Neprijavljena korupcija najveći problem, mere države za sada bez uspeha
Transparentnost Srbija je predstavila rezultate Globalnog barometra korupcije 2015/16 za našu zemlju. Predsednik TS prof Vladimir Goati i programski direktor Nemanja Nenadić govorili su o rezultatima ovog istraživanja, a saradnik TS Rade Đurić predstavio je rad Antikorupcijskog savetovališta TS (ALAC).
U Srbiji se godišnje dogodi najmanje 374.000 neotkrivenih slučajeva podmićivanja radi dobijanja usluga javnog sektora ili zaštite od kažnjavanja, podatak je koji proizilazi iz istraživanja Globalni barometar korupcije 2015/16, koji je danas predstavila organizacija Transparentnost Srbija (deo globalne mreže Transparency International). Istovremeno, godišnje se zbog primanjа i davanjа mita podnese 220 krivičnih prijava, a za zloupotrebu službenog položaja oko 3.000, što je stotinu puta manje od broja slučajeva sitne korupcije na koje ukazuje ovo istraživanje. Ovi nalazi potvrđuju da prioritet za Srbiju i dalje mora da bude otkrivanje većeg broja slučajeva korupcije. Istraživanje takođe ukazuje da mere koje preduzimaju državni organi, kroz periodične akcije hapšenja i primenu strategija i akcionih planova nisu donele bitan napredak. Do tog cilja se može doći jedino ako tužilaštvo preduzme uverljive istrage svih prijavljenih sumnji na korupciju i obavesti javnost o ishodu i ako potencijalni uzbunjivači i svedoci korupcije budu sigurni da neće pretrpeti štetu, što sada očigledno nisu.
Istraživanje neposrednog iskustva građana sa korupcijom (slučajevi kada su građani dali mito, takozvana „sitna korupcija“) bilo je fokusirano na osam sektora (odnosno institucija): saobraćajna policija, javno zdravstvo, obrazovni sistem (u dve kategorije), sudovi – građanske parnice, javne službe koje izdaju službene isprave (npr. pasoš, izvodi iz službenih evidencija, uknjiženje), službe nadležne za naknade za nezaposlene i za druge naknade u okviru socijalnog osiguranja.
Ukupno je 68% ispitanika imalo kontakt sa nekom od posmatranih institucija, a od tog broja 22% njih (ili članova domaćinstva) je dalo mito makar jednom u poslednjih godinu dana. Kada se ovi procenti prenesu na ukupan broj domaćinstava u Srbiji (popis iz 2011), dolazimo do minimalnog broja od 374.205 slučajeva sitne korupcije na godišnjem nivou, dok je stvarni verovatno značajno veći.
S druge strane, na godišnjem nivou, prema poslednjim dostupnim podacima (2014) za krivično delo zloupotrebe službenog položaja bilo je prijavljeno 3014 ljudi, za primanje mita 142, za davanje mita 84, trgovinu uticajem 33 a zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom 79. U istoj godini su zbog korupcije optužene 1044 osobe.
To znači da manje od 1% krivičnih dela korupcije ikada bude prijavljeno, a da je broj optuženih i kažnjenih daleko manji!
S obzirom na to da sa njima veliki broj građana dolazi u kontakt, najviše slučajeva podmićivanja je registrovano u odnosu na saobraćajnu policiju i zdravstvene službe. Čak 31% ispitanika onih koji su imali posla sa saobraćajnom policijom u poslednjih godinu dana tvrdi da su platili mito. Zdravstvo i razne službe koje izdaju dozvole i odobrenja slede sa 14 i 12 % podmićivanja, što je bolje nego stanje iz sličnog istraživanja iz 2012, ali i dalje lošije nego u barometrima iz ranijeg perioda. Pri tome treba napomenuti da je sa zdravstvom kontakt imalo 50% anektiranih, a sa službama koje izdaju dozvole 21% građana.
Građani, pokazuje istraživanje, smatraju da je borba protiv korupcije bitnija nego što to čine političari na vlasti. Oni svrstavaju borbu protiv korupcije među tri najvažnija zadatka za Vladu. Naime, na prvom mestu je nezaposlenost (52%), sledi ekonomija (50%), pa korupcija (39%), kriminal (38%) i zdravstvo (25%).
S druge strane, značaj koji se pridaje borbi protiv korupcije u planovima Vlade opada (ekspoze premijera iz avgusta 2016. u poređenju sa onima iz 2014, 2013 -rekonstrukcija, i naročito 2012).
Stoga ne čudi da je umanjena i percepcija napretka u borbi protiv korupcije. Dok nešto više od četvrtine građana smatra da sada korupcije ima manje nego pre četiri godine, 40% njih je uvereno u suprotno. Gotovo jedna trećina ne daje jasan odgovor na ovo pitanje.
U prošlom ispitivanju za Barometar (2012/13)zabeležen je nagli skok optimizma nakon promene vlasti. Tada jeviše od polovine ispitanika bilo uvereno da je stanje bolje nego u prošlosti. Sada se broj onih koji veruju da je ostvaren napredak u odnosu na stanje iz ranijih godina, to jest da korupcije ima manje, prepolovio (26%), dok čak dve trećine građana smatra da napretka nema. Ipak, procenat ispitanika koji su zadovoljni rezultatima u borbi protiv korupcije je i dalje značajno veći nego što je bio 2009. i 2005. godine (13%).
Broj građana koji su nezadovoljni učinkom Vlade u borbi protiv korupcije je znatno veći od broja onih koji smatraju izvršnu vlast uspešnom (44% spram 28%). Da je Vlada veoma uspešna na tom poslu smatra samo 2% ispitanika, dok je veoma nezadovoljnih 11%. Građani tradicionalno ocenjuju da Vlada loše vodi borbu protiv korupcije. Sadašnji skor je, iako veoma loš, jedan od najboljih, sa ispodpolovičnim udelom negativnih komentara i sa drugom najboljom „prosečnom ocenom“ za Vladu na globalnom barometru (iza 2007).
Istraživanje nudi i odgovore na pitanje zašto ljudi ne prijavljuju slučajeve korupcije. Naime, očigledno je da dosadašnja antikorupcijska politika, uključujući tu i donošenje Zakona o zaštiti uzbunjivača i proklamovanu „nultu toleranciju“, nije donela rezultate. Državni organi nisu uverili jednu trećinu građana u osnovnu stvar – da neće trpeti štetu ako prijave korupciju (24% ne prijavljuje korupciju u strahu od posledica, a 6% jer se plaši da će sebe označiti kao davaoca mita). Sledeću trećinu su državni organi propustili da uvere da će zaista ispitati slučaj korupcije koji im je prijavljen (17% ne prijavljuje jer je „korupciju teško dokazati", 10% jer „ništa neće biti urađeno" i 2% jer veruju da su „službenici kojima treba prijaviti i sami korumpirani"). Najzad, jedna četvrtina čak i ne zna kome i kako da prijavi korupciju.
Rezultati koji se odnose na procenat građana spremnih da prijave korupciju ne daju razlog za optimizam. Trećina građana smatra da i „obični ljudi“ mogu da doprinesu borbi protiv korupcije, a približno isti broj smatra moralnom obavezom da prijavi korupciju čiji je svedok. Međutim, pre četiri godine broj građana spremnih da prijave korupciju je bio znatno viši (58%). Svega 21% građana smatra da je prijavljivanje korupcije „društveno prihvaćeno“, što ne deluje obećavajuće za uzbunjivače.
Prezentacija sa grafičkim prikazom nalaza dostupna je na sajtu Transparentnosti Srbija na stranici Istraživanja o korupciji / GCB http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/istraivanja-o-korupciji/globalni-barometar-korupcije-gcb
Preporuke Transparentnosti Srbija na osnovu istraživanja:
• Sprovesti uverljive istrage svih prijavljenih slučajeva sumnji na korupciju i saopštavanje rezultata
• Proaktivno delovanje tužilaštva (na osnovu dostupnih izveštaja i podataka, bez čekanja na krivičnu prijavu)
• Izmene Krivičnog zakonika (oslobađanje od odgovornosti lica koje prijavi korupciju, preciziranje postojećih koruptivnih krivičnih dela) i dopune Zakona o zaštiti uzbunjivača (uzbunjivanje sa tajnim podacima, nagrada u slučajevima direktne koristi za budžet, brojna preciziranja odredbi)
• Informisanje potencijalnih uzbjnivača i svedoka o mogućnostima za prijavljivanje korupcije i zaštiti
• Preduzimanje sistemskih promena na osnovu ispitanih slučajeva korupcije (izmene propisa i prakse)
O istraživanju
• Globalni barometar korupcije, koji je osmislio Transparency International, sprovodi se u saradnji sa TNS/Gallup International od 2003. godine. Ovaj put su podaci prikupljeni u okviru šireg istraživanja. Obradu podataka je izvršio sektor za istraživanja Transparency International, a tumačenja za Srbiju i poređenja Transparentnost Srbija.
• Globalni barometar korupcije je najveće svetsko istraživanje o iskustvima građana sa korupcijom, percepcijom građana o korumpiranosti pojedinih institucija i njihovoj spremnosti da se uključe u borbu protiv korupcije
• U Srbiji je terenski deo istraživanja sproveden u periodu od 26. novembra 2015. do 22. februara 2016. na nacionalnom uzorku od 1508 ispitanika koji reprezentuje celokupno stanovništvo (centralna Srbija i Vojvodina). Istraživanje je sprovedeno CAPI metodom “licem u lice”.
O Antikorupcijskom savetovalištu
Građani su jako osetljivi kad je u pitanju zdravstvo ili obrazovanje, ali I gnevni kad je u pitanju pravosuđe. Građani mnogo više prijavljuju slučajeve u zdravstvu nego u poređenju sa policijom, ali različito nastupaju. Kada je u pitanju zdravstvo, uglavnom ostaju anonimni, dok na primer kada je u pitanju obrazovanje, žele da izađu i u javnost.
Napominjemo da se građani ne obraćaju tako često zbog korupcije kod saobraćajne policije, najverovatnije jer i sami iniciraju da plate mito umesto da im se napiše tri do četiri puta veća kazna za učinjeni prekšaj ili oduzimanje saobraćajne dozvole, tako da rado pristaju na to.
Davanje mita se najčešće javlja kod izdavanja različitih dozvola. Najčešći razlozi koji vode ka nuđenju mita su predugo čekanje na izdavanje dozvola, dodatni zahtevi, usložnjavanje procedura.
Kod prijavljivanja slučajeva, građane najčešće sprečava da strah od mogućih kasnijih posledica (naročito izraženo u zdravstvu i kod slučajeva vezanih za policiju), nepoverenje u institucije, naročito izraženo u pravosuđu I kod lokalnih inspekcijskih službi, dugo trajanje postupaka, gde se gubi faktička korist od rešavanja, veliki broj nerešenih slučajeva, neprocesuiranje od strane nadležnih organa koji vode ka ideji da je sama prijava beskorisna.
Dobro je znati da se na osnovu naših iskustava, sumnja na korupciju mnogo češće javlja kada se neki postupci odvijaju predugo ili je u njima nešto neregularno, a da je broj slučajeva direktnog traženja mita daleko manji. Tako da, kada se govori o korupciji u Srbiji treba imati u vidu da je ona verovatno još raširenija nego što pokazuju rezultati danas predstavljenog istraživanja
Vesti
Poziv za podnošenje projekata u oblasti borbe protiv korupcije uz…
U okviru regionalnog projekta " Integrity Watch na Zapadnom Balkanu i Turskoj: civilno društvo u borbi protiv korupcije korištenjem podataka o političkom integritetu ", Transparentnost Srbija objavljuje poziv za podnošenje predloga za nevladine…
Obuka i sprovođenje istraživanja Indeks lokalne transparentnosti (LTI) u Severnoj…
Sastankom predstavnika TI-Makedonija i TI-Srbija, održanim u Beogradu 11. i 12. juna 2025. godine, obeležen je početak Programa razmene iskustava, koji je podržan Mehanizmom grantova Transparency International, a finansira ga…
Loš predlog za nabavke medijskih usluga
Predložene izmene Zakona o javnom informisanju i medijima neće sprečiti zloupotrebe kod nabavke medijskih usluga i oglašavanja javnog sektora. Odredbe o nabavkama medijskih usluga treba da budu preformulisane i jasno…
Konferencija - Unapređenje profesionalnog upravljanja u lokalnim javnim preduzećima
U Srbiji je loše stanje po pitanju stručnosti direktora i članova nadzornih odbora javnih preduzeća, dok je transparentnost stanje na granici lošeg i nezadovoljavajućeg, pokazalo je istraživanje "Unapređenje profesionalnog upravljanja…
Alarm izveštaj: Zarobljena država, represija i selektivna borba protiv korupcije
Koalicija prEUgovor predstavila je svoj do sada najobimniji Alarm izveštaj o napretku Srbije u implementaciji politika iz Klastera 1, sa fokusom na političke kriterijume i poglavlja 23 i 24. Izveštaj…
Zaječar i Kosjerić – kampanja i zloupotrebe bez kontrole
Dok najviši zvaničnici Srbije u susretima sa predstavnicima evropskih institucija obećavaju ispunjenje ključnih preporuka ODIHR, u kampanji za izbore u Zaječaru i Kosjeriću vlast radi direktno suprotno tim preporukama, ali…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji
Koalicija prEUgovor Vas poziva na predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji Vreme: utorak, 3. jun 2025. u 11 časova Mesto: Konferencijski centar Envoy, Gospodar Jevremova 47, Beograd Koalicija prEUgovor…
Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću
Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1]…
Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole
Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno…
Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje
Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila…
Istraživanje: Korupcija najveći problem za 22 odsto građana
Istraživanje o odnosu prema korupciji, koje je sprovela Transparentnost Srbija, pokazalo je da je korupcija prvi put u poslednjih četvrt veka najveći problem za građane Srbije. Korupciju je na vrh liste…
Istraživanje: Šta građani Srbije misle o korupciji i predlozi TS…
Organizacija Transparentnost Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije Predstavljanje istraživanja: Šta građani Srbije misle o korupciji danas i predlozi TS o prioritetima za borbu protiv korupcije u ponedeljak, 31. marta 2025. godine, sa…
Ne radimo u petak, 7. marta
U znak solidarnosti sa pozivom studenata u blokadi, koji su kao jedan od svojih zahteva postavili objavljivanje svih dokumenata koji se odnose na rekonstruisanje železničke stanice u Novom Sadu, što…
Konkurs za izradu novinarskih tekstova u oblasti borbe protiv korupcije…
Transparentnost Srbija raspisuje KONKURS za izradu novinarskih tekstova u oblasti borbe protiv korupcije u Srbiji TS poziva profesionalne novinare (zaposleni ili angažovani u medijima, slobodni novinari sa novinarskim iskustvom), studente novinarstva i istraživače…
Reakcija NKEU povodom akcije zastrašivanja organizacija civilnog društva
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji (NKEU) osuđuje upad naoružanih pripadnika Uprave kriminalističke policije u prostorije pet organizacija civilnog društva među kojima su i članice NKEU bez odgovarajućeg sudskog naloga. Smatramo…
TS predstavila CPI 2024 - Srbija nastavlja da pada
Srbija je, osmu godinu zaredom, nastavila pad na najznačajnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije u javnom sektoru. U rangiranju za 2024. godinu indeks je 35, a Srbija je na…
Predsednik Republike da prestane sa targetiranjem predstavnika civilnog društva
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji (NKEU) najoštrije osuđuje javno prozivanje Maje Stojanović i Građanskih inicijativa, koordinatora Međusektorske radne grupe za slobodu izražavanja i medija, od strane predsednika Republike Srbije čije…
Ne radimo u petak, 24. januara
U znak solidarnosti sa pozivom studenata u blokadi, koji su kao jedan od svojih zahteva postavili objavljivanje svih dokumenata koji se odnose na rekonstruisanje železničke stanice u Novom Sadu, što…
Transparentnost Srbija u 2024. godini
U protekloj godini Transparentnost Srbija bila je veoma aktivna. Pored već redovnih i prepoznatljivih aktivnosti, u oblasti javni hnabavki, monitoringa finansiranja stranaka i izborne kampanje, rada sa lokalnim samoupravama, izrade…
Ključni finansijski podaci o rekonstrukciji i dalje nedostupni
Iako su Vlada Srbije, Infrastrukture železnice i Više javno tužilaštvo u Novom Sadu objavili mnoga dokumenta u vezi sa radovima na novosadskoj železničkoj stanici, ključne informacije o finansijskoj strani tog…
Neradni dani kancelarije tokom praznika
Tokom predstojećih praznika Transparentnost Srbija neće raditi od 1.1 do 7.1. 2025. Prvi radni dan je 8.1. 2025.
Nedovoljni rezultati u sprečavanju korupcije u policiji i vrhu izvršne…
Od 24 preporuke za sprečavanje korupcije u vrhu izvršne vlasti i policiji, koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine, samo je jedna ispunjena u okviru prvog postavljenog roka. Jedna…
Objavljivanje dokumenata o padu nadstrešnice nepotpuno
Državni organi, a pre svih Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, su tokom 40 dana od tragedije u Novom Sadu odbijali zahteve novinara, organizacija i pojedinaca da dostave ugovore, projekte i…
Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
Srbija je još jedan Međunarodni dan borbe protiv korupcije dočekala kao zemlja u kojoj tužilaštvo ne ispituje sve sumnje na korupciju, u kojoj se milijarde evra troše bez primene antikorupcijskih…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o napretku Srbije u Klasteru 1
U sredu 4. decembra u 11 časova u Evropskoj kući (Zmaj Jovina 8, Beograd), koalicija prEUgovor predstaviće najnoviji Alarm – nezavisni polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u Klasteru 1 (Osnove)…
Ne postoji osnov za tajnost ugovora o rekonstrukciji novosadske železničke…
Informacije o radovima koji su izvedeni pri rekonstrukciji novosadske železničke stanice, o ceni koja je za to plaćena i izvođaču radova, ni po jednom osnovu se ne mogu smatrati tajnim…
Objavljena knjiga preporuka Nacionalnog konventa o EU
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji objavio je Sažetak Knjige preporuka za 2024. godinu. Ova redovna godišnja publikacija predstavlja najsveobuhvatniji pregled stanja pregovaračkog procesa Srbije u godini u kojoj se navršila…
Predstavljanje Indeksa transparentnosti lokalne samouprave - LTI 2024 - najtransparentnije…
Ambasada Švajcarske u Beogradu - Švajcarska kancelarija za saradnju i Transparentnost Srbija predstaviće 24. oktobra 2024. Indeks transparentnosti lokalne samouprave LTI 2024. TS je na osnovu 95 indikatora ocenila i rangirala…
Komentar koalicije prEUgovor na Reformsku agendu Vlade Srbije u oblasti…
Vlada Srbije usvojila je na sednici 3. oktobra Reformsku agendu, plan mera koje će preduzeti u narednih nekoliko godina kako bi ostvarila pristup fondovima iz Plana rasta Evropske unije za…
Produžiti javnu raspravu o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika i…
Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za poglavlje 23 poziva Ministarstvo pravde da produži javnu raspravu do kraja godine o Nacrtima Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika…
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5