...

Dok Ustavni sud ćuti poslovi za EXPO se ugovaraju bez konkurencije

Ustavni sud još uvek nije razmotrio inicijativu Transparentnosti Srbije da oglasi neustavnom odredbu posebnog „EXPO zakona“ kojom je isključena primena Zakona o javnim nabavkama. Najnovija analiza Transparentnosti pokazuje da su ovaj propust Ustavnog suda, posebna EXPO preduzeća iskoristila da ugovore poslove vredne preko 330 miliona evra, uz zanemarljiv nivo konkurencije – u čak 86% slučajeva podneta je samo jedna prihvatljiva ponuda. Podsećamo da je pored toga, najveći deo javnih radova koji se vezuju za ovu manifestaciju (npr. „nacionalni stadion“) ugovoren bez ikakvog oglašavanja i nadmetanja – direktnim dogovorom sa kompanijom Power China.        Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima...

Promena sedam preduzeća iz javnih u AD ili DOO otvara vrata zloupotrebi javnih resursa?

Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila gubitke, povećala odgovornost i obezbedila profesionalno, a ne partijsko upravljanje. Međutim, takav način poslovanja preduzeća bio bi verovatno moguć da se radi o nekoj drugoj zemlji, a ne Srbiji, piše Danas. Iako ovaj korak potencijalno otvara put ka privatizaciji, to ne znači da će do nje automatski doći. Ipak, istina je da prelazak u AD ili DOO eventualnu privatizaciju čini tehnički jednostavnijom. Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila...

Lex specialis uvek štetan

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je u vezi sa izložbom EXPO 2027, osim netransparentnosti "problem i to što za nabavke EXPO preduzeća nema mogućnosti pravne zaštite“.  „Stepen transparentnosti (u vezi sa lex specialisom i onim što je do sada izragađeno i što je planirano da se izgradi) je svakako manji nego kada bi se primenjivale isključivo redovne procedure iz zakona koji imamo. Tzv. lex specialis - a ovo je samo jedan od njih, je uvek štetan za pravni poredak. Prvenac, kada je reč o ovoj vlasti, bio je projekat Beograd na vodi za koji je donesen poseban zakon i to...

Ugovor za Prokop još štetniji nego što se mislilo

Nove informacije pokazuju da je nezakoniti ugovor o izgradnji zgrade beogradske železničke stanice bio još štetniji nego što je ranije izgledalo Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu („Beograd – centar“)[1], pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje. U proteklih šest godina država je, u zamenu za izgradnju stanične zgrade, ustupila privatnom partneru zemljište čija je komercijalna vrednost, prema najskromnijim procenama, bila u tom momentu 3,5 puta veća od vrednosti javnih radova[2]. Ovi dodatni troškovi su mogli da obuhvaćeni obavezama privatnog partnera da je kvalitet armature proveren ranije. Koliko će oni...

Radiće se rekonstrukcija stanice Prokop zbog pojave pukotina: Ugrađena znatno manja armatura od projektovane

Infrastruktura železnice Srbije dobila je krajem maja lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na železničkoj stanici „Beograd Centar“ poznatoj i pod nazivom Prokop. Na gredama su se, kako se navodi u dokumentaciji, na sredinama raspona u donjoj zoni pojavile prsline – pa je neophodno da se ojačaju, objavio je Forbs.. „Na peronskim gredama železničke stanice Beograd Centar na sredinama raspona uočeno je da je došlo do pojave prslina u donjoj zoni. Na osnovu ispitivanja koje je uradio institut IMS iz Beograda, došlo se do zaključka da je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane“, navodi se. Nakon ispitivanja urađene su naknadne...

Loš predlog za nabavke medijskih usluga

Predložene izmene Zakona o javnom informisanju i medijima neće sprečiti zloupotrebe kod nabavke  medijskih usluga i oglašavanja javnog sektora. Odredbe o nabavkama medijskih usluga treba da budu preformulisane i jasno napisane, ocenila je Transparentnost Srbija, povodom rasprave o paketu hitnih izmena zakona u Skupštini Srbije. TS je ulazala da je Vladabez prethodno održane javne rasprave predložila izmene Zakona o javnom informisanju i medijima, a da Skupština planira da ove izmene usvoji u hitnom postupku, što se pravda ispunjavanjem obaveza u procesu evropskih integracija. U okviru dopuna Zakona Vlada prvi put predlaže rešenje za oglašavanje javnog sektora i nabavke drugih medijskih usluga. Ova...

Tajna „mere upozorenja“

Agencija za sprečavanje korupcije, nadležna da vrši kontrolu finansiranja kampanje i postupanja javnih funkcionera u kampanji do ovog poslednjeg dana pred „izbornu tišinu“ za Zaječar i Kosjerić je utvrdila jednu povredu zakona. Ili je makar samo ta jedna poznata. Postoji mogućnost da je direktor Agencije izrekao neku meru funkcioneru (npr. Bošku Ničiću, gradonačelniku Zaječara, po prijavi koju je Transparentnost Srbija podnela još 28. aprila), ali će ona (možda) biti objavljena tek za nekoliko nedelja ili meseci, kada se završi žalbeni postupak. Kad je već doneta ta jedna odluka red je da joj posvetimo pažnju – slučaj je zanimljiv na više nivoa, kako za pravnike...

Inspekcije i mediji

konferencija inspekcijeTransparentnost Srbija predstavila je istraživanje čiji je cilj bio da utvrdi da li inspekcije postupaju nepristrasno ili su zloupotrebljavane radi pritiska na medije, odnosno njihove osnivače i izdavače, i na druga pravna lica - oglašivače ili potencijalne oglašivače u medijima. Pored toga, istraživanje se bavilo i pitanjem transparentnosti rada inspekcijskih organa, kao preduslovom za javnu kontrolu i utvrđivanje eventualne pristrasnosti u kontroli privrednih subjekata.

Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da nema čvrstih pokazatelja da se inspekcijske službe u Srbiji zloupotrebljavaju radi pritisaka na medije i druge privredne subjekte, ali je dodao da je istraživanje nepotpuno zato što Poreska uprava nije  dostavila tražene podatke.

Kako se na osnovu do sada dostupnih informacija ne može izvući potpuno pouzdan zaključak da li inspekcija vrši pritisak na medije, ne može se tvrditi ni da se svi privredni subjekti u kontrolama tretiraju na isti način, rekao je Nenadić.

Povod za istraživanje je bio to što je u prethodnom periodu "bilo više pritužbi i sumnji u vezi sa postupanjem inspekcijskih organa, uz ocenu da je reč o pritisku na pojedine medije". Istraživanje je obuhvatilo sedam gradova iz raznih delova Srbije a TS je od inspekcije zatražila podatke o kontrolama u medijima u prethodne tri godine.Za šest gradova (Bor, Čačak, Loznica, Vranje, Niš, Kikinda) uzorak je obuhvatio sve relevantne medije i pravna lica koja su učestvovala na konkursima za sufinansiranje medijskih sadržaja u prethodnim godinama, a uzorak u Beogradu činilo je 11 medija.

Uzorak drugih pravnih lica odnosno firmi koje su oglašivači ili su potencijalni oglašivači činile su kompanije iz sektora industrije nameštaja, mesne i mlekarske industrije. Podaci o kontrolama zatraženi su od poreske inspekcije, protivpožarne, inspekcije rada i za koje se pretpostavljalo da bi najčešće mogli obavljati kontrole osnivača medija.

Za privredne subjekte uzorak su činile firme iz oblasti industrije nameštaja, mesne industrije i mlekare, a podaci su traženi od inspekcije rada, poreske, veterinarske, tržišne i protivpožatne inspekcije.

TS je tražene podatke o kontrolama inspekcija uz veći ili manji napor dobila od inspekcije rada, tržišne i veterinarske inspekcije. Uprava za preventivu, u čijoj je nadležnosti protivpožarna zaštita i u sastavu je Ministarstva unutrašnjih poslova nije odgovorila na zahteve, dok je Poreska uprava prvo tražila dodatni rok od 40 dana, a zatim je odbila sve zahteve."Poreska uprava je nezakonito odbila da TS dostavi podatke o tome u kojim medijima i koliko dana je tokom 2015, 2016. i 2017. godine vršila inspekcijski nadzor", rekao je Nenadić.

Poreska uprava je ključan akter, ali od nje nismo uspeli da dobijemo podatke, naglasio je Nenadić

Zlatko Minić iz TS ukazao je da je poreska inspekcija odbila čak i dao dostavi svoje planove rada i izveštaje o radu, tvrdeći da je reč o prevelikom broju informacija. Na novi zahtev, da dostavi podatke samo za Niš, kao i informacije o tome koje planove i izveštaje poseduje i koliki broj informacija nije "preveik broj", PU je odgovorila da nema podatke za Niš, a odgovoren a ruga dva zahteva proglasila tajnim.

PU je praktično proglasila tajnom, pozivajući se na Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, čak i podatak koliko informacija ne smatra prevelikim brojem informacija, naveo je Minić i dodao da je to najbolji pokazatelj koliko grčevito PU želi da sakrije sve informacije od javnosti.

Upravo stoga je osnovna preporuka istraživanja povećanje transparentnosti u radu inspekcija, a posebno u radu poreske inspekcije. 

U diskusiji posle predstavljanja istraživanja učestvovali su Vesna Ristić iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Milan Stefanović iz NALED-a, Danimir Vulinović iz Državne revizorske institucije, Svetozar Raković iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Jelena Đorđević iz Krika i Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa.

Istraživanje je sprovedeno zahvaljujući donaciji Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.

Celo istraživanje možete preuzeti sa sjta TS: http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/IZVESTAJ-inspekcije-i-mediji.pdf

Sve zahteve, odgovore državnih organa i ostala dokumenta prikupljena tokom istraživanja možete pogledati ili preuzeti sa stranice: http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/168-inspekcije-selektivnost-i-nadzor-medija

Vesti