Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Izmenama zakona omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru

Organizacije Transparentnost Srbija i RERI obaveštavaju javnost da je  31. avgusta 2026. godine Narodna Skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima je omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu na kome je šuma uništena ili oštećena u požaru. Izmene su usvojene u objedinjenoj proceduri po čak 59 tačaka dnevnog reda i bez prethodno sprovedene javne rasprave. Između ostalog, usvojenim izmenama predviđena je i izmena člana 88. postojećeg zakona, kojom se propisuje da šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu određenu planskim dokumentom, koju je imalo pre nastanka požara. Međutim, već u sledećem stavu...

Nezakonit postupak nabavke paravana

Transparentnost Srbija podnela je inicijativu Kancelariji za javne nabavke da utvrdi da li je Republička izborna komisija prekršila zakon prilikom nabavki paravana za biračka mesta. TS je ukazala da je postupak javne nabavke pokrenut iako ona nije predviđena u godišnjem planu, a ne postoje razlozi hitnosti zbog kojih javnu nabavku nije bilo moguće planirati unapred. Prema raspoloživim informacijama, naručilac je odlučio da nabavku sprovede u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, iako za to nisu ispunjeni uslovi. Uslov za sprovođenje najmanje transparentnog postupka javne nabavke bi bila „hitnost prouzrokovana događajima koje naručilac nije mogao da predvidi“, zbog čega nije moguće primeniti otvoreni postupak. Pri...

Prividno ograničenje funkcionerske kampanje u Zakonu o sprečavanju korupcije

Funkcionerska kampanja neće biti ograničena izmenama Zakona o sprečavanju korupcije  i pored odredbi koje prividno tome služe. Promotivne aktivnosti javnih funkcionera koje nemaju realnu svrhu, već služe podizanju rejtinga njihovih stranaka, prepoznate su u izveštajima ODIHR-a kao ključni element u brisanju granice između partijskog i državnog. Izmene Zakona o sprečavanju korupcije, o kojima Narodna skupština počinje da raspravlja danas, umesto da reše ovaj problem, stvaraju privid da se uvode ograničenja, i u praksi neće imati gotovo nikakve efekte. Nova pravila se odnose samo na period posle proglašenja izbornih listi, iako se promotivne aktivnosti zahuktavaju već od raspisivanja izbora, ili čak mesecima ranije. Zakonodavac je ostavio...

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme iz prakse

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja. Transparentnost Srbije stoga smatra da je nophodno organizovati novu javnu raspravu na kojoj bi se, pored zakonskih rešenja koja predlaže Ministarstvo privrede, raspravljalo i o pitanjima koja iz koncepcijskih razloga nisu obuhvaćena aktuelnim nacrtom Naime, javna rasprava koja se okončava danas, organizovana je uz kršenje svih propisa koji uređuju javne rasprave. Nisu objavljeni obaveštenje o početku rada na nacrtu, kao ni polazne osnove, iako je postojala obaveza za to. Pored toga, obrazloženje nacrta zakona ne sadrži objašnjenje...

GRECO potvrdio da preporuke nisu ispunjene

Porazno je što je Srbija ispunila samo tri od ukupno 24 preporuke GRECO za suzbijanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, iako je rok istekao pre gotovo tri godine (30. septembar 2023).  Ne samo da nisu usvojeni zakoni koji bi doprineli ispunjavanju preporuka, već vlast nije sprovela mere za koje zakonske izmene nisu bile potrebne nego samo stvarna volja da se suzbije korupcija. U značajnom delu, ispunjavanje preporuka koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine zavisi od izmena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o lobiranju, koje su odavno započete, ali nisu dovršene, niti su ti...

Kompenzacije umesto javnih nabavki

Koliko god kršenje Zakona o javnim nabavkama bilo rašireno, ipak su retke situacije u kojima se javni funkcioneri hvale da to čine. Slučaj u kojem predsednik opštine Čajetina predstavlja predsedniku Republike svoj „patent“ predstavlja takav primer. Milan Stamatović objašnjava da izbegava javne nabavke jer ne može „da juri“ izvođače (da obave te poslove). Zato poseže za kompenzacijom – firme koje inače imaju privatne investicije u opštini, i koje su po tom osnovu dužne da plate komunalne doprinose, prebijaju taj dug sa opštinom. Iz izjave proizlazi da u slučaju da ne urade ono što Opština od njih traži „neće dobiti upotrebnu...

Portal "Ko si, bre, ti" - to je posao tužilaštva, ne Vučića

Portal "Ko si, bre, ti" radi već dve nedelje, a još se ne zna pravni osnov njegovog funkcionisanja, niti način na koji se postupa po prijavama građana, izjavio je za Fonet programski direktor TS Nemanja Nenadić. On je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude posao tužilaštva, a ne predsednika Srbije.  Portal "Ko si, bre, ti" počeo je da radi 10. jula kao mehanizam preko kog građani, kako je navedeno, mogu da prijave bahato ponašanje funkcionera, korupciju, zloupotrebu položaja, ali i različite lokalne i komunalne probleme. "Tužilaštvo je to koje bi trebalo građane da ohrabri da prijavljuju korupciju, ali i koje...

Predložene dopune neće „oživeti“ Zakon o lobiranju

Zakon o lobiranju, koji u Srbiji već osam godina predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, neće „oživeti“ ni nakon dopuna koje je predložila Vlada, ocenjuje Transparentnost Srbija. Iako su povod za ove dopune preporuke GRECO[1] iz 2021, odlaganje reforme nije iskorišćeno da se pronađu adekvatna rešenja za „neformalno lobiranje“. Ministarstvo pravde, suprotno pravilima, ovaj nacrt nije iznelo na javnu raspravu.   Predložene minimalne dopune Zakona o lobiranju neće rešiti glavni problem tog Zakona, na koji je Transparentnost Srbija upozoravala i prilikom njegovog donošenja, 2018[2]. Dok su, s jedne strane, Zakonom postavljena pravila za lobiranje, vršenje uticaja na sadržinu propisa koje se odvija...

Inspekcije i mediji

konferencija inspekcijeTransparentnost Srbija predstavila je istraživanje čiji je cilj bio da utvrdi da li inspekcije postupaju nepristrasno ili su zloupotrebljavane radi pritiska na medije, odnosno njihove osnivače i izdavače, i na druga pravna lica - oglašivače ili potencijalne oglašivače u medijima. Pored toga, istraživanje se bavilo i pitanjem transparentnosti rada inspekcijskih organa, kao preduslovom za javnu kontrolu i utvrđivanje eventualne pristrasnosti u kontroli privrednih subjekata.

Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da nema čvrstih pokazatelja da se inspekcijske službe u Srbiji zloupotrebljavaju radi pritisaka na medije i druge privredne subjekte, ali je dodao da je istraživanje nepotpuno zato što Poreska uprava nije  dostavila tražene podatke.

Kako se na osnovu do sada dostupnih informacija ne može izvući potpuno pouzdan zaključak da li inspekcija vrši pritisak na medije, ne može se tvrditi ni da se svi privredni subjekti u kontrolama tretiraju na isti način, rekao je Nenadić.

Povod za istraživanje je bio to što je u prethodnom periodu "bilo više pritužbi i sumnji u vezi sa postupanjem inspekcijskih organa, uz ocenu da je reč o pritisku na pojedine medije". Istraživanje je obuhvatilo sedam gradova iz raznih delova Srbije a TS je od inspekcije zatražila podatke o kontrolama u medijima u prethodne tri godine.Za šest gradova (Bor, Čačak, Loznica, Vranje, Niš, Kikinda) uzorak je obuhvatio sve relevantne medije i pravna lica koja su učestvovala na konkursima za sufinansiranje medijskih sadržaja u prethodnim godinama, a uzorak u Beogradu činilo je 11 medija.

Uzorak drugih pravnih lica odnosno firmi koje su oglašivači ili su potencijalni oglašivači činile su kompanije iz sektora industrije nameštaja, mesne i mlekarske industrije. Podaci o kontrolama zatraženi su od poreske inspekcije, protivpožarne, inspekcije rada i za koje se pretpostavljalo da bi najčešće mogli obavljati kontrole osnivača medija.

Za privredne subjekte uzorak su činile firme iz oblasti industrije nameštaja, mesne industrije i mlekare, a podaci su traženi od inspekcije rada, poreske, veterinarske, tržišne i protivpožatne inspekcije.

TS je tražene podatke o kontrolama inspekcija uz veći ili manji napor dobila od inspekcije rada, tržišne i veterinarske inspekcije. Uprava za preventivu, u čijoj je nadležnosti protivpožarna zaštita i u sastavu je Ministarstva unutrašnjih poslova nije odgovorila na zahteve, dok je Poreska uprava prvo tražila dodatni rok od 40 dana, a zatim je odbila sve zahteve."Poreska uprava je nezakonito odbila da TS dostavi podatke o tome u kojim medijima i koliko dana je tokom 2015, 2016. i 2017. godine vršila inspekcijski nadzor", rekao je Nenadić.

Poreska uprava je ključan akter, ali od nje nismo uspeli da dobijemo podatke, naglasio je Nenadić

Zlatko Minić iz TS ukazao je da je poreska inspekcija odbila čak i dao dostavi svoje planove rada i izveštaje o radu, tvrdeći da je reč o prevelikom broju informacija. Na novi zahtev, da dostavi podatke samo za Niš, kao i informacije o tome koje planove i izveštaje poseduje i koliki broj informacija nije "preveik broj", PU je odgovorila da nema podatke za Niš, a odgovoren a ruga dva zahteva proglasila tajnim.

PU je praktično proglasila tajnom, pozivajući se na Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, čak i podatak koliko informacija ne smatra prevelikim brojem informacija, naveo je Minić i dodao da je to najbolji pokazatelj koliko grčevito PU želi da sakrije sve informacije od javnosti.

Upravo stoga je osnovna preporuka istraživanja povećanje transparentnosti u radu inspekcija, a posebno u radu poreske inspekcije. 

U diskusiji posle predstavljanja istraživanja učestvovali su Vesna Ristić iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Milan Stefanović iz NALED-a, Danimir Vulinović iz Državne revizorske institucije, Svetozar Raković iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Jelena Đorđević iz Krika i Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa.

Istraživanje je sprovedeno zahvaljujući donaciji Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.

Celo istraživanje možete preuzeti sa sjta TS: http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/IZVESTAJ-inspekcije-i-mediji.pdf

Sve zahteve, odgovore državnih organa i ostala dokumenta prikupljena tokom istraživanja možete pogledati ili preuzeti sa stranice: http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/168-inspekcije-selektivnost-i-nadzor-medija

Vesti