Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Kako da podnesete predlog na budžetskom portalu

Pod lupom

Prev Next

Šta su uloga i zadaci Skupštine u borbi protiv korupcije

Konstituisanjem novog saziva Narodne skupštine, u utorak 17. novembra 2026, počinje formiranje vlasti koja je poverenje građana dobila upravo na obećanju borbe protiv korupcije. Deo tih obećanja skupština može neposredno da ispuni – da ukine štetne jednokratne zakone koji su donošeni za pojedine projekte, izuzimajući ih iz opšteg režima javnih nabavki, i da takve „zakone“ ne donosi ubuduće. Slično tome, Narodna skupština treba da se uzdrži od donošenja „autentičnih tumačenja“ zakona. Skupština je bila poprište nedemokratske prakse i direktnog kršenja Poslovnika prilikom usvajanja zakona na nekoliko načina: objedinjavanje rasprave o nepovezanim aktima, kako ne bi bilo vremena za diskusiju; plasiranje zakonskih predloga...

Šta bi se desilo da se strankama ukine budžetsko finansiranje?

Ideja da se stranke finansiraju iz budžeta potiče iz osnovane pretpostavke da je strankama novac neophodan da bi mogla da funkcionišu te da bi budžetsko finansiranje moglo da smanji iskušenje da taj novac potraže u zloupotrebi budžetskih fondova ili u trgovini uticajem, piše Danas. Populistička priča da parlamentarne stranke ne treba da dobijaju pare iz budžeta direktno vodi u korupciju, štetna je za javni interes i pogubna po demokratiju, kažu sagovornici Danasa komentarišući ideju o ukidanju novca koje partije dobijaju iz državne kase za redovan rad, a na osnovu ulaska u Skupštinu Srbije. Dragan Milić, predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije, pozvao je...

Hapšenje nakon četiri godine

Mediji prenose da je uhapšen Rade Basta, nekadašnji direktor "Beogradskih elektrana" i to zbog neosnovane dodele donacija sportskim klubovima. U svemu tome ne bi bilo ništa čudno da nije reč o slučaju koji je dobro poznat i dokumentovan već najmanje četiri godine! Naime, Državna revizorska institucija je u novembru 2022. Objavila izveštaj o reviziji poslovanja ovog gradskog preduzeća, u kojem se, kao jedna od stavki pominje da je su u 2020. i 2021. Dodeljivana sredstva raznim sportskim klubovima (ukupno nešto manje od 60 miliona dinara u te dve godine), a da preduzeće nije imalo nikakve interne procedure za dodelu tog novca...

Ipak bez izbornog profiterstva na predsedničkim izborima?

Jedna od štetnih izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti iz juna 2026. bilo je ukidanje obaveze polaganja izbornog jemstva za neparlamentarne stranke i grupe građana. Ukidanje te obaveze nije bilo praćeno bilo kojom drugom merom koja bi obezbedila da liste koje ne osvoje ni 1% (0,2% za manjinske) važećih glasova vrate dobijeni novac u budžet.    Ove norme su znatno manje jasne kada je reč o predsedničkim izborima. Na osnovu člana 25. moglo bi se zaključiti da su od obaveze izbornog jemstva na predsedničkim izborima oslobođene partije koje nisu imale poslanike u prethodnom sazivu parlamenta (a imaju ih u postojećem), što bi...

Odgovor na reakciju kompanije EXPO 2027

Reagujući na saopštenje TS prema kojem je u nabavkama za EXPO prosečan broj ponuda 1,64, a prosečan broj prihvatljivih ponuda 1,16, kompanija EXPO 2027 je iznela tvrdnju da ja prosečan broj ponuda 1,93. Problem je, međutim, što kompanija EXPO 2027 računa prosečan broj ponuda kao odnos između ukupnog broja podnetih ponuda i sprovedenih postupaka nabavki, ali ne i partija u okviru postupaka, koje u suštini predstavljaju zasebne postupke. Takvom logikom bi, za nabavku bureka  i jogurta za doručak, na koju stigne jedna ponuda za burek i jedna za jogurt, moglo da se zaključi da su bile dve ponude za doručak i da...

EXPO nabavke – pola milijarde evra bez konkurencije

Posebna pravila za EXPO nabavke značajno su umanjila i ovako nizak nivo konkurencije u postupcima javnih nabavki. Monitoring TS svih nabavki koje su do sada sprovela posebna “EXPO preduzeća”, vrednosti oko 550 miliona evra, pokazao je da je prosečan broj ponuda u tim nabavkama 1.64 po postupku, a da je prosečan broj prihvatljivih ponuda samo 1.16. Drugim rečima, u čak 87% svih do sada sprovedenih postupaka postojala je samo jedna ponuda koja je mogla biti uzeta u razmatranje. Inače, prosečan broj ponuda u javnim nabavkama u Srbiji iznosi 2.5 po postupku. Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima radi realizacije...

Neophodna revizija spornih projekata

Reviziju svih spornih projekata, koju njavljuje Studentska lista, je neophodna i za nju ne postoje prepreke, izjavio je za Slobodnu Evropu programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić. Ako govorimo o projektima koji su ugovoreni netransparentno i bez konkurencije, osnovni red bi bio da se svaki takav projekat podvrgne reviziji i da saznamo šta su sve razmatrali donosioci odluka u ime Republike Srbije i čime su u to doba opravdali odluk, makar interno, ako ne pred celokupnom javnošću. Već smo videli na primeru železničke pruge do mađarske granice da sve ukazuje na to da postupanje predstavnika naše države nije bilo domaćinsko i da...

Šta promena vlasti znači za borbu protiv korupcije

Nadmoćna pobeda liste koja je u svoj predizborni program uvrstila brojne mere za borbu protiv korupcije, pruža nadu da će Srbija konačno zaustaviti nazadovanje u ovoj oblasti. Transparentnost Srbija u vezi sa tim ističe kao naročito značajna obećanja da će biti ukinuti posebni zakoni čija je glavna svrha izbegavanje tendera za velike projekte, javnost svih ugovora i reviziju postojećih koji su ugovoreni netransparentno, rešavanje v.d. stanja u javnim preduzećima i mere koje bi sprečile zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji. Novoizabrani narodni poslanici treba da usvoje izmene zakona koji će obezbediti ostvarivanje tih ciljeva i izaberu Vladu koja će te zakone sprovesti...

Snižena ocena za Srbiju u globalnom izveštaju o građanskim slobodama

SR.SerbiaGlobalna alijansa Civicus je u najnovijem izveštaju  saopštila da je snizila ocenu građanskog prostora u Srbiji na nivo „pod represijom“. Ovo predstavlja prekretnicu nakon višegodišnje eskalacije napada na osnovne slobode. Kategorija „pod represijom“ — stepen iznad najniže u globalnom okviru — odnosi se na države u kojima je prostor za delovanje građana ozbiljno ograničen, a neslaganje sa vlašću nosi teške posledice, uključujući nasilje, sudski progon ili čak zatvorske kazne. Srbija se tako u 2025. godini pridružuje grupi od 50 zemalja sa statusom „pod represijom“, među kojima su Gruzija, Zimbabve, Pakistan i El Salvador.

„Snižavanje ocene za Srbiju predstavlja prekretnicu“, izjavila je Ine Van Severen, rukovoditeljka istraživanja CIVICUS Monitora, a prenose Građanske inicijative. „Vlasti više ne pokušavaju samo da suzbiju kritiku, već aktivno guše pravo na slobodno izražavanje, udruživanje i protest. Država koja tvrdi da teži demokratiji ne sme da progoni građane zato što traže odgovornost.“

Studentski protesti, koji su izbili nakon smrtonosnog urušavanja železničke stanice u Novom Sadu koje se pripisuje korupciji, traju od novembra 2024. godine. Istovremeno, osnovne slobode su pod snažnim udarom zbog sve represivnijih poteza vlasti. Demonstranti i oni koji im pružaju podršku suočavaju se s policijskim nasiljem, napadima grupa povezanih sa vladajućom strankom, masovnim privođenjima i kampanjama zastrašivanja, dok počinioci takvih napada uživaju gotovo potpunu nekažnjivost.

Organizacije za ljudska prava navode da je od početka protesta privedeno više od 1.000 ljudi. Većina je ubrzo puštena, ali neki i dalje borave u kućnom pritvoru ili su pod merama ograničenog kretanja. Dvanaest aktivista civilnog društva i opozicije se suočava sa krivičnim gonjenjem po spornim optužbama za navodno rušenje ustavnog poretka, dok se šest njih već nalazi u egzilu.

U julu je predsednik Aleksandar Vučić pomilovao osobe optužene za teško nasilje nad demonstrantima, uključujući četvoricu muškaraca povezanih sa njegovom strankom koji su brutalno pretukli jednu studentkinju, kao i ženu optuženu za pokušaj ubistva nakon što je automobilom uletela u masu demonstranata. Vlasti su odbile da ozbiljno istraže navode o policijskom zlostavljanju, od prekomerne upotrebe sile na protestima do prebijanja i pretnji seksualnim nasiljem koje je prijavila studentkinja Nikolina Sinđelić. Takođe nisu pokrenule delotvorne istrage o navodnoj upotrebi zvučnog oružja na protestu 15. marta niti o izveštajima o primeni špijunskog softvera protiv novinara i branitelja ljudskih prava.

Vlasti su dodatno zaoštrile tenzije organizovanjem kontraskupova i kampova oko ključnih institucija u Beogradu. Istraživački novinari su među učesnicima identifikovali osobe povezane sa organizovanim kriminalom. Uz podršku lokalnih vlasti i policijsku zaštitu, ti kampovi su postali mesta čestih sukoba sa antirežimskim demonstrantima.

„Vladajuća stranka sada prožima svaki segment javnog života, čineći pritisak neizbežnim“, kaže Uroš Jovanović, iz Građanskih inicijativa. „Srbija je postala zemlja u kojoj i jedna jedina kritička reč povlači odmazdu. Ta odmazda može imati oblik gubitka posla u javnom ili javno finansiranom sektoru, ciljanih inspekcijskih nadzora od strane državnih organa, kampanja blaćenja u medijima bliskim vladajućoj stranci, proizvoljnih privođenja ili raznih oblika administrativnog uznemiravanja.“

Sloboda okupljanja uskoro bi mogla biti još ugroženija. Predložene izmene Krivičnog zakonika iz septembra 2025. godine predviđaju da svaka blokada saobraćaja postane krivično delo kažnjivo zatvorom do jedne godine, što bi, kako upozoravaju organizacije civilnog društva, u praksi značilo kriminalizaciju mirnog protesta.

I sloboda izražavanja je pod konstantnim napadima. Oni koji javno i glasno podržavaju proteste se suočavaju s kampanjama blaćenja, pritiscima i otkazima. Više od sto zaposlenih u prosveti je ostalo bez posla zbog podrške studentskim blokadama. Nezavisni mediji su takođe na udaru: pojavili su se navodi da je predsednik Vučić lično uticao na preuzimanje kritičkih televizija N1 i Nova, a politički motivisana i pravno upitna imenovanja u savet regulatornog tela za elektronske medije osigurala su da ova institucija ostane pod punom kontrolom vladajuće stranke.

„Ovo snižavanje ocene nije iznenađenje. Godinama upozoravamo da položaj civilnog društva mora biti u centru procesa pristupanja Evropskoj uniji. Situacija u Srbiji to jasno potvrđuje“, izjavila je Simona Mladenovska iz Balkanske mreže za razvoj civilnog društva. „Kad pravda kasni, to znači da je nema — za roditelje koji tuguju, za novinare, za aktiviste i sve one koje ućutkuje represija. Sada je na Evropskoj uniji da deluje, zaštiti građanski prostor i obezbedi odgovornost.“

CIVICUS poziva vlasti u Srbiji da hitno obustave nasilje i politički motivisana krivična gonjenja, povuku izmene koje bi kriminalizovale mirna okupljanja i pokrenu nezavisne istrage o zloupotrebama policijskih ovlašćenja i nezakonitom nadzoru.

CIVICUS Monitor je istraživački alat koji prati stanje građanskih sloboda u 198 zemalja i teritorija, generišući kvantitativne i kvalitativne procene građanskog prostora. Podaci se prikupljaju u saradnji sa više od 20 istraživačkih partnera iz civilnog sektora i nezavisnim procenama ljudskih prava. Građanski prostor može biti ocenjen u pet mogućih kategorija: otvoren, sužen, opstruiran, pod represijom i zatvoren.

Vesti