Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Znate za slučaj da se novac građana zloupotrebljava? Prijavite nam da istražimo.
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Neispunjene obaveze i prioriteti za borbu protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, dobar je povod da se Skupština i Vlada koji će biti formirani posle predstojećih izbora, pozovu da konačno usvoje jedan od najefikasnijih mehanizama za borbu protiv korupcije – uvođenje nezakonitog bogaćenja, kao krivičnog dela, u Krivični zakonik. To je, naime predviđeno Konvencijom UN protiv korupcije (UNCAC), čija se ratifikacija obeležava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije. Postojeći mehanizam, na izgled sličan, koji je vlast predstavljala kao rešenje za problem korupcije - Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu - ne predviđa prioritetnu proveru imovine nosilaca javnih funkcija. Štaviše, ovaj zakon, za dve i...

NIN o Prokopu: Skupa rupa po meri privatnika

Iako je Vučić tvrdio da je Prokop podignut zahvaljujući građanima, na poslednjem u nizu otvaranja smo saznalida se više brinulo o interesima firme Rejlvej siti koju je Branislav Grujić osnovao kao „partnersku" vlasgima. To značida je stanična zgrada podignuta kroz javno-privatno partnerstvo koje to nije - niti je realizovano u skladu sa zakonima. Tako je omogućeno da privatni partner od države dobije građevinsko zemljište 3,5 puta veće vrednosti od procenjenog ulaganja koje se očekuje od njega  U društvu najviših stranačkih funkcionera Aleksandar Vučić je još u januaru 2016. „uleteo" novim Štadlerovim vozom u stanicu Prokop i na spektakularan način je otvorio rečima:...

Nenadić: Tužilaštvo treba da pokrene postupak

Nakon što je CINS objavio tekst o radu kol centra SNS-a, Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija kaže da je u njemu dovoljno podataka i dokaza koji ukazuju na različita krivična dela. Prema rečima Nemanje Nenadića, tužilaštvo bi trebalo da pokrene postupak zbog potencijalnog dela davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem iz člana 156. Krivičnog zakonika, odnosno kolokvijalno „kupovina glasova”: „To je povezano sa situacijom gde se nekim ljudima, bez obzira na to da li su stranačke pristalice ili rade za stranku, nudi nešto – neki novac ili neki dodatni posao, a zauzvrat se traži da glasaju za određenu stranku, određenu...

Održavanje objekata Pošte - prepolovljena konkurencija, udvostručena cena

Pošta Srbije je za održavanje higijene u svojim objektima planirala 55% veće troškove nego 2021, a zbog odsustva konkurencije će ove usluge platiti čak 94,5% skuplje, pokazuju podaci sa Portala javnih nabavki. JP Pošta Srbije je u leto 2023. godine sprovela javnu nabavku usluga održavanja higijene objekata preduzeća širom zemlje na period od tri godine[1]. Preduzeće je identičnu javnu nabavku sprovelo i 2021. godine, s tim da je tada period ugovaranja bio dve godine.[2] Ukupno gledano, za ove potrebe JP Pošta je 2021. planirala 824 miliona dinara[3] (bez PDV), a 2023. godine milijardu i 912 miliona dinara. Kada se poređenje...

Minić: Novcem iz državnog budžeta Vučić kupuje glasove za svoju izbornu listu

Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je potpuno jasno i evidentno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić zloupotrebljava funkciju i novcem iz republičkog budžeta kupuje glasove za svoju izbornu listu. Minić je agenciji Beta kazao da u normalnoj zemlji predsednik države ne bi smeo ni da pomisli da kupovinom glasova gradi političku karijeru. "Kupovina glasova od strane Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića je već postala deo uobičajenih izbornih troškova državnog budžeta, kao što je i korišćenje svih javnih resursa za potrebe kampanje SNS-a ili Vučića", smatra Minić. On kaže da će biti veoma zanimljivo kakvo će biti obrazloženje vlasti da...

Šta novi predlozi Strategije za borbu protiv korupcije predviđaju za pravosuđe u Srbiji

Kao što pravila nalažu i ova strategija propisuje posebne ciljeve koje je neophodno postići radi ostvarenja Opšteg cilja – stalne posvećenosti organa javne vlasti i političkih subjekata suzbijanju korupcije i efikasnoj i doslednoj primeni i stalnom unapređenju antikorupcijskih pravila, blagovremenom otkrivanju i adekvatnom kažnjavanju koruptivnog ponašanja i jačanju svesti o uzrocima, stanju i štetnosti korupcije. U pogledu njihovog broja ova Strategija se ne razlikuje od istih ili sličnih strateških dokumenata – ona predviđa 5 posebnih ciljeva. Pravosuđu, nekada nazvanom generičkim pojmom "organi represije" ili efuemizmom "efikasnije sprečavanje i suzbijanje korupcije", a ponekad poimenično oslovljenim kao "sud i javna tužilaštva" pripala je čast, negde...

Kako su institucije pravdale vozila na SNS mitingu: Španski filmovi i poljoprivredni sajam

Nakon što su novinarke CINS-a fotografisale vozila javnih institucija na mitingu SNS-a u maju ove godine, Agencija za sprečavanje korupcije je sprovela kontrolu. CINS saznaje kako su se institucije pravdale i šta tu ne štima. Minibus koji je Opština Lebane kupila za prevoz seoskog stanovništva, novinarke CINS-a su u maju ove godine fotografisale parkiranog u koloni vozila u centru Beograda. Bilo je to na dan kada je održan „najveći skup u istoriji Srbije“, kako je Srpska napredna stranka najavljivala svoj miting. Ipak, ako je sudeći po odgovoru koji je tokom kontrole ova Opština poslala Agenciji za sprečavanje korupcije, njihovi minibusevi nisu bili u Beogradu, nego u Novom Sadu. Prema...

Prevod izveštaja Evropske komisije

Konačno se dogodila jedna važna i dobra stvar kada je reč o prevodima izveštaja Evropske komisije koje objavljuje Ministarstvo za evropske integracije. Evropska komisija, kada definiše ključne prioritete za Srbiju u raznim oblastima, a to je naročito vidljivo upravo kada je reč o borbi protiv korupcije, ukazuje na to da želi da vidi rezultate. U tom smislu, na engleskom se koristi izraz „track record“, koji se jezički može prevesti kao „uspostavljanje evidencija“, a tako je do sada i činjeno. Međutim, suština poruke koju je Srbija dobijala iz Brisela je očigledno bila drugačija. Poenta nije bila u tome da treba početi...

Novi izgovor za skrivanje informacija?

Transparentnost Srbija ukazala je, na konferenciji za novinare, na opasan presedan - skrivanje ugovora o poslovanju države na osnovu rešenja o Zaštiti konkurencije.  Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da je odavno poznato da javnost podataka o poslovanju državnih organa nije dovoljno dobra. To je poznato i građanima Srbije, i nadležnim kontrolnim institucijama (Poverenik za informacije) ali i Evropskoj komisiji, koja je u skriningu za poglavlje 23 pregovora o pridruživanju naglasila da Srbija mora da poboljša transparentnost podataka o privatizaciji, javnim nabavkama i drugim oblastima koje se odnose na raspolaganju javnom imovinom.

Najnoviji slučaj te vrste je sakrivanje od javnosti ugovora o upravljanju Železarom Smederevo (nasuprot velikoj medijskoj promociji samog potpisivanja ugovora i najava uspešnosti ovog aranžmana). Ne samo da Ministarstvo privrede nije dostavilo ovaj ugovor po zahtevu TS, nego je, što posebno zabrinjava, naveden razlog koji podriva jedinstvo pravnog poretka, a potpuna je novina u praksi netransparentnosti organa vlasti.

Naime, Ministarstvo se pozvalo na rešenje Komisije za zaštitu konkurencije i član 45. Zakona o zaštiti konkurencije. Ta odredba je protumačena kao da omogućava da se dokumenta koja razmatra Komisija izuzmu u potpunosti iz primene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja! U stvari, bilo bi logično tumačiti ta odredba ima za cilj da zaštiti poverljive podatke iz dokumenata privatnih firmi koje razmatra Komisija. Na primer, Komisija na osnovu ove odredbe ne bi dostavljala ugovor zaključen između dve privatne firme nekom njihovom konkurentu. Međutim, ovde je reč o ugovoru zaključenom između državnog organa (Ministarstvo privrede), državnog preduzeća (Železara) i jedne privatne firme, pa potpunoj tajnosti ne može biti mesta.

Od okolnosti da ugovor nije čak ni delimično dostupan, još više zabrinjava činjenica da je Ministarstvo uopšte tražilo tajnost svih podataka. To predstavlja neprijatno iznenađenje i sa stanovišta dosadašnjeg postupanja državnih organa u vezi sa prodajom Železare (npr. TS je dobila tražene podatke o neuspeloj prodaji pre nekoliko meseci). Na sistemskom nivou problem je još veći – odredba člana 45. je u koliziji sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji je sistemski za tu oblast. Ukoliko ovaj presedan bude prihvaćen, preti opasnost da će mehanizam skrivanja podataka biti korišćen i u budućim situacijama.

Obaveštenje Ministarstva privrede i odgovor Transparentnosti Srbija možete videti na sajtu TS: http://transparentnost.org.rs/index.php/sr/inicijative-i-analize-ts

 

Izvršni direktor TS Bojana Medenica govorila je o početku primene Zakona o zaštiti uzbunjivača.

Ona je ukazala da Zakon o zaštiti uzbunjivača za neke od najtežih oblika kršenja njihovih prava ne propisuje ni krivična dela, ni prekršaje. Očigledno je namera bila da se te norme (na primer primer. „neovlašćeno otkrivanje identiteta“, „narušavanje prava uzbunjivača“) propišu izmenom Krivičnog zakonika, ali to nije učinjeno ni uporedo sa donošenjem Zakona o zaštiti uzbunjivača, kako smo predlagali, ni do početka primene, u poslednjih šest meseci. Iako odsustvo sankcija neće suziti obim zaštite uzbunjivača, ono će, prema našem stanovištu, onemogućiti da se adekvatno kazne odgovorni za narušavanje prava ljudi koji su se osmelili da ukažu na korupciju, rasipanje javnih resursa, opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi i druge nepravilnosti. 

Primena zakona je odložena na pola godine od usvajanja, kako je objašnjeno, zbog potrebe da se sprovede obuka i stručno usavršavanje sudija za postupanje u zaštiti uzbunjivača, ali i kako bi se državni organi i poslodavci pripremili. Međutim, iako je posebna obuka propisana kao uslov da sudije postupaju u ovim predmetima, programom obuke uopšte nije predviđena individualna provera stečenih znanja, što je potpuno neshvatljivo. Takođe, pre tri meseca je istekao rok koji je Ministarstvo pravde imalo da bliže uredi postupak unutrašnjeg uzbunjivanja, način određivanja ovlašćenog lica kod poslodavca koji ima više od deset zaposlenih. Transparentnost Srbija podseća da u međuvremenu nisu izmenjeni ili dopunjeni ni drugi zakoni koji su značajni za zaštitu uzbunjivača (npr. Zakon o tajnosti podataka) a da je propuštena prilika da se preciznije, izmenama tog zakona, urede položaj i prava lica koja su na osnovu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije dobili „administrativnu zaštitu“.    

Među drugim nedostacima Zakona na koje smo ukazivali tokom javne rasprave i kroz predloge amandmana, nalaze se i: 1) opasnost da se institut uzbunjivanja trvijalizuje, jer se zaštita ne vezuje za prijavljivanje ozbiljnijih prekršaja; 2) odsustvo pravila o nagrađivanju, za koje smo uvereni da bi mogle doneti korisne efekte kod ostvarivanja javnog prihoda koji bi inače izostao; 3) nepostojanje izričitog prava uzbunjivača da zahteva pravičnu naknadu umesto poništenja akta koji predstavlja odmazdu; 4) odsustvo pravila o nekim specifičnim slučajevima (npr. kada odmadzu ne vrši poslodavac, već treće lice, kada se odmazda vrši prema licima koja su podatke dala u poverljivom odnosu... Budući da je ovo jedan od najvažnijih antikorupcijskih propisa, Transparentnost – Srbija će pažljivo pratiti njegovo sprovođenje, i ukazivati na mogućnosti za unapređenje, između ostalog, korišćenjem iskustava iz rada Antikroupcijskog savetovališta.

Vesti