Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Od novog jada stari bol će proći

Šabić NT„Od novog jada stari bol će proći“, kaže Šekspir. Na to me je podsetila jedna naša priča, koja počinje u martu 2018. Tada je Vlada Srbije sa francuskom kompanijom Vansi erports zaključila ugovor o koncesiji za beogradski aerodrom Nikola Tesla. Sadržina ugovora je, budući da on za predmet ima eksploataciju javnog resursa velike vrednosti, izazivala odgovarajuće, veliko interesovanje javnosti. I izjave naših državnih zvaničnika date u to vreme, pre i prilikom samog potpisivanja ugovora, govorile su da i oni razumeju da je to interesovanje legitimno. Javnost je bezrezervno uveravana da će ugovor, čim bude potpisan, biti i objavljen. Tipična je bila izjava premijerke Brnabić: „Ugovor će svakako biti dostupan javnosti, ova Vlada nema šta da krije“. To su ponovili više puta i sama premijerka i razni drugi funkcioneri, od nadležne ministarke Mihajlović do direktora aerodroma.

Nakon potpisivanja ugovora ton izjava se promenio. Prvo je državni sekretar Ministarstva finansija potvrdio da će ugovor biti objavljen, ali u septembru, a nešto kasnije Brnabić je precizirala: do kraja septembra.

Onda su izjave utihnule, prošla su četiri septembra, a javnost ugovor nije videla.

Štaviše, Vlada koja nema šta da krije kreirala je i žalostan dodatak ovoj priči. U traganju za kakvim takvim informacijama o skrivenom ugovoru, Transparentnost Srbija je pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja zatražila od nadležnog Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uvid u studiju o opravdanosti koncesije. Dakle, uvid u dokument koji bi morao da prethodi celokupnom aranžmanu, koji građanima (pravim vlasnicima) treba da objasni zašto je kao model upravljanja aerodromom izabrana baš koncesija i je li bilo drugih alternativa i kojih. Ministarstvo je to odbilo pozivajući se na bezbednost. Transparentnost se žalila Povereniku za informacije koji je našao da je žalba osnovana, da ničim nije argumentovan nekakav navodni rizik po bezbednost i rešenjem naložio ministarstvu da dostavi traženi dokument. Ministarstvo je tada, sasvim očigledno izigravajući zakon, saopštilo da ono taj dokument – nema.

Koliko god bilo očito da se ministarstvo upustilo u providno i nedostojno petljanje, Transparentnost je, sledeći formalnu proceduru, Vladi Srbije podnela zahtev za slobodan pristup informacijama. Vlada zahtev nije formalno odbila, ali ga je protivno zakonu ignorisala, nije postupala po njemu i nije donela nikakvo rešenje. I, s obzirom da protiv Vlade nije dopuštena žalba Povereniku, Transparentnost je povodom nezakonitog ćutanja podnela tužbu Upravnom sudu. Posle dugog čekanja, sud je doneo presudu i obavezao Vladu da postupi po zahtevu. A Vlada je onda donela rešenje kojim je – odbila zahtev. Usledila je nova tužba Upravnom sudu i postupak je još uvek u toku.

Protekle su skoro četiri godine, a nekad uznemirujuća tajnovitost ugovora o koncesiji aerodroma gotovo je zaboravljena. Iz fokusa javnosti otišla je u senku.

A pravi problem je to što u senci nije usamljena, naprotiv, tamo ih je mnogo sličnih. Uvek kad se građani zainteresuju za neku sumnjivu operaciju izvedenu na račun javnih interesa sled događaja je isti – javnosti se uskraćuju relevantne informacije, a ubrzo se pojavi novi, sličan ili veći skandal (Beograd na vodi, PKB, cene autoputeva i pruga, Krušik, Jovanjica, nabavke tokom epidemije, Spomenik Nemanji, linijski park, spalionica, metro…) koji u senku gurne onaj prethodni. Nije lako odupreti se utisku da vlast svesno računa na efekat iz famozne Šekspirove sentence.

Tajnost u raspolaganju javnim dobrima i novcem je odavno prešla granice dopuštenog. Većina javnih nabavki i gotovo svi naši kapitalni projekti imaju problem sa transparentnošću. Ti ugovori a pogotovo njihovi efekti nisu uopšte ili bar nisu u potpunosti poznati javnosti, i to uprkos činjenici da insajderske informacije, koje su nekako dospele u javnost, ukazuju na ozbiljne sumnje u vezi sa opravdanošću tih poslova ili u vezi sa korupcijom.

Krajnje je vreme, egzistencijalno je važno, da građani vlastima stave do znanja da Šekspirov recept ima limite, da se za raspolaganje javnom imovinom moraju polagati računi, a kad je ono bahato, voluntarističko, rasipničko, a pogotovo kriminalno, mora se snositi odgovornost.

 

Rodoljub Šabić za Peščanik

Vesti