Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Agencija za sprečavanje korupcije tvrdi da nema dokaza o kršenju zakona na mitingu SNS

Agencija za sprečavanje korupcije donela je rešenje u kom navodi da "ne raspolaže dokazima o tome da li postoji ili ne" povreda odredaba Zakona o finansiranju političkih stranaka u toku izborne kampanje od strane Srpske napredne stranke (SNS) u slučaju mitinga 21. marta u Beogradskoj areni. Prijava protiv SNS, kako se navodi u rešenju objavljenom na sajtu Agencije, podneta je 31. marta, a nakon toga pokrenut i postupak zbog sumnje na povredu Zakona time što je, po izveštavanju televizije N1, učesnicima mitinga bilo plaćano između 3.000 i 4.500 dinara. U prijavi se navodi da se povreda Zakona ogleda...

Izgradnja na Prokopu – slučaj u kojem se javni interes sistemski i namerno zapostavlja

U slučaju gradnje na Prokopu, država je privatnoj kompaniji Railway City ustupila desetine hiljada kvadrata za gradnju privatnog kompleksa, a sve u zamenu za izgradnju jedne stanične zgrade. Kada je ovaj posao ugovaran tokom 2020. godine, Transparentnost Srbija obraćala se brojnim institucijama sa upozorenjima na kršenje procedura i zahtevom da ugovor bude poništen. On je, međutim, ostao na snazi, a pored pitanja koje lebdi u vazduhu o bezbednosti celog kompleksa, ključno pitanje ostaje da li je posao sklopljen u interesu građana ili pojedinaca. Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić kaže za Insajder da “u svemu tome nema apsolutno nikakvog javnog interesa”. “Naprotiv...

NKEU izražava zabrinutost zbog toka lokalnih izbora

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji izražava ozbiljnu zabrinutost povodom toka lokalnih izbora u Srbiji 29. marta, a posebno nalaza relevantnih posmatračkih misija, koji ukazuju na sistemske probleme u ostvarivanju biračkog prava i zaštiti osnovnih građanskih sloboda. Posebno zabrinjavaju navodi o izostanku adekvatne reakcije nadležnih organa na incidente nasilja nad građanima, kao i o nepostupanju policije u situacijama u kojima je bilo neophodno obezbediti njihovu zaštitu, procesuirati odgovorne i ispitati javno iznete sumnje na davanje mita u vezi sa glasanjem, povredu tajnosti glasanja i druga krivična dela. Takvo postupanje direktno podriva poverenje građana u institucije i dovodi u pitanje sposobnost države da...

Pitali smo Nemanju Nenadića da li bi se prijavio na određene javne nabavke: Odgovori su jasni i bolni po naše društvo

Da imate advokatsku kancelariju, firmu za fizičko obezbeđenje, firmu za marketing ili da proizvodite tramvaje, da li biste se prijavili na javnu nabavku u Srbiji? Ovo pitanje postavili smo danas direktoru Transparentnosti Srbija Nemanji Nenadiću u okviru brifinga za medije NALED-a na kojem su predstavljeni rezultati novog istraživanja percepcije građana, ponuđača i naručilaca o javnim nabavkama. Usledio je odgovor: „Za advokatske usluge mi je odgovor najlakši jer ne sprovode postupke za nabavku advokatskih usluga. Ima ih za Ekspo, ali se na Ekspu ne bih javio, jer ne bih ni mogao da se javim. Raspisali su nabavku tako da pozivaju samo tri...

Šta se (ne) vidi iz preliminarnih izveštaja o troškovima kampanje

Iako su svi podnosioci lista za odbornike u deset opština imali obavezu da podnesu preliminarne izveštaje o troškovima kampanje do 20.3, ukupno njih 49, tu obavezu je, sudeći po onome što je objavila Agencija za sprečavanje korupcije, ispunilo tek nešto više od polovine (26). Transparentnost Srbija se zalaže za promenu koncepta u Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, tako da se umesto podnošenja preliminarnih izveštaja sa stanjem na 15 dana pred izbore, obezbedi da računi budu tokom celog trajanja kampanje, kao što su, na primer, u Češkoj Republici. Iz objavljenih izveštaja se vidi da je Srpska napredna stranka sa svog stalnog...

Odluke Agencije o prijavama TS zbog kršenja propisa u kampanji

Agencija za sprečavanja korupcije je donela odluke po jednom delu prijava koje je Transparentnost Srbija podnela zbog sumnje u to da su politički subjekti, republički i lokalni funkcioneri kršili propise tokom kampanje za lokalne izbore u deset gradova i opština. Svi slučajevi u kojima su donete odluke odnose se na kršenje Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, pri čemu je u nekim slučajevima Agencija bila na stanovištu da Srpska napredna stranka nije povredila zakon, dok je u drugim smatrala da jeste. Među prijavama za koje još uvek nemamo informaciju da li su rešene nalaze se i one koje se odnose na nezakonito...

Budžetsko finansiranje kampanje – skromni iznosi, koji nisu planirani na vreme

Od deset gradova, opština i gradskih opština u kojima se 29.3.2026. održavaju redovni izbori, samo je Knjaževac jasno naznačio koliko će izdvojiti za finansiranje izborne kampanje, dok je Sevojno jedina opština koja je obračunalo ukupna izdvajanja za finansiranje stranaka tokom budžetske godine u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti – pokazuje analiza Transparentnosti Srbije.   Analiza TS pokazuje da su vlasti u Kuli, Aranđelovcu, Boru i Bajinoj Bašti „zaboravili“ da će 2026. imati redovne izbore kada su donosili budžete za ovu godinu. Još drastičniji je slučaj Kladova, gde je nakon raspisivanja izbora (5.3.2026) rađen rebalans budžeta, ali ipak nisu predviđeni...

Indeks otvorenosti budžeta: U Srbiji ograničena transparentnost

Srbija se nalazi među zemljama gde je transparentnost budžeta "ograničena", sa ostvarenih 53 poena od mogućih 100 u međunarodnom istraživanju Indeks otvorenosti budžeta (Open Budget Index – OBI), saopštila je Transparentnost Srbija. Srbija ima dva poena više u odnosu na prethodni krug ovog istraživanja, koje se sprovodi svake druge godine. Od tri segmenta istrazivanja, ubedljivo najlošije je ocenjeno učešće javnosti u kreiranju budžeta, sa samo dva od 100 poena. TS posebno ističe da mehanizme građanskih konsiltacija o budžetu, pored drugih država na koje možemo da se ugledamo, imaju i brojne opštine i gradovi u samoj Srbiji. Istraživanje je pokazalo da je u oblasti...

Ko to (ne) želi dobro svojoj državi?

pescanik sabic

„Strahotno je i pomisliti da smo mi možda želeli da ukrademo neki novac preko respiratora.
Ljudi koji to misle ili insinuiraju ne žele dobro svojoj državi jer se mi nalazimo u situaciji u kojoj druge zemlje koriste svoje bezbednosne službe da dođu do respiratora. Ako želite danas da birate između potpuno regularnog procesa javne nabavke ili sačuvati ljudske živote, mi smo izabrali da sačuvamo ljudske živote.“

Ovo je izgovorila predsednica Vlade Srbije za TV Pink, povodom nekih otvorenih pitanja u vezi sa kupovinom respiratora za potrebe našeg zdravstva. I dodala „odmah posle vanrednog stanja položićemo potpun račun građanima o tim nabavkama i o tome koliko novca smo potrošili“.

Evidentna je, naprosto „bode oči“, spremnost da se maliciozno diskvalifikuju („ne žele dobro svojoj državi“) ljudi čije interesovanje za određene stvari ne prija. I, naravno, neprihvatljiva, pogotovo što u pitanjima NVO Transparentnost Srbija i novinara istraživača koja su bila predmet ovakve reakcije nije bilo nikakvih optužbi ili insinuacija. Štaviše, izraženo je razumevanje prema mogućnosti da u aktuelnoj situaciji bude privremeno opravdana i tajnost nekih podataka o načinu nabavki. Samo je, s pravom, naglašeno da je teško zamisliti bilo kakav valjani razlog da se ne objavljuje šta je tačno kupljeno i koliko je za to plaćeno.

Inače, „priču“ o odsustvu pouzdanih informacija o ovoj važnoj stvari započela je sama Brnabić onom famoznom izjavom sa početka epidemije – „broj respiratora je državna tajna“. Nastavio je Aleksandar Vučić odajući tajnu izjavom da imamo 1.008 respiratora, da je kupljeno 573, koji su stigli i raspoređeni su, a kupljeno je i 2.200, koji treba da stignu. Kasnije je od predsednika poslaničke grupe SNS Martinovića javnost čula – „ukupno naručeno 3.967 komada“, a u Srbiju „dostavljeno 585 novih aparata“. A još malo kasnije od drugog visokog funkcionera SNS i vlasti, Marije Obradović i sledeće: „Mi smo zatečeni sa negde 1.000 respiratora, oko toga 700 je bilo zauzeto redovnim bolesnicima, kardiovaskularnim, onkološkim. Dakle vrlo mali broj respiratora je bio na raspolaganju i to je značilo sigurnu smrt za mnoge od nas koji su bili zaraženi, ili bi imali potrebu za respiratorima. Zaista nadljudskom borbom i i predsednika Vučića i Vlade Srbije uspeli smo da platimo 4.000 respiratora. Naravno, zbog situacije u celom svetu, zbog roka dostavljanja, mi ćemo dobiti oko 1.500 respiratora još do kraja. Razliku do 4.000 respiratora dobićemo novac nazad.“

Teško je oteti se utisku da je ovo mnogo više izazivanje konfuzije nego informisanje. Zar, čak i uz najbenevolentniji odnos prema akterima ovakvog „informisanja“ nije očigledno da javnost Srbije o ovoj važnoj stvari ne zna praktično ništa?

Koliko smo imali respiratora pre epidemije COVID 19? Koliko ih sad imamo? Koliko smo ih kupili u toku epidemije? Koliko ih je isporučeno? Koliko javnog novca je potrošeno za to? Koliko znamo o ceni, drugim uslovima nabavke, posebno o kvalitetu respiratora? Koliko o tome da li je nabavka očito velikog, ogromnog broja respiratora (za šta je potrošeno više desetina, možda i stotina miliona evra) bila opravdana „spasavanjem ljudskih života“? Ili, za tu premijerkinu tvrdnju, zapravo nema nikakvog osnova? Kako ta tvrdnja izgleda u svetlu izjave još jednog u nizu, ali formalno najpozvanijeg visokog funkcionera vlasti i vladajuće stranke, ministra zdravlja Zlatibora Lončara – „mi smo najveći broj ljudi na respiratoru zbog korone imali 147 a na dan kada je došlo do proglašenja epidemije imali smo 408 slobodnih respiratora“!

Šta je onda razlog koji objašnjava nabavku još nekoliko hiljada novih?

Nedostaju pouzdani odgovori na mnogo važnih pitanja. A javnost, građani Srbije imaju pravo na njih, reč je o njihovom novcu. Nema ničeg neobičnog u tome da očekuju čist račun. A to, u svakoj prilici normalno očekivanje dodatno je pojačano tragičnim okolnostima pandemije. I kad računa nema ili kad postoji nešto dubiozno, odnosno sporno to normalno dovodi do reakcija kakve imamo i u neposrednom okruženju.

U Sloveniji npr. zbog sumnji da su respiratori nabavljani po višestruko uvećanoj ceni, uz stoprocentni avans i izbor firme uvoznika pod političkim pritiskom u toku su demonstracije građana u više gradova, opozicija najavljuje interpelaciju nadležnog ministra ili cele Vlade a Državna antikorupcijska komisija i policija vode postupke provere. I u BiH iz manje-više istih razloga, sa nešto više tragi(komič)nih elemenata (za nabavku respiratora angažovana je firma koja se bavi preradom malina) u toku je akcija tužilaštva koja je obuhvatila i kabinet premijera.

I kod nas su, bez obzira na ćutanje nadležnih, do javnosti doprle kakve takve, makar fragmentarne ali vrlo slične informacije. Npr. o tome da će se sudbina velikog iznosa novca iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja namenjenog kupovini respiratora rešavati pred sudom u Podgorici! Reč je o novcu iz posla u kom je uz kompletan avans direktno angažovan dobavljač koji je opet angažovao još jednog posrednika, i to prilično neobičnog (ne baš malinara, pre kozmetičara) a koji je opet u posao uveo još neke posrednike, i sve to uz predviđenu milionsku posredničku naknadu.

Ističe i druga sedmica od prestanka vanrednog stanja. Za svaku, a pogotovo za Vladu koja je za par dana pripremila i (mimo Ustava, bez Skupštine) utvrdila kompletan rebalans državnog budžeta ili realizovala famoznu akciju „helikopter novca“ pozajmivši i podelivši građanima po 100 evra, to bi moralo biti više nego dovoljno da pripremi i položi „potpun račun“, koji je, u svojoj teatralnoj, egzaltiranoj reakciji, premijerka najavila za – „odmah“.

Ali računa, ne samo potpunog nego nikakvog, nema a premijerka i Vlada ćute.

Ako je to njihov način da se priča o respiratorima „apsolvira“ (što bi, imajući u vidu odnos prema dosadašnjim obećanjima, moglo biti vrlo verovatno) onda bi se ono premijerkino „strahotno“, a pogotovo ono „ne žele dobro svojoj državi“ moralo odnositi upravo na njih.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, za Peščanik.

Vesti