Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Štetne posledice izmena pravosudnih propisa za borbu protiv korupcije

Izmene pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera. Posledice su utoliko teže jer učinak u gonjenju „visoke korupcije“ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju. Izmene Zakona o javnom tužilaštvu, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026, direktno će se odraziti na celokupan rad Tužilaštva za organizovani kriminal. Ono sada, umesto 25 predviđenih, ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30...

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

„Moravski koridor" – kratko podsećanje

U vestima o otvaranju deonice „Moravskog koridora" navodi se da je izgradnja auto-puta je počela 2019. godine i da su predviđeni troškovi izgradnje iznosili su oko 800 miliona evra, ali i da se država „za potrebe izgradnje ovog auto-puta zadužila 1,89 milijardi evra, što je opravdala povećanjem cene materijala, rada, energenata i eksproprijacije zemljišta u proteklih pet godina". Izgradnja ovog koridora nije ugovorena na osnovu Zakona o javnim nabavkama, već na osnovu „posebnog zakona", usvojenog upravo zbog ovog projekta. Tim posebnim zakonom je propisano da će Vlada Srbije odabrati partnera na osnovu pravila koja bude definisala uredbom. U okviru uredbe je bilo propisano...

Borba protiv korupcije u izvršnoj vlasti i policiji – godina propuštenih prilika

Vlada Srbije, ni u drugom postavljenom roku, koji ističe za deset dana, neće ispuniti preporuke za sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, koje je dobila od GRECO 2022. – pokazuje analiza koju je Transparentnost Srbija objavila danas.  Kada je reč o propisima, tokom 2025. nije donet Zakon o unutrašnjim poslovima, niti je dopunjen Zakon o sprečavanju korupcije, iako su nacrti tih akata, upravo zbog preporuka GRECO, pripremani ranijih godina. Nije ni pokušano da se prostor za koruptivne uticaje na donošenje propisa umanji kroz proširenje kruga primene Zakona o lobiranju, kao što je preporučio GRECO. Dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama...

Snižena ocena za Srbiju u globalnom izveštaju o građanskim slobodama

Globalna alijansa Civicus je u najnovijem izveštaju  saopštila da je snizila ocenu građanskog prostora u Srbiji na nivo „pod represijom“. Ovo predstavlja prekretnicu nakon višegodišnje eskalacije napada na osnovne slobode. Kategorija „pod represijom“ — stepen iznad najniže u globalnom okviru — odnosi se na države u kojima je prostor za delovanje građana ozbiljno ograničen, a neslaganje sa vlašću nosi teške posledice, uključujući nasilje, sudski progon ili čak zatvorske kazne. Srbija se tako u 2025. godini pridružuje grupi od 50 zemalja sa statusom „pod represijom“, među kojima su Gruzija, Zimbabve, Pakistan i El Salvador. „Snižavanje ocene za Srbiju predstavlja prekretnicu“, izjavila je...

Sumnje na korupciju u Parlamentu i uloga Narodne skupštine u borbi protiv korupcije

Organizacija Transparentnost – Srbija Vas poziva da prisustvujete:

Konferenciji za štampu

Koja će se održati u sredu, 21 . januara 2009. sa početkom u 11.00 časova, u prostorijama organizacije, u ulici Despota Stefana (29. novembra) broj 36, na prvom spratu.

Dnevni red:

 

11.00 – 11.05 Uvodna reč – Dr Vladimir Goati, predsednik organizacije Transparentnost – Srbija

 

11.05 – 11.15 Sumnje na korupciju u Parlamentu i uloga Narodne skupštine u borbi protiv korupcije - Dr Vladimir Goati, predsednik organizacije Transparentnost – Srbija i Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost – Srbija

 

11.15 – 11.25 Smanjenje korupcije u javnim nabavkama – novi zakon kao šansa za uštede – Danilo Pejović, finansijski direktor organizacije Transparentnost – Srbija

 

11.25 – 11.30 Reforma javne uprave u Srbiji – najava novog monitoring projekta Transparentnosti Srbija – Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost – Srbija

 

 

Transparentnost – Srbija

Informativna služba

Beograd, 19. januar 2009.

 

Za dodatne informacije možete se obratiti gospođici Miši Bojović.

MATERIJAL:

 

 

 

O temama konferencije

Parlament

 

Na ovoj konferenciji ćemo govoriti o sumnjama koje su u javnosti iznošene u pogledu korupcije koja je u vezi sa radom srpskog parlamenta, ali i o merama koje Narodna skupština treba da primeni kako bi dala svoj doprinos borbi protiv korupcije.

 

Posebnu pažnju ćemo posvetiti pitanju eventualnog potplaćivanja narodnih poslanika radi glasanja za predloge zakona i pitanju samostalnosti narodnih poslanika pri odlučivanju i njihovog ustavnopravnog položaja. Takođe ćemo predstaviti javnosti rezultate monitoringa – u kojoj meri je u proteklom periodu Narodna skupština ispunjavala svoje obaveze iz Antikorupcijske strategije koja je usvojena u decembru 2005.

 

U okviru mera koje Narodna skupština treba da primeni kako bi dala doprinos borbi protiv korupcije, posvetićemo posebnu pažnju izmenama Poslovnika Narodne skupštine, potrebi da Narodna skupština promeni način razmatranja izveštaja koje dobija od nezavisnih antikorupcijskih organa (Poverenik za informacije, Državna revizorska institucija, Odbor za rešavanje o sukobu interesa, Zaštitnik građana) i potrebi da u zakonskim rokovima izabere članove antikorupcijskih organa.

 

Javne nabavke

U doba ekonomske krize često se govori o potrebi štednje. Takve uštede se u najvećoj meri mogu ostvariti tamo gde se troši najveći deo budžetskog novca. Verovatno najznačajanija oblast su u Srbiji javne nabavke. Novi Zakon o javnim nabavkama, koji je usvojen krajem prošle godine, omogućava da se novac poreskih obaveznika racionalnije troši. Na konferenciji za štampu ćemo predstaviti najznačajnije odredbe novih zakonskih rešenja koje mogu dovesti do takvih pozitivnih efekata.

 

Međutim, ovu priliku ćemo iskoristiti i za to da ukažemo na velike prepreke koje treba otkloniti kako bi se javne nabavke zaista sprovodile efikasnije i uz bolju kontrolu. Ukazaćemo na probleme sa kojima se suočavaju državne institucije koje rade u oblasti javnih nabavki i prioritete u novonastaloj situaciji, pogotovo nakon podnošenja ostavke predsednika Komisije za zaštitu prava. Ukazaćemo na to koje je podzakonske akte potrebno najhitnije usvojiti, koje mogućnosti pruža Portal javnih nabavki i na probleme u vezi sa prekršajnom odgovornošću u vezi sa kršenjem propisa o javnim nabavkama.

Reforma javne uprave

Na ovoj konferenciji za štampu najavićemo novi projekat koji Transparentnost – Srbija počinje da sprovodi a u okviru kojeg ćemo pratiti tok javne uprave i davati predloge kako da se uprava dimenzionira u skladu sa potrebom efikasnog obavljanja zadataka koje ima.

Vesti