Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Antikorupcijska strategija posle pet i po godina – očekivanja i nedostaci

Iako je nesumnjivo dobra vest da je Srbija posle pet i po godina od isteka prethodne dobila novu antikorupcijsku strategiju, ovaj planski dokument, čak i ako se bude u potpunosti poštovao, ne pruža dovoljne garancije za otklanjanje nekih od glavnih uzroka korupcije – ocenjuje Transparentnost Srbija. Merilo za ostvarivanje opšteg cilja Strategije je porast Indeksa percepcije korupcije Transparency International sa ovogodišnjih 36, na 43 poena do kraja 2028. Upitno je da li će i ovaj, ne naročito ambiciozan cilj (reč je o globalnom proseku, dok je prosek Evrope čak 57), biti dostižan na osnovu mera koje su planirane. Još snažniji pokazatelj...

Objedinjena skupštinska rasprava o nepovezanim aktima

Aktuelni saziv Narodne skupštine je nastavio onako kako je prethodni saziv završio – protivpravnim objedinjavanjem rasprave o šezdeset tačaka dnevnog reda. Poslovnik (član 157. st. 2.) dopušta tu mogućnost, ali samo ako je reč o zakonima koji su „međusobno uslovljeni ili su rešenja u njima međusobno povezana“. Skupštinska većina je danas izglasala da se vodi objedinjena rasprava u načelu o „Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“, povećanju takse za RTS, zabrani davanja u zakup stanova koje su pod povoljnim uslovima dobili pripadnici službi bezbednosti,  zakona koji odobravaju zaduživanje za razne projekte, o izboru guvernera Narodne...

Treći vd za deveti rođendan AD Srbija Kargo

Preduzeće u državnom vlasništvu AD Srbija Kargo nije imalo direktora izabranog na konkursu ni jedan jedini dan otkako je osnovano pre tačno devet godina. U novom Službenom glasniku objavljeno je rešenje Vlade od 11. jula o postavljenju još jednog vršioca dužnosti. To je Nataša Mlinar Ležaja, umesto Dušana Garibovića koji je razrešen nakon što je sedam godina nezakonito proveo na tom mestu.   Zakon, naime propisuje da VD stanje u kontinuitetu ne može trajati duže od 12 meseci, a to ne podrazumeva da bi na svakih 12 meseci na čelo preduzeća mogao da se postavi novi VD direktora, već da u tom...

GRECO – pokušaji opravdanja i štetne posledice kašnjenja

Novi GRECO izveštaj Čitaoce medija koji su prvog dana izvestili verovatno se nisu začudili zbog toga što je prema oceni GRECO od 21. juna 2024. Srbija za dve godine, u ostavljenom roku ili nakon njega, ispunila samo jednu od 24 preporuke. Znalo je da bude i gore. Ostaje samo da se vidi koju će strategiju izveštavanja primeniti režimski mediji. Prve večeri je to bilo ignorisanje, ali možda do sutra bude osmišljena neka kreativna matematika (npr. „45% preporuka ispunjeno potpuno ili delimično već u prvom roku“) ili iskazivanje „čvrstog opredeljenja“ da se sve ispuni umesto bilo kakvog obrazloženja zbog čega već nije.  Teme...

Šta otkriva slučaj trgovine uticajem za nabavku radova

Kratka vest o hapšenju doskorašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu prosvete zbog sumnje na trgovinu uticajem kod javnih nabavki pobudila je veliku pažnju, ali zaslužuje i dodatnu analizu upravo iz ugla korupcije u javnim nabavkama. Pošto su slučajevi krivične odgovornosti relativno visoko rangiranih funkcionera u izvršnoj vlasti prilično retki, nije čudno da su sa ubrzo pojavili brojni komentari i skepticizam – zašto baš sada, zašto baš u Nišu, zašto baš funkcioner iz te partije itd.  U saopštenju MUP se kaže da su „policijski službenici SBPOK-a u saradnji sa pripadnicima BIA, a po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal“, uhapsili državnog sekretara zbog sumnje...

Propuštene prilike za prevenciju korupcije u izvršnoj vlasti i policiji

Ocena GRECO-a da je Srbija za dve godine ispunila samo jednu od 24 preporuke iz petog kruga evaluacije dovodi u pitanje postojanje strateškog opredeljenja i volja za suzbijanje korupcije, ali i potvrđuje nalaze TS sa početka ove godine. Nedovoljno postupanje vlasti je još teže razumljivo, kada se uzme u obzir da je ispunjenje svih preporuka GRECO navedeno kao jedan od glavnih zadataka u izveštaju Evropske komisije za Srbiju iz novembra. Štaviše, u ekspozeu novog predsednika Vlade ove obaveze Srbije se uopšte ne pominju, niti planovi da se u vezi sa njima nešto učini. Ovaj krug evaluacije odnosi se na sprečavanje korupcije u...

Predlozi TS za akcioni plan Medijske strategije

Transparentnost Srbija je iskoristila mogućnost da Ministarstvu informisanja i telekomunikacija dostavi predlog za dopunu nacrta Akcionog plana Medijske strategije za 2024-2025. godinu. Pored podsećanja na nalaze iz studije o Sistemu društvenog integriteta, naši predlozi obuhvataju sledeće: Da se predvide izmene zakona koje bi sprečile diskriminaciju medija od strane javnih funkcionera (npr. odbijanje izjave na konferenciji za štampu), jer postojeće norme za to očigledno nisu dovoljne. Da se dopuni Zakon o javnom informisanju i medijima pravilima o nabavci usluga oglašavanja javnog sektora. Pravila bi trebalo da spreče rasipanje javnih resursa zarad kupovine medijskog uticaja i da obezbede da se odabir medija vrši u konkurentnom...

Gradski propisi nedovoljno štite od korupcije

Analiza 60 gradskih propisa, koju je sprovela Transparentnost Srbija, pokazala je da svi sadrže koruptivne rizike, i da su neki od njih takvog karaktera da mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu gradskom budžetu i imovini. Da bi se ta šteta sprečila, naročito je bitno poboljšati pravila o raspolaganju gradskom imovinom i finansiranju projekata nevladinih organizacija, ali i o učešću javnosti u odlučivanju o budžetu i donošenju propisa. Pored nedostataka u samim propisima, u nekim gradovima bitni akti uopšte nisu ni doneti. Tako, čak 58% gradova u Srbiji nije uredilo javnu raspravu u pripremi svojih propisa i budžeta, a jedna četvrtina nema akt koji...

Novi izgovor za skrivanje informacija?

Transparentnost Srbija ukazala je, na konferenciji za novinare, na opasan presedan - skrivanje ugovora o poslovanju države na osnovu rešenja o Zaštiti konkurencije.  Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da je odavno poznato da javnost podataka o poslovanju državnih organa nije dovoljno dobra. To je poznato i građanima Srbije, i nadležnim kontrolnim institucijama (Poverenik za informacije) ali i Evropskoj komisiji, koja je u skriningu za poglavlje 23 pregovora o pridruživanju naglasila da Srbija mora da poboljša transparentnost podataka o privatizaciji, javnim nabavkama i drugim oblastima koje se odnose na raspolaganju javnom imovinom.

Najnoviji slučaj te vrste je sakrivanje od javnosti ugovora o upravljanju Železarom Smederevo (nasuprot velikoj medijskoj promociji samog potpisivanja ugovora i najava uspešnosti ovog aranžmana). Ne samo da Ministarstvo privrede nije dostavilo ovaj ugovor po zahtevu TS, nego je, što posebno zabrinjava, naveden razlog koji podriva jedinstvo pravnog poretka, a potpuna je novina u praksi netransparentnosti organa vlasti.

Naime, Ministarstvo se pozvalo na rešenje Komisije za zaštitu konkurencije i član 45. Zakona o zaštiti konkurencije. Ta odredba je protumačena kao da omogućava da se dokumenta koja razmatra Komisija izuzmu u potpunosti iz primene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja! U stvari, bilo bi logično tumačiti ta odredba ima za cilj da zaštiti poverljive podatke iz dokumenata privatnih firmi koje razmatra Komisija. Na primer, Komisija na osnovu ove odredbe ne bi dostavljala ugovor zaključen između dve privatne firme nekom njihovom konkurentu. Međutim, ovde je reč o ugovoru zaključenom između državnog organa (Ministarstvo privrede), državnog preduzeća (Železara) i jedne privatne firme, pa potpunoj tajnosti ne može biti mesta.

Od okolnosti da ugovor nije čak ni delimično dostupan, još više zabrinjava činjenica da je Ministarstvo uopšte tražilo tajnost svih podataka. To predstavlja neprijatno iznenađenje i sa stanovišta dosadašnjeg postupanja državnih organa u vezi sa prodajom Železare (npr. TS je dobila tražene podatke o neuspeloj prodaji pre nekoliko meseci). Na sistemskom nivou problem je još veći – odredba člana 45. je u koliziji sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji je sistemski za tu oblast. Ukoliko ovaj presedan bude prihvaćen, preti opasnost da će mehanizam skrivanja podataka biti korišćen i u budućim situacijama.

Obaveštenje Ministarstva privrede i odgovor Transparentnosti Srbija možete videti na sajtu TS: http://transparentnost.org.rs/index.php/sr/inicijative-i-analize-ts

 

Izvršni direktor TS Bojana Medenica govorila je o početku primene Zakona o zaštiti uzbunjivača.

Ona je ukazala da Zakon o zaštiti uzbunjivača za neke od najtežih oblika kršenja njihovih prava ne propisuje ni krivična dela, ni prekršaje. Očigledno je namera bila da se te norme (na primer primer. „neovlašćeno otkrivanje identiteta“, „narušavanje prava uzbunjivača“) propišu izmenom Krivičnog zakonika, ali to nije učinjeno ni uporedo sa donošenjem Zakona o zaštiti uzbunjivača, kako smo predlagali, ni do početka primene, u poslednjih šest meseci. Iako odsustvo sankcija neće suziti obim zaštite uzbunjivača, ono će, prema našem stanovištu, onemogućiti da se adekvatno kazne odgovorni za narušavanje prava ljudi koji su se osmelili da ukažu na korupciju, rasipanje javnih resursa, opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi i druge nepravilnosti. 

Primena zakona je odložena na pola godine od usvajanja, kako je objašnjeno, zbog potrebe da se sprovede obuka i stručno usavršavanje sudija za postupanje u zaštiti uzbunjivača, ali i kako bi se državni organi i poslodavci pripremili. Međutim, iako je posebna obuka propisana kao uslov da sudije postupaju u ovim predmetima, programom obuke uopšte nije predviđena individualna provera stečenih znanja, što je potpuno neshvatljivo. Takođe, pre tri meseca je istekao rok koji je Ministarstvo pravde imalo da bliže uredi postupak unutrašnjeg uzbunjivanja, način određivanja ovlašćenog lica kod poslodavca koji ima više od deset zaposlenih. Transparentnost Srbija podseća da u međuvremenu nisu izmenjeni ili dopunjeni ni drugi zakoni koji su značajni za zaštitu uzbunjivača (npr. Zakon o tajnosti podataka) a da je propuštena prilika da se preciznije, izmenama tog zakona, urede položaj i prava lica koja su na osnovu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije dobili „administrativnu zaštitu“.    

Među drugim nedostacima Zakona na koje smo ukazivali tokom javne rasprave i kroz predloge amandmana, nalaze se i: 1) opasnost da se institut uzbunjivanja trvijalizuje, jer se zaštita ne vezuje za prijavljivanje ozbiljnijih prekršaja; 2) odsustvo pravila o nagrađivanju, za koje smo uvereni da bi mogle doneti korisne efekte kod ostvarivanja javnog prihoda koji bi inače izostao; 3) nepostojanje izričitog prava uzbunjivača da zahteva pravičnu naknadu umesto poništenja akta koji predstavlja odmazdu; 4) odsustvo pravila o nekim specifičnim slučajevima (npr. kada odmadzu ne vrši poslodavac, već treće lice, kada se odmazda vrši prema licima koja su podatke dala u poverljivom odnosu... Budući da je ovo jedan od najvažnijih antikorupcijskih propisa, Transparentnost – Srbija će pažljivo pratiti njegovo sprovođenje, i ukazivati na mogućnosti za unapređenje, između ostalog, korišćenjem iskustava iz rada Antikroupcijskog savetovališta.

Vesti