Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Besplatna pomoć za pisanje zahteva za pristup informacijama i tužbi u upravnom sporu

Obaveštavamo vas da Transparentnost – Srbija (TS) pruža besplatnu pomoć zainteresovanim građanima i udruženjima koji žele da traže informacije u posedu Predsednika Republike, Narodne skupštine, Vlade Srbije, Vrhovnog kasacionog suda, Ustavnog suda Srbije i Republičkog javnog tužioca oko formulisanja zahteva, ali i u slučajevima kada tražioci ostanu uskraćeni za informacije. U takvim slučajevima, na osnovu člana 22. st. 2. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jedini pravni lek je vođenje upravnog spora. TS, koja je već vodila mnoge sporove ove vrste, pružiće pomoć tražiocima i u vezi sa time. Sa savetnicima možete komunicirati preko adrese Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili Palmotićeva 27, 11000 Beograd. U toku radnog vremena, za jednostavnije konsultacije ili zakazivanje sastanka možete nas zvati na broj 011 3033827.

Širi kontekst

Organizacija Transparentnost – Srbija u periodu od 01. aprila 2015. do 31. marta 2016. sprovodi projekat Jačanje uloge Upravnog suda u borbi protiv korupcije .

Projekat ima za cilj jačanje odgovornosti vlasti i unapređenje okruženja za rad nezavisnih tela kroz podršku Upravnom sudu u poboljšanju transparentnosti rada, kao i građanima i organizacijama civilnog društva sa ciljem boljeg prepoznavanja uloge Upravnog suda u primeni antikorupcijskog zakonodavstva.

Upravni sud ima značajnu ulogu u primeni nekoliko antikorupcijskih propisa. U vezi sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja,Upravni sud je organ kojem se tražioci informacija obraćaju u dve situacije. Oni to mogu učiniti kada im informaciju uskrati Narodne skupština, predsednik Republike, Vlada Republike Srbije, Vrhovni kasacioni sud, Ustavni sud i Republički javni tužilac, jer tada ne mogu izjaviti žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja, već jedino pokrenuti upravni spor. Druga moguća situacija je ona kada tražioci nisu zadovoljni rešenjem Poverenika po žalbi, pa protiv te odluke pokreću upravni spor.

Tako, na primer, po tužbi organizacije Transparentnost Srbija, Upravni sud je 27.11.2014 naložio Generalnom sekretarijatu Vlade RS da nam dostavi informacije o usklađivanju osnivačkih akata javnih preduzeća i imenovanju članova nadzornih odbora javnih preduzeća. Te informacije smo iskoristili u opsežnom istraživanju o prvoj godini primene ovog važnog antikorupcijskog Zakona. Istraživanje je inače pokazalo da mnoge obaveze iz Zakona nisu izvršene uopšte, nisu izvršene u propisanim rokovima ili na propisani način. [pogledajte primer ovde]

Šta konkretno možete očekivati od nas?

  1. Ukoliko tragate za nekim informacijama za koje mislite da su u posedu organa vlasti i spremni ste da se koristite Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, mi vas možemo uputiti na to kako da zahtev što bolje formulišete i podnesete. Čini se da je podnošenje zahteva jednostavna stvar, zato što se vrlo često na internetu mogu naći formulari. Međutim, mnogo toga zavisi od načina na koji će pitanje biti postavljeno i od toga da li tražite obaveštenje ili određene dokumente. Dakle, mi Vas možemo, na osnovu desetogodišnjeg iskustva, posavetovati na koji način da uobličite zahtev kako biste dobili precizniji i detaljniji odgovor na pitanja koja vas suštinski zanimaju. Osim saveta o samoj sadržini pitanja, možemo sačiniti i konkretan zahtev i posavetovati Vas o načinu slanja.
  2. Organi vlasti često ignorišu primljene zahteve ili ih odbijaju neformalnim obaveštenjima. Ponekada donose rešenja u kojima se pozivaju na neke razloge zbog kojih se zahtev odbija, ali su ti razlozi formalno ili suštinski neispravni. Ponekada nude jedan vid pristupa informacijama, iako ste tražili neki drugi, kojem mogu da udovolje. U takvim slučajevima treba sačiniti žalbu Povereniku za informacije ili tužbu radi pokretanja upravnog spora (ako informaciju uskrati neki od šest organa vlasti iz člana 22. st. 2). Ponekada će pre pisanja tužbe biti nužno poslati i «požurnicu». Na osnovu velikog iskustva Transparentnosti – Srbija u formulisanju kako žalbi tako i tužbi, moći ćemo da vam pomognemo da ove dokumente uobličite tako da što jasnije predstavite problem Povereniku ili Upravnom sudu i da oborite argumente organa vlasti koji uskraćuje informaciju, ukoliko razlozi za uskraćivanje zaista nisu sasvim opravdani i utemeljeni na Zakonu (što je veoma redak slučaj).

Kako da nam se obratite?

Najpogodnije rešenje je da nam pišete na adresu za prijem elektronske pošte ili na adresu Palmotićeva 27, 11000 Beograd. U toku radnog vremena možete nas zvati na broj 011 3033827.

U svakom slučaju, ukoliko nam se obratite za pomoć, sve informacije koje od vas dobijamo ćemo tretirati sa poverenjem i nećemo ih obelodanjivati drugima, osim ako se drugačije dogovorimo.

Opis postupka

U situaciji kada neki od šest najviših državnih organa izčlana 22. st. 2 Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (Sl. glasnik RS, br. 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010), (Narodna skupština, predsednik Republike Srbije, Vlada Republike Srbije, Vrhovni kasacioni sud Srbije, Ustavni sud i Republički javni tužioc) ne postupi po zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja, ne može se izjaviti žalba Povereniku za informacije od javnog značaja, već je obezbeđena sudska zaštita u upravnom sporu pred Upravnim sudom Srbije, pa tražilac može podneti tužbu Upravnom sudu.

Tražilac može podneti tužbu Upravnom sudu u situaciji kada neki od šest navedenih državnih organa uopšte ne postupi po zahtevu u propisanom roku, s tim što sud u  ovim situacijama, zahteva da je ispunjen još jedan formalni uslov iz Zakona o upravnim sporovima, a to je da  tražilac ponovi zahtev organu (urgencija) i da ovaj ne odgovori ni u daljem roku od sedam dana po ponovljenom zahtevu.

Druga situacija je da organ vlasti postupi po zahtevu za pristup informacijama i donese rešenje kojim se zahtev delimično ili u celini odbija. Tada tražilac osporava takvo rešenje.

Tužba mora da sadrži ime i prezime, adresu i mesto stanovanja, odnosno naziv i sedište tužioca, označenje upravnog akta protiv koga je tužba podneta, razloge zbog kojih se tužba podnosi, predlog u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta, kao i potpis tužioca.

Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno po isteku naknadnog roka od 7 dana (urgencija) u slučaju „ćutanja uprave“.

Sve tužbe se predaju isključivo u sedištu Upravnog suda u Beogradu, neposredno na šalteru za prijem (radno vreme je od 7.30 do 15.30), ili se šalju poštom, na adresu Beograd, Nemanjina 9.

Uz tužbu (u dovoljnom broju primeraka za sud i tuženi organ) se podnosi kopija upućenog zahteva uz dokaz o prijemu, kao i ponovljeni zahtev uz dokaz o prijemu (urgencija), a u slučaju da je organ doneo rešenje koje se osporava uz tužbu se prilaže i kopija tog rešenja.

 

usaidmala

Vesti