Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

NKEU izražava zabrinutost zbog toka lokalnih izbora

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji izražava ozbiljnu zabrinutost povodom toka lokalnih izbora u Srbiji 29. marta, a posebno nalaza relevantnih posmatračkih misija, koji ukazuju na sistemske probleme u ostvarivanju biračkog prava i zaštiti osnovnih građanskih sloboda. Posebno zabrinjavaju navodi o izostanku adekvatne reakcije nadležnih organa na incidente nasilja nad građanima, kao i o nepostupanju policije u situacijama u kojima je bilo neophodno obezbediti njihovu zaštitu, procesuirati odgovorne i ispitati javno iznete sumnje na davanje mita u vezi sa glasanjem, povredu tajnosti glasanja i druga krivična dela. Takvo postupanje direktno podriva poverenje građana u institucije i dovodi u pitanje sposobnost države da...

Pitali smo Nemanju Nenadića da li bi se prijavio na određene javne nabavke: Odgovori su jasni i bolni po naše društvo

Da imate advokatsku kancelariju, firmu za fizičko obezbeđenje, firmu za marketing ili da proizvodite tramvaje, da li biste se prijavili na javnu nabavku u Srbiji? Ovo pitanje postavili smo danas direktoru Transparentnosti Srbija Nemanji Nenadiću u okviru brifinga za medije NALED-a na kojem su predstavljeni rezultati novog istraživanja percepcije građana, ponuđača i naručilaca o javnim nabavkama. Usledio je odgovor: „Za advokatske usluge mi je odgovor najlakši jer ne sprovode postupke za nabavku advokatskih usluga. Ima ih za Ekspo, ali se na Ekspu ne bih javio, jer ne bih ni mogao da se javim. Raspisali su nabavku tako da pozivaju samo tri...

Šta se (ne) vidi iz preliminarnih izveštaja o troškovima kampanje

Iako su svi podnosioci lista za odbornike u deset opština imali obavezu da podnesu preliminarne izveštaje o troškovima kampanje do 20.3, ukupno njih 49, tu obavezu je, sudeći po onome što je objavila Agencija za sprečavanje korupcije, ispunilo tek nešto više od polovine (26). Transparentnost Srbija se zalaže za promenu koncepta u Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, tako da se umesto podnošenja preliminarnih izveštaja sa stanjem na 15 dana pred izbore, obezbedi da računi budu tokom celog trajanja kampanje, kao što su, na primer, u Češkoj Republici. Iz objavljenih izveštaja se vidi da je Srpska napredna stranka sa svog stalnog...

Odluke Agencije o prijavama TS zbog kršenja propisa u kampanji

Agencija za sprečavanja korupcije je donela odluke po jednom delu prijava koje je Transparentnost Srbija podnela zbog sumnje u to da su politički subjekti, republički i lokalni funkcioneri kršili propise tokom kampanje za lokalne izbore u deset gradova i opština. Svi slučajevi u kojima su donete odluke odnose se na kršenje Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, pri čemu je u nekim slučajevima Agencija bila na stanovištu da Srpska napredna stranka nije povredila zakon, dok je u drugim smatrala da jeste. Među prijavama za koje još uvek nemamo informaciju da li su rešene nalaze se i one koje se odnose na nezakonito...

Budžetsko finansiranje kampanje – skromni iznosi, koji nisu planirani na vreme

Od deset gradova, opština i gradskih opština u kojima se 29.3.2026. održavaju redovni izbori, samo je Knjaževac jasno naznačio koliko će izdvojiti za finansiranje izborne kampanje, dok je Sevojno jedina opština koja je obračunalo ukupna izdvajanja za finansiranje stranaka tokom budžetske godine u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti – pokazuje analiza Transparentnosti Srbije.   Analiza TS pokazuje da su vlasti u Kuli, Aranđelovcu, Boru i Bajinoj Bašti „zaboravili“ da će 2026. imati redovne izbore kada su donosili budžete za ovu godinu. Još drastičniji je slučaj Kladova, gde je nakon raspisivanja izbora (5.3.2026) rađen rebalans budžeta, ali ipak nisu predviđeni...

Indeks otvorenosti budžeta: U Srbiji ograničena transparentnost

Srbija se nalazi među zemljama gde je transparentnost budžeta "ograničena", sa ostvarenih 53 poena od mogućih 100 u međunarodnom istraživanju Indeks otvorenosti budžeta (Open Budget Index – OBI), saopštila je Transparentnost Srbija. Srbija ima dva poena više u odnosu na prethodni krug ovog istraživanja, koje se sprovodi svake druge godine. Od tri segmenta istrazivanja, ubedljivo najlošije je ocenjeno učešće javnosti u kreiranju budžeta, sa samo dva od 100 poena. TS posebno ističe da mehanizme građanskih konsiltacija o budžetu, pored drugih država na koje možemo da se ugledamo, imaju i brojne opštine i gradovi u samoj Srbiji. Istraživanje je pokazalo da je u oblasti...

Nenadić: Plaćanje za prisustvo skupu nije protivzakonito samo po sebi, ali bi trošak morao da se prijavi

To što neka stranka odluči da plati građanima da prisustvuju njihovom predizbornom mitingu nije nezakonito, ali će biti ako taj trošak partija ne prijavi u svom izveštaju o troškovima kampanje koji se predaje Agenciji za sprečavanje korupcije, kaže programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić. Prilog N1 televizije u kojem je dokazano da su naprednjaci davali novac građanima koji su u subotu prisustvovali njihovom skupu u Areni u Beogradu, jedan je od pokazatelja da na mitinzima SNS ima i onih koji su tu zbog novca, ne samo zbog podrške partiji. I to nije sporno, iako naprednjaci vole da se hvale brojem ljudi koji...

Brisanje granice između države i stranke

Gde je granica između države i partije, građanima je sve manje jasno. Iako je glavna preporuka ODIHR-a, da u kampanji to treba jasno razgraničiti, predstavnici vlasti to ne čine. Lik i delo predsednika države su u fokusu, iako su u pitanju lokalni izbori. Predsednik države prema ustavu izražava državno jedinstvo. Stručnjaci objašnjavaju da je to nespojivo sa stranačkom promocijom, ali da takođe nema ni zabrane da predsednik države bude član ili funkcioner partije, piše Insajder. Umesto stranačkih kandidata na predstojećim lokalnim izborima, na skupu u Beogradskoj areni glavnu ulogu imao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Granica između države i stranke u kampanji je ponovo...

Prioriteti antikorupcijske politike

Šta treba da budu prioriteti nove Vlade i Skupštine u borbi protiv korupcije

 

Uvažavajući u punoj meri činjenicu da se političke stranke, koalicije i grupe građana mogu legitimno opredeljivati na različita rešenja u pogledu spoljne politike, uređenja države, ekonomsku i socijalnu politiku ili da zastupaju posebne interese pojedinih društvenih grupa ali i činjenicu da postoji veliki broj mera koje se mogu sprovesti bez obzira na ove razlike, polazeći od toga da bez pravne države ne može biti uspešne borbe protiv korupcije osim selektivne, svim koalicijama i strankama koje će učestvovati u radu Skupštine i Vlade u narednim godinama predlažemo da u svoje delovanje uključe sledeće minimalne standarde i prioritete za delovanje:

 

 

  1. Čuvanje jedinstva pravnog poretka: ne bi se smelo dogoditi da Vlada predloži, da Skupština usvoji ili da Predsednik Republike proglasi ni jedan zakon ukoliko su dobili argumentovano upozorenje da je suprotan Ustavu; iz istog razloga ne bi se smelo dogoditi da bude predložen, usvojen ili proglašen ni jedan zakon koji unosi pometnju u pravi poredak time što će biti u suprotnosti sa ranije donetim zakonima, što se do sada dešavalo u oblastima javnih nabavki i pristupa informacijama; Vlada ne bi smela da donese nijednu uredbu koja će biti suprotna zakonu (poput aktuelnih uredbi o poverljivim nabavkama) niti da kroz svoje zaključke uređuje materiju koja se može uređivati jedino zakonom (npr. sadašnje uredbe o „kosovkom dodatku“ ili o naknadama za neizabrane sudije i tužioce).
  2. Veća javnost i participativnost procesa donošenja odluka: nikada se ne bi smelo dogoditi da Vlada predloži zakon koji nije prošao javnu raspravu, uz razumno vreme za upućivanje predloga, obavezu razmatranja konkretnih sugestija koje su upućene i obrazloženje zbog čega su predlozi prihvaćeni ili ne. Da bi se ovaj cilj postigao trebalo bi dopuniti Zakon o državnoj upravi, Poslovnik Vlade i druge propise. U Skupštini treba prekinuti lošu praksu da se predlozi zakona koji su upućeni kao narodna inicijativa ili od strane opozicionih poslanika uopšte ne razmatraju i propisati rok u kojem se takvi predlozi moraju staviti na dnevni red. Potrebno je zakonski urediti i učiniti javnim lobiranje bilo da je ono usmereno ka izvršnim organima vlasti ili na poslanike i odbornike. Zapisnici i diskusije sa sednica Vlade treba da postanu po pravilu javni, uz odluke o imenovanjima, razrešenjima, postavljenjima i predlaganju kadrovskih rešenja treba davati i obrazloženje a na veb-sajtu Skupštine treba objavljivati amandmane i podatke o glasanju; treba zakonski urediti proces vođenja i javnost informacija u vezi sa zaključivanjem međudržavnih sporazuma i kreditnih aranžmana, kako bi se izbeglo zaključivanje štetnih ugovora ili zaobilaženje propisa o javnim nabavkama.
  3. Oprez pri regulatornim i finansijskim intervencijama. Svaka regulatorna ili finansijska intervencija države, naročito kada utiče na privredu, stvara povećanu opasnost od nastanka korupcije. Zbog toga treba težiti da se ovakve intervencije čine samo kada su neophodne i uporedo obezbediti mere zaštite od korupcije (npr. utvrđivanje jasnih kriterijuma za dodelu sredstava, objavljivanje informacija o odlukama, nadzor nad njihovom primenom). Između ostalog, trebalo bi nastaviti reformu propisa radi otklanjanja procedura koje opterećuju rad privrede i građana, prekinuti praksu privilegovanja privrednih subjekata kroz opraštanje ili preuzimanje njihovih dugovanja i objaviti jasnu računicu eventualnih koristi od finansijskih podsticaja kroz državnu pomoć naspram troškova koje ta pomoć podrazumeva.
  4. Strateški pristup u borbi protiv korupcije. Vlada i Skupština treba da usvoje nove sveobuhvatne strateške dokumente za borbu protiv korupcije (Strategija i akcioni plan sa precizno određenim rokovima i izvršiocima), ali i da obezbede njihovu primenu kroz uvođenje mehanizma odgovornosti za neispunjenje zadataka. Pored toga, treba obezbediti primenu i drugih značajnih, već usvojenih strateških dokumenata – npr. Strategija razvoja sistema javnih nabavki koji sadrži značajne antikorupcijske mere, Strategije reforme državne uprave i dr. Ne bi smelo da se dogodi da Vlada postupa suprotno strateškim aktima koje je sama donela – ukoliko će one biti tretirane kao neobavezujuće štivo, namenjeno samo za pokazivanje stranoj i domaćoj javnosti, bolje je ne trošiti energiju na njihovo donošenje.
  5. Reforma javnog sektora treba da obuhvati, između ostalog i sledeće mere: smanjenje broja članova Vlade (npr. ne više od 17, u skladu sa izbornim obećanjima koja su se mogla čuti tokom kampanje); smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru; prestanak prakse povećavanja javnog sektora nepotrebnim izmeštanjem poslova državne uprave u javne agencije i organizacione oblike sa nejasnim pravnim statusom; preispitivanje aktuelnih sistematizacija radnih mesta i njihovo usklađivanje sa stvarnim potrebama organa za ispunjenje zakonskih zadataka a ne sa zatečenim stanjem; uvođenje jasnih i objektivnih kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, kao i mera za rešavanje sukoba interesa kod službenika organa lokalne samouprave, u javnim službama (zdravstvo, školstvo itd.), u organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja (zdravstveni i penzijski fond, NSZ) i u javnim preduzećima; postavljanje rukovodstva javnih preduzeća i javnih službi na osnovu sprovednih konkursa i kvaliteta predloženog programa rada; jačanje organa koji vrše nadzor unutar izvršne vlasti, a naročito budžetske inspekcije.
  6. Puno poštovanje i jačanje položaja nezavisnih državnih organa u borbi protiv korupcije. Kao jedan od prvih zadataka, novi saziv Skupštine treba da temeljno razmotri godišnje izveštaje o radu Državne revizorske institucije, Zaštitnika građana, Agencije za borbu protiv korupcije, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki (rok je prošao tokom izborne kampanje), da obaveže Vladu da reši probleme na koje se u tim izveštajima ukazuje (npr. nepostupanje po obavezujućim rešenjima Poverenika, nedovoljan prostor za rad Ombudsmana i Poverenika, nedovoljna ovlašćenja Agencije i Poverenika, nepotpuna evidencija o imovini države na šta je ukazala DRI). Između ostalog, trebalo bi usvojiti i predloge izmena Zakona o zaštitniku građana i Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje je predložila prethodna Vlada.
  7. Prekid prakse kupovine medijskog uticaja ili rasipanja javnih sredstava kroz trošenje novca na sponzorstva koja vrše javna preduzeća, promotivne akcije javnih preduzeća ministarstava, pokrajinskih i lokalnih organa vlasti. Ovo podrazumeva, između ostalog, zakonsku zabranu sponzorstava i oglašavanja javnih preduzeća – monopolista, jasno zakonsko uređenje načina finansiranja medija od strane bilo kog nivoa vlasti i donošenje Zakona o javnosti medijskog vlasništva.
  8. Reforma oblasti javnih nabavki kojom treba obezbediti smanjenje korupcije u sve tri faze (planiranje – sprovođenje postupka – izvršenje ugovora). Izmene Zakona o javnim nabavkama i budžetskih propisa, između ostalog, treba da obezbede veću transparentnost postupka i javnost svih podataka koji se tiču nabavki, smanjenje proizvoljnosti pri određivanju šta će se nabavljati i koji će kriterijumi biti uzeti u obzir pri nabavci, jačanje nadzornih mehanizama (uključujući i dodatna ovlašćenja Uprave za javne nabavke), korišćenje elektronskih javnih nabavki, ukidanje nepotrebnih formalnosti i kontrolu sumnjivih situacija (npr. aneksi ugovora, hitne nabavke, diskrimanatorni uslovi i kriterijumi) čak i kada ponuđači iz nekog razloga nisu voljni da pokrenu postupak zaštite prava.
  9. Regulisanje svih spornih pitanja reforme pravosuđa. Neophodno je, makar i sa velikim zakašnjenjem objaviti na koji način su primenjeni kriterijumi za izbor sudija i tužilaca u svakom konkretnom slučaju (npr. podaci o bodovanju kandidata po propisanim kriterijumima, ukoliko postoje), kako bi i kandidati i javnost mogli da steknu utisak zasnovan na argumentima o tome zašto neki kandidati nisu ispunjavali uslove za izbor na funkciju, odnosno, u čemu su izabrani kandidati bili bolji od drugih. U rad pravosudnih organa Vlada, Skupština i političari ne treba da se mešaju ni tako što će sprečavati krivično gonjenje, ni tako što će tražiti da se neko krivično goni.  
  10. Veći broj prijavljenih i ispitanih slučajeva korupcije. Budući da je glavni problem borbe protiv korupcije u Srbiji to što mali procenat ovih krivičnih dela bude uopšte prijavljen, potrebno je preduzeti mere da se to stanje izmeni. Pre svega, potrebno je doneti Zakon o zaštiti uzbunjivača, kako bi ljudi koji imaju saznanja o korupciji i drugim problemima o tome obavestili javnost i nadležne organe. U vezi sa tim, takođe je potrebno umesto fakultativnog oslobađanja od kazne, propisati obavezno oslobađanje od krivične odgovornosti davaoca mita koji je na to bio prinuđen i koji slučaj prijavi. Druga neophodna mera jeste aktivniji pristup u ispitivanju korupcije od strane policije, tužilaštva i drugih organa – postojanje moguće korupcije treba ispitivati i pre dobijanja krivične prijave – npr. čitanjem javno dostupnih izveštaja (npr. izveštaji DRI, Saveta za borbu protiv korupcije) ali i na osnovu već utvrđenih obrazaca ponašanja (npr. na osnovu podataka o zloupotrebama sa građevinskim zemljištem u jednom gradu ispitati kakva je praksa u drugom gradu koji primenjuje iste propise). Treći set mera obuhvata dopunu krivičnog zakonodavstva radi efikasnijeg otkrivanja korupcije (npr. uvođenje „nezakonitog bogaćenja“ iz člana 20 Konvencije UN protiv korupcije), korišćenje mehanizama za unakrsnu proveru imovine i prihoda od strane Poreske uprave, preciziranje ovlašćenja i obaveza Agencije za borbu protiv korupcije u proveri tačnosti i potpunosti podataka o imovini i prihodima javnih funkcionera i šire korišćenje posebnih istražnih tehnika u otkrivanju korupcije, u skladu sa zakonom.
  11. Jasni i sveobuhvatni planovi rada i izveštaji o radu. Skupština treba da traži od Vlade da svake godine dostavi detaljan izveštaj o svom radu i da razmatra završni račun budžeta nakon obavljene revizije. Vlada treba da brižljivo razmatra planove rada i izveštaje o radu javnih preduzeća i drugih institucija i da rezultate tog razmatranja podeli sa javnošću.
  12. Sve političke stranke i koalicije treba da na vreme predaju izveštaje o finansiranju kampanje za predsedničke, parlamentarne, pokrajinske i lokalne izbore, da podrže sprovođenje temeljne kontrole tih izveštaja i sprovođenje zakonskih mera protiv eventualnih prekršilaca.
  13. Promena Ustava, iako nije prioritetna sa stanovišta borbe protiv korupcije, jeste potrebna, između ostalog, radi sužavanja preterano širokog imuniteta od krivičnog gonjenja, uređenja statusa nezavisnih državnih organa, postavljanja brana za kršenje pravila o raspolaganju javnim finansijama, ukidanje člana 102 st. 2. , boljem uređenju rešavanja sukoba interesa i davanju čvršćih garancija za javnost rada organa vlasti.  

Vesti