Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Kako da podnesete predlog na budžetskom portalu

Pod lupom

Prev Next

V. d. status – privremeno po zakonu, trajno u praksi - kako su konkursi za direktore postali izuzetak u Srbiji

Dva slova koja opisuju sistem u Srbiji: V. d. Zakon kaže – privremeno rešenje. Praksa kaže – neodređeno. Od ministarstava, preko najvećih državnih sistema, do lokalnih komunalnih preduzeća i ustanova zdravstva i kulture, četvorogodišnji mandati i javni konkursi ostaju samo slovo na papiru. Iz Studentske liste poručuju da će raspisivanjem transparentnih konkursa prekinuti praksu zloupotrebe zakona i uspostaviti sistem u kome poslušnost više neće biti ispred stručnosti. Zakon o javnim preduzećima propisuje da vršilac dužnosti direktora može da obavlja tu funkciju najduže godinu dana, i to samo jednom u istom preduzeću. Međutim, ovo zakonsko ograničenje se u praksi često ne poštuje. "Javna...

Šta su uloga i zadaci Skupštine u borbi protiv korupcije

Konstituisanjem novog saziva Narodne skupštine, u utorak 17. novembra 2026, počinje formiranje vlasti koja je poverenje građana dobila upravo na obećanju borbe protiv korupcije. Deo tih obećanja skupština može neposredno da ispuni – da ukine štetne jednokratne zakone koji su donošeni za pojedine projekte, izuzimajući ih iz opšteg režima javnih nabavki, i da takve „zakone“ ne donosi ubuduće. Slično tome, Narodna skupština treba da se uzdrži od donošenja „autentičnih tumačenja“ zakona. Skupština je bila poprište nedemokratske prakse i direktnog kršenja Poslovnika prilikom usvajanja zakona na nekoliko načina: objedinjavanje rasprave o nepovezanim aktima, kako ne bi bilo vremena za diskusiju; plasiranje zakonskih predloga...

Šta bi se desilo da se strankama ukine budžetsko finansiranje?

Ideja da se stranke finansiraju iz budžeta potiče iz osnovane pretpostavke da je strankama novac neophodan da bi mogla da funkcionišu te da bi budžetsko finansiranje moglo da smanji iskušenje da taj novac potraže u zloupotrebi budžetskih fondova ili u trgovini uticajem, piše Danas. Populistička priča da parlamentarne stranke ne treba da dobijaju pare iz budžeta direktno vodi u korupciju, štetna je za javni interes i pogubna po demokratiju, kažu sagovornici Danasa komentarišući ideju o ukidanju novca koje partije dobijaju iz državne kase za redovan rad, a na osnovu ulaska u Skupštinu Srbije. Dragan Milić, predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije, pozvao je...

Hapšenje nakon četiri godine

Mediji prenose da je uhapšen Rade Basta, nekadašnji direktor "Beogradskih elektrana" i to zbog neosnovane dodele donacija sportskim klubovima. U svemu tome ne bi bilo ništa čudno da nije reč o slučaju koji je dobro poznat i dokumentovan već najmanje četiri godine! Naime, Državna revizorska institucija je u novembru 2022. Objavila izveštaj o reviziji poslovanja ovog gradskog preduzeća, u kojem se, kao jedna od stavki pominje da je su u 2020. i 2021. Dodeljivana sredstva raznim sportskim klubovima (ukupno nešto manje od 60 miliona dinara u te dve godine), a da preduzeće nije imalo nikakve interne procedure za dodelu tog novca...

Ipak bez izbornog profiterstva na predsedničkim izborima?

Jedna od štetnih izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti iz juna 2026. bilo je ukidanje obaveze polaganja izbornog jemstva za neparlamentarne stranke i grupe građana. Ukidanje te obaveze nije bilo praćeno bilo kojom drugom merom koja bi obezbedila da liste koje ne osvoje ni 1% (0,2% za manjinske) važećih glasova vrate dobijeni novac u budžet.    Ove norme su znatno manje jasne kada je reč o predsedničkim izborima. Na osnovu člana 25. moglo bi se zaključiti da su od obaveze izbornog jemstva na predsedničkim izborima oslobođene partije koje nisu imale poslanike u prethodnom sazivu parlamenta (a imaju ih u postojećem), što bi...

Odgovor na reakciju kompanije EXPO 2027

Reagujući na saopštenje TS prema kojem je u nabavkama za EXPO prosečan broj ponuda 1,64, a prosečan broj prihvatljivih ponuda 1,16, kompanija EXPO 2027 je iznela tvrdnju da ja prosečan broj ponuda 1,93. Problem je, međutim, što kompanija EXPO 2027 računa prosečan broj ponuda kao odnos između ukupnog broja podnetih ponuda i sprovedenih postupaka nabavki, ali ne i partija u okviru postupaka, koje u suštini predstavljaju zasebne postupke. Takvom logikom bi, za nabavku bureka  i jogurta za doručak, na koju stigne jedna ponuda za burek i jedna za jogurt, moglo da se zaključi da su bile dve ponude za doručak i da...

EXPO nabavke – pola milijarde evra bez konkurencije

Posebna pravila za EXPO nabavke značajno su umanjila i ovako nizak nivo konkurencije u postupcima javnih nabavki. Monitoring TS svih nabavki koje su do sada sprovela posebna “EXPO preduzeća”, vrednosti oko 550 miliona evra, pokazao je da je prosečan broj ponuda u tim nabavkama 1.64 po postupku, a da je prosečan broj prihvatljivih ponuda samo 1.16. Drugim rečima, u čak 87% svih do sada sprovedenih postupaka postojala je samo jedna ponuda koja je mogla biti uzeta u razmatranje. Inače, prosečan broj ponuda u javnim nabavkama u Srbiji iznosi 2.5 po postupku. Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima radi realizacije...

Neophodna revizija spornih projekata

Reviziju svih spornih projekata, koju njavljuje Studentska lista, je neophodna i za nju ne postoje prepreke, izjavio je za Slobodnu Evropu programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić. Ako govorimo o projektima koji su ugovoreni netransparentno i bez konkurencije, osnovni red bi bio da se svaki takav projekat podvrgne reviziji i da saznamo šta su sve razmatrali donosioci odluka u ime Republike Srbije i čime su u to doba opravdali odluk, makar interno, ako ne pred celokupnom javnošću. Već smo videli na primeru železničke pruge do mađarske granice da sve ukazuje na to da postupanje predstavnika naše države nije bilo domaćinsko i da...

Poziv pacijentima da prijave korupciju

bor bolnica korupcijaJedna dobra vest u vezi sa borbom protiv korupcije stiže iz Bora. Nova v.d. direktorka Opšte bolnice u Boru dr Ana Golubović Spasojević, pozvala je pacijente da prijave slučajeve mita i korupcije u toj ustanovi. Ona je podsetila da je neophodna prijava krivičnog dela pre nego što ono bude otkriveno, ali i da se krivičnim delom smatra i svako lažno prijavljivanje koruptivnih radnji.

U saopštenju koje je dostavila medijima, ali koje je i sama postavila na oglasnoj tabli bolnice na čijem je čelu nekoliko meseci, ona je nabrojala sve vidove korupcije u zdravstvu, i navela da, ukoliko su pacijenti prilikom korišćenja usluga bolnice uočili etički i profesionalno neprihvatljive postupke u radu, prijave mogu podneti Republičkoj zdravstvenoj inspekciji, Agenciji za borbu protiv korupcije, Zaštitniku prava pacijenata i direktoru Opšte bolnice.

Ovaj potez zaslužuje pohvalu iz nekoliko razloga. Objavljivanje obaveštenja u kojem se navode razni mogući oblici korupcije može da deluje preventivno da do nje ne uopšte ne dođe ili da takvi slučajevi budu prijavljeni. Jednako je važno to što je ova inicijativa direktorke promovisana i u lokalnom mediju, tako da će za nju saznati i oni korisnici usluga koji ne obrate pažnju na oglasnu tablu. Na taj način je poslata poruka i zaposlenima da se korupcija neće tolerisati, ali je ujedno i smanjen pritisak na njih u slučajevima kada sami korisnici usluga bolnice pokušavaju da putem korupcije ostvare neku uslugu na koju nemaju pravo.

Bilo bi dobro kada bi i druge ustanove i institucije u Boru, ali i u drugim gradovima, sledile ovaj primer.

Kada je reč o samom obaveštenju, u njemu je trebalo pomenuti još dve stvari – da se krivična prijava može podneti posebnom odeljenju Višeg javnog tužilaštva (u slučaju Bora, nadležno je VJT u Nišu), i da se na zaposlene u bolnici kao i na pacijente primenjuje Zakona o zaštiti uzbunjivača.  

Vesti