Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Loš predlog za nabavke medijskih usluga

Predložene izmene Zakona o javnom informisanju i medijima neće sprečiti zloupotrebe kod nabavke  medijskih usluga i oglašavanja javnog sektora. Odredbe o nabavkama medijskih usluga treba da budu preformulisane i jasno napisane, ocenila je Transparentnost Srbija, povodom rasprave o paketu hitnih izmena zakona u Skupštini Srbije. TS je ulazala da je Vladabez prethodno održane javne rasprave predložila izmene Zakona o javnom informisanju i medijima, a da Skupština planira da ove izmene usvoji u hitnom postupku, što se pravda ispunjavanjem obaveza u procesu evropskih integracija. U okviru dopuna Zakona Vlada prvi put predlaže rešenje za oglašavanje javnog sektora i nabavke drugih medijskih usluga. Ova...

Tajna „mere upozorenja“

Agencija za sprečavanje korupcije, nadležna da vrši kontrolu finansiranja kampanje i postupanja javnih funkcionera u kampanji do ovog poslednjeg dana pred „izbornu tišinu“ za Zaječar i Kosjerić je utvrdila jednu povredu zakona. Ili je makar samo ta jedna poznata. Postoji mogućnost da je direktor Agencije izrekao neku meru funkcioneru (npr. Bošku Ničiću, gradonačelniku Zaječara, po prijavi koju je Transparentnost Srbija podnela još 28. aprila), ali će ona (možda) biti objavljena tek za nekoliko nedelja ili meseci, kada se završi žalbeni postupak. Kad je već doneta ta jedna odluka red je da joj posvetimo pažnju – slučaj je zanimljiv na više nivoa, kako za pravnike...

Zaječar i Kosjerić – kampanja i zloupotrebe bez kontrole

Dok najviši zvaničnici Srbije u susretima sa predstavnicima evropskih institucija obećavaju ispunjenje ključnih preporuka ODIHR, u kampanji za izbore u Zaječaru i Kosjeriću vlast radi direktno suprotno tim preporukama, ali i postojećim zakonima. Glavni razlog je pasivnost ključnih organa koji bi trebalo da obezbede makar primenu onih pravila koja već postoje – javnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije i REM. Dodatno, za ove politički važne lokalne izbore, za razliku od onih iz juna 2024, ODIHR nema posmatračku misiju. Najočigledniji primeri zloupotrebe resursa države i lokalnih samouprava za promociju izbornih lista iza kojih stoji aktuelna republička i lokalna vlast tiču se izvođenja...

Ova funkcionerska kampanja ogoljenija nego prethodna

U suštini se ništa nije promenilo od prethodnih izbora. Možemo reći da je ova funkcionerska kampanja u Zaječaru i Kosjeriću još ogoljenija nego što je bila ona prethodna, ocenio je Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija. "Mi smo 2021. godine, kada su takođe bili izbori u Zaječaru i Kosjeriću, izmerili tada da je intenzitet poseta ministara u te dve opštine bio oko 40 puta veći nego u doba kada nije bilo izborne kampanje u tim mestima i to vidimo i sada", izjavio je Nenadić u emisiji "Studio Live" na N1. On je naveo i jedan "tipičan primer" funkcionerske kampanje juče u Zaječaru. "Juče je u Zaječaru...

JKP „Čistoća“ iz Novog Sada nudi novac na tenderu da drugi rade njen posao

Javno komunalno preduzeće „Čistoća“ iz Novog Sada raspisalo je javnu nabavku za usluge čišćenja, sakupljanja i selektovanja otpada, procenjene vrednosti 250 miliona dinara (oko 2,1 milion evra), piše Nova ekonomija. Posao uključuje čišćenje javnih površina metlom, sakupljanje otpada i utovar u kamion ili kontejner, uklanjanje otpada iz posuda za otpad, sakupljanje kabastog i građevinskog otpada… Nakon završetka postupka javne nabavke, sa izabranim ponuđačem biće potpisan okvirni sporazum na period od jedne godine, navodi se u tenderskoj dokumentaciji. Po zaključenju okvirnog sporazuma „Čistoća“ će izdavati i dostavljati izabranom pružaocu usluge pisane narudžbenice, u kojima će ga obavestiti o svojim potrebama. Ove narudžbenice „Čistoća“ će izdavati...

„Situacija lošija nego 2023, novi momenat je promocija Pokreta za narod“: Nemanja Nenadić o izbornim uslovima

Programski direktor nevladine organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić izjavio je danas da smatra da izborni uslovi u Srbiji nisu ništa bolji nego što su bili pred izbore u decembru 2023. godine, ili junu 2024. godine, odnosno da su možda i lošiji. "Ja bih rekao da su čak lošiji nego što su bili tada, ali to je više pitanje stvarnosti, prakse i nekih dešavanja tokom poslednjih meseci, nego zakona. Zakoni se nisu promenili ni najmanje, institucije su iste koje su bile i onda", rekao je za Radio-televiziju Vojvodine Nenadić, koji je do početka februara ove godine predsedavao Radnom grupom Skupštine Srbije za...

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Neprijavljena korupcija najveći problem, mere države za sada bez uspeha

Transparentnost  Srbija je predstavila rezultate Globalnog barometra korupcije 2015/16 za našu zemlju. Predsednik TS prof Vladimir Goati i programski direktor Nemanja Nenadić govorili su o rezultatima ovog istraživanja, a saradnik TS Rade Đurić predstavio je rad Antikorupcijskog savetovališta TS (ALAC).

IMG 1968U Srbiji se godišnje dogodi najmanje 374.000 neotkrivenih slučajeva podmićivanja radi dobijanja usluga javnog sektora ili zaštite od kažnjavanja, podatak je koji proizilazi iz istraživanja Globalni barometar korupcije 2015/16, koji je danas predstavila organizacija Transparentnost Srbija (deo globalne mreže Transparency International). Istovremeno, godišnje se zbog primanjа i davanjа mita podnese 220 krivičnih prijava, a za zloupotrebu službenog položaja oko 3.000, što je stotinu puta manje od broja slučajeva sitne korupcije na koje ukazuje ovo istraživanje. Ovi nalazi potvrđuju da prioritet za Srbiju i dalje mora da bude otkrivanje većeg broja slučajeva korupcije. Istraživanje takođe ukazuje da mere koje preduzimaju državni organi, kroz periodične akcije hapšenja i primenu strategija i akcionih planova nisu donele bitan napredak. Do tog cilja se može doći jedino ako tužilaštvo preduzme uverljive istrage svih prijavljenih sumnji na korupciju i obavesti javnost o ishodu i ako potencijalni uzbunjivači i svedoci korupcije budu sigurni da neće pretrpeti štetu, što sada očigledno nisu.

Istraživanje neposrednog iskustva građana sa korupcijom (slučajevi kada su građani dali mito, takozvana „sitna korupcija“) bilo je fokusirano na osam sektora (odnosno institucija): saobraćajna policija, javno zdravstvo, obrazovni sistem (u dve kategorije), sudovi – građanske parnice, javne službe koje izdaju službene isprave (npr. pasoš, izvodi iz službenih evidencija, uknjiženje), službe nadležne za naknade za nezaposlene i za druge naknade u okviru socijalnog osiguranja.

Ukupno je 68% ispitanika imalo kontakt sa nekom od posmatranih institucija, a od tog broja 22% njih (ili članova domaćinstva) je dalo mito makar jednom u poslednjih godinu dana. Kada se ovi procenti prenesu na ukupan broj domaćinstava u Srbiji (popis iz 2011), dolazimo do minimalnog broja od 374.205 slučajeva sitne korupcije na godišnjem nivou, dok je stvarni verovatno značajno veći.

S druge strane, na godišnjem nivou, prema poslednjim dostupnim podacima (2014) za krivično delo zloupotrebe službenog položaja bilo je prijavljeno 3014 ljudi, za primanje mita 142, za davanje mita 84, trgovinu uticajem 33 a zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom 79. U istoj  godini su zbog korupcije optužene 1044 osobe.

To znači da manje od 1% krivičnih dela korupcije ikada bude prijavljeno, a da je broj optuženih i kažnjenih daleko manji!

S obzirom na to da sa njima veliki broj građana dolazi u kontakt, najviše slučajeva podmićivanja je registrovano u odnosu na saobraćajnu policiju i zdravstvene službe. Čak 31% ispitanika onih koji su imali posla sa saobraćajnom policijom u poslednjih godinu dana tvrdi da su platili mito. Zdravstvo i razne službe koje izdaju dozvole i odobrenja slede sa 14 i 12 % podmićivanja, što je bolje nego stanje iz sličnog istraživanja iz 2012, ali i dalje lošije nego u barometrima iz ranijeg perioda.  Pri tome treba napomenuti da je sa zdravstvom kontakt imalo 50% anektiranih, a sa službama koje izdaju dozvole 21% građana.

Građani, pokazuje istraživanje, smatraju da je borba protiv korupcije bitnija nego što to čine političari na vlasti. Oni svrstavaju borbu protiv korupcije među tri najvažnija zadatka za Vladu. Naime, na prvom mestu je nezaposlenost (52%), sledi ekonomija (50%), pa korupcija (39%), kriminal (38%) i zdravstvo (25%).

S druge strane, značaj koji se pridaje borbi protiv korupcije u planovima Vlade opada (ekspoze premijera iz avgusta 2016. u poređenju sa onima iz 2014, 2013 -rekonstrukcija, i naročito 2012).

Stoga ne čudi da je umanjena i percepcija napretka u borbi protiv korupcije. Dok nešto više od četvrtine građana smatra da sada korupcije ima manje nego pre četiri godine, 40% njih je uvereno u suprotno. Gotovo jedna trećina ne daje jasan odgovor na ovo pitanje.

U prošlom ispitivanju za Barometar (2012/13)zabeležen je nagli skok optimizma nakon promene vlasti. Tada jeviše od polovine ispitanika bilo uvereno da je stanje bolje nego u prošlosti. Sada se broj onih koji veruju da je ostvaren napredak u odnosu na stanje iz ranijih godina, to jest da korupcije ima manje, prepolovio (26%), dok čak dve trećine građana smatra da napretka nema. Ipak, procenat ispitanika koji su zadovoljni rezultatima u borbi protiv korupcije je i dalje značajno veći nego što je bio 2009. i 2005. godine (13%).

Broj građana koji su nezadovoljni učinkom Vlade u borbi protiv korupcije je znatno veći od broja onih koji smatraju izvršnu vlast uspešnom (44% spram 28%). Da je Vlada veoma uspešna na tom poslu smatra samo 2% ispitanika, dok je veoma nezadovoljnih 11%. Građani tradicionalno ocenjuju da Vlada loše vodi borbu protiv korupcije. Sadašnji skor je, iako veoma loš, jedan od najboljih, sa ispodpolovičnim udelom negativnih komentara i sa drugom najboljom „prosečnom ocenom“ za Vladu na globalnom barometru (iza 2007).

Istraživanje nudi i odgovore na pitanje zašto ljudi ne prijavljuju slučajeve korupcije. Naime, očigledno je da dosadašnja antikorupcijska politika, uključujući tu i donošenje Zakona o zaštiti uzbunjivača i proklamovanu „nultu toleranciju“, nije donela rezultate. Državni organi nisu uverili jednu trećinu građana u osnovnu stvar – da neće trpeti štetu ako prijave korupciju (24% ne prijavljuje korupciju u strahu od posledica, a 6% jer se plaši da će sebe označiti kao davaoca mita). Sledeću trećinu su državni organi propustili da uvere da će zaista ispitati slučaj korupcije koji im je prijavljen (17% ne prijavljuje jer je „korupciju teško dokazati", 10% jer „ništa neće biti urađeno" i 2% jer veruju da su „službenici kojima treba prijaviti i sami korumpirani"). Najzad, jedna četvrtina čak i ne zna kome i kako da prijavi korupciju.

Rezultati koji se odnose na procenat građana spremnih da prijave korupciju ne daju razlog za optimizam. Trećina građana smatra da i „obični ljudi“ mogu da doprinesu borbi protiv korupcije, a približno isti broj smatra moralnom obavezom da prijavi korupciju čiji je svedok. Međutim, pre četiri godine broj građana spremnih da prijave korupciju je bio znatno viši (58%). Svega 21% građana smatra da je prijavljivanje korupcije „društveno prihvaćeno“, što ne deluje obećavajuće za uzbunjivače. 

Prezentacija sa grafičkim prikazom nalaza dostupna je na sajtu Transparentnosti Srbija na stranici Istraživanja o korupciji / GCB http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/istraivanja-o-korupciji/globalni-barometar-korupcije-gcb

Preporuke Transparentnosti Srbija na osnovu istraživanja:

•     Sprovesti uverljive istrage svih prijavljenih slučajeva sumnji na korupciju i saopštavanje rezultata

•     Proaktivno delovanje tužilaštva (na osnovu dostupnih izveštaja i podataka, bez čekanja na krivičnu prijavu)

•     Izmene Krivičnog zakonika (oslobađanje od odgovornosti lica koje prijavi korupciju, preciziranje postojećih koruptivnih krivičnih dela) i dopune Zakona o zaštiti uzbunjivača (uzbunjivanje sa tajnim podacima, nagrada u slučajevima direktne koristi za budžet, brojna preciziranja odredbi)

•     Informisanje potencijalnih uzbjnivača i svedoka o mogućnostima za prijavljivanje korupcije i zaštiti

•     Preduzimanje sistemskih promena na osnovu ispitanih slučajeva korupcije (izmene propisa i prakse) 

O istraživanju

•     Globalni barometar korupcije, koji je osmislio Transparency International, sprovodi se u saradnji sa TNS/Gallup International od 2003. godine. Ovaj put su podaci prikupljeni u okviru šireg istraživanja. Obradu podataka je izvršio sektor za istraživanja Transparency International, a tumačenja za Srbiju i poređenja Transparentnost Srbija.

•     Globalni barometar korupcije je najveće svetsko istraživanje o iskustvima građana sa korupcijom, percepcijom građana o korumpiranosti pojedinih institucija i njihovoj spremnosti da se uključe u borbu protiv korupcije

•     U Srbiji je terenski deo istraživanja sproveden u periodu od 26. novembra 2015. do 22. februara 2016. na nacionalnom uzorku od 1508 ispitanika koji reprezentuje celokupno stanovništvo (centralna Srbija i Vojvodina). Istraživanje je sprovedeno CAPI metodom “licem u lice”.

 

O Antikorupcijskom savetovalištu 

 

Građani su jako osetljivi kad je u pitanju zdravstvo ili obrazovanje, ali I gnevni kad je u pitanju pravosuđe. Građani mnogo više prijavljuju slučajeve u zdravstvu nego u poređenju sa policijom, ali različito nastupaju. Kada je u pitanju zdravstvo, uglavnom ostaju anonimni, dok na primer kada je u pitanju obrazovanje, žele da izađu i u javnost.  

 

Napominjemo da se građani ne obraćaju tako često zbog korupcije kod saobraćajne policije, najverovatnije jer i sami iniciraju da plate mito umesto da im se napiše tri do četiri puta veća kazna za učinjeni prekšaj ili oduzimanje saobraćajne dozvole, tako da  rado pristaju na to.  

Davanje mita se najčešće javlja kod izdavanja različitih dozvola. Najčešći razlozi koji vode ka nuđenju mita su predugo čekanje na izdavanje dozvola, dodatni zahtevi, usložnjavanje procedura.

 

Kod prijavljivanja slučajeva, građane najčešće sprečava da strah od mogućih kasnijih posledica (naročito izraženo u zdravstvu i kod slučajeva vezanih za policiju), nepoverenje u institucije, naročito izraženo u pravosuđu I kod lokalnih inspekcijskih službi, dugo trajanje postupaka, gde se gubi faktička korist od rešavanja, veliki broj nerešenih slučajeva, neprocesuiranje od strane nadležnih organa koji vode ka ideji da je sama prijava beskorisna.

Dobro je znati da se na osnovu naših iskustava, sumnja na korupciju mnogo češće javlja kada se neki postupci odvijaju predugo ili je u njima nešto neregularno, a da je broj slučajeva direktnog traženja mita daleko manji. Tako da, kada se govori o korupciji u Srbiji treba imati u vidu da je ona verovatno još raširenija nego što pokazuju rezultati danas predstavljenog istraživanja

Vesti