Milioni nejasne namene
Decembarski dodatak za partije
O tome kako se, a pogotovo zašto se troši gotovo 2.000 milijardi dinara budžeta Republike Srbije ne zna se dovoljno. Jedan veoma mali segment tog budžeta je onaj namenjen finansiranju parlamentarnih političkih stranaka. Njegova naročita zanimljivost leži u tome što o sumi koja će se deliti odlučuju upravo korisnici – predstavnici tih istih parlamentarnih stranaka.
Oni o tome odlučuju direktno, kada glasaju o budžetu i njegovim rebalansima. Odluku o tome su doneli ranije, kada su glasali za Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i u njemu odredili koji deo budžeta se deli partijama i po kom ključu. Autor ovog teksta je bio svedok diskusija koje su se vodile na sastancima tzv. šire radne grupe u doba pisanja prethodnog Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, tokom 2010, u kojoj su bili predstavnici političkih stranaka. Jedina odredba za koju su stizali predlozi sa te strane odnosila se upravo na način raspodele budžetskog novca.
Rebalans donosi parlamentarnim političkim strankama u 2022. dodatnih 181.335.000 dinara (oko 1,580.000 evra) koji nisu bili predviđeni u originalnom budžetu za 2022. Ukupna izdvajanja za ovu namenu će biti milijardu i 565 miliona dinara (oko 13,3 miliona evra). Povećanje je 13,1%, zato što Vlada očekuje da će se upravo za toliko povećati poreski prihodi (uglavnom zbog inflacije), a Zakon propisuje da se novac za partije određuje prema toj stavci budžeta. Na mesečnom nivou, strankama sa liste SNS-a tako sleduje oko 57 mesto 50 miliona, podeljenima sa liste „Ujedinjeni za pobedu Srbije“ oko 19 umesto 17, a listi SPS-JS 16,5 umesto 14,6 miliona dinara. Koaliciji NADA pripada još milion na postojećih 7,7 miliona dinara, „Moramo“ će se takođe sa uvećanjem približiti 8 miliona, iza njih slede Dveri i Zavetnici sa manje od sedam miliona, SVM sa tri i ostale manjinske liste sa između pola i dva miliona dinara mesečnih prihoda iz budžeta Srbije.
Na ovim faktima bi se priča mogla i završiti da nema tri nepoznanice.
Prva je to što Ministarstvo finansija i Vlada Srbije nisu našli za shodno da ovu, kao ni mnoge druge predloge za promenu budžeta obrazlože. Originalni predlog budžeta za 2022. sadržao je pet puta duže obrazloženje od tabelarnog prikaza prihoda i rashoda, a da je kod rebalansa stvar potpuno obrnuta – sada je obrazloženje pet puta kraće!
Ipak, i u tako skučenom prostoru našlo se mesta da se narodni poslanici i javnost upoznaju sa predviđanjima za očekivanje da će sledeće godine biti usporen rast prihoda od turizma u Španiji, na primer. Ključne reči iz obrazloženja Rebalansa su inače „u Ukrajini“, sa deset pominjanja, uz korišćenje prefiksa „konflikt“ (na jednom mestu „oružani“), „sukob“, „kriza“ ili naprosto „dešavanja“. Glavna „zvezda“ originalnog budžeta za ovu godinu bio je COVID, tada pomenut 54 puta.
Druga stvar koju ne znamo je koliko će para parlamentarne stranke zapravo dobiti u poslednjoj tranši, koju očekuju 10. decembra. Budžet za ove namene se naime utvrđuje na godišnjem, a deli na mesečnom nivou. Iskustvo iz ranijih godina pokazuje da je realizacija sa ove stavke blizu 100%, što znači da stranke mogu da očekuju u decembru ne samo povećanje, već i razliku za prethodne mesece, kada je budžet bio manji. Dodatnu komplikaciju predstavlja to što je novac, sve do avgusta, deljen prema rezultatima izbora iz 2020, koje je opozicija uglavnom bojkotovala, a tek nakon toga na osnovu ovogodišnjih izbornih rezultata. Samim tim, i pravo na razliku se obračunava po dva ključa.
Ako se primene ovi principi, Ishod je, prema proračunu Transparentnosti Srbije sledeći: SNS lista će dobiti vanredno još 102 miliona dinara, SPS-JS još 22 miliona, UPS blizu 9, SVM 5,5, NADA 4, a Moramo, Zavetnici i Dveri više od tri miliona. SPP bi imao dodatak od 2,6 miliona, SDA 1,8, a Koalicija Albanaca 1,7. Ostaje nepoznanica kome je do jula bilo isplaćivano oko 8 miliona dinara mesečno na koje je imao pravo Šapićev SPAS. Bez obzira na utapanje ove grupacije u SNS, Zakon ne daje mogućnost da se SNS-u prenese i pravo na budžetski novac. Međutim, nema pravila o tome da li taj novac ostaje u budžetu ili se deli drugim strankama.
Treća i najvažnija stvar jeste to što uopšte nije jasno zbog čega građani upravo u ovolikoj meri finansiraju parlamentarne političke stranke. Još od kada je uveden sistem izdašnih budžetskih dotacija (2003), menjali su se nekoliko puta procenti, kriterijumi i parametri, ali nikada nije bilo jasno zašto su bili baš tako propisani. Finansiranje parlamentarnih stranaka iz budžeta je uobičajeno u mnogim zemljama, i za njega postoje i brojna teorijska opravdanja, a u Srbiji i sasvim praktični razlozi. Kad je reč o strankama na vlasti, za očekivati je da će svakako naći načina da obezbede ono što im je potrebno o trošku države, pa je bolje da to bude legalno. Opozicija, makar dok ne bude verovatno da može doći na vlast ne može da računa na značajnu, bilo javnu ili skrivenu, podršku krupnog i sitnog kapitala, niti na podršku većeg broja malih pojedinačnih donatora.
Međutim, ako građani koje za to niko nije pitao već plaćaju stranke, onda to mora da ima neku opravdanu svrhu – na primer, da omogući pokrivanje troškova održavanja partijske infrastrukture do neke razumne granice. Te granice su odavno prekoračene. To je najupečatljivije kod vladajuće SNS, koja je za pokrivanje troškova redovnog rada centrale i odbora širom zemlje u 2021. primila iz budžeta gotovo 400 miliona dinara više novca nego što je potrošila za tu namenu. Pored toga, iako je reč o stranci koja navodno ima čak 800 hiljada članova, nije prijavljen ni dinar prihoda od članarine.
Javna preduzeća
Dragocenost postojanja Fiskalnog saveta se još jednom pokazala u punom svetlu na primeru analize Rebalansa, koju je šteta skraćivati, a ni komentar joj nije potreban:
Loša karakteristika predloženog rebalansa je njegova netransparentnost, naročito u delu koji se odnosi na izdatke za javna energetska preduzeća. Nedovoljna transparentnost budžeta problem je koji se ponavlja iz godine u godinu. Na primer, Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima (sada Ministarstvo) od svog osnivanja nikad nije našla za shodno da u budžetu predstavi projekte na koje troši novac poreskih obveznika. Predloženim rebalansom transparentnost budžeta dodatno i snažno je pogoršana jer ogroman trošak javnih preduzeća iz energetskog sektora nije detaljnije prikazan. Jedini rashod koji se može jasno prepoznati u budžetu je 10 mlrd dinara za nabavku rudarske mehanizacije za EPS. Preostalih oko 140 mlrd dinara (1,2 mlrd evra) direktnog budžetskog troška samo su proknjižene na poziciji Izdataka za nabavku finansijske imovine, bez objašnjenja. To znači da nije pokazano kom preduzeću ide koliko sredstva, kako su njihovi gubici tačno nastali, za koje namene će se budžetska sredstva iskoristiti i drugo. Gotovo je neverovatno da se pozicija Izdaci za nabavku finansijske imovine (u cilju sprovođenja javnih politika) poveća u odnosu na prvobitni budžet preko 11 puta (sa 13 na 153 mlrd dinara); da se nabavka finansijske imovine na računu finansiranja budžeta poveća 35 puta (sa 3,8 na 132 mlrd dinara); da se izmenom Člana 41 omogući da država izda 102 mlrd dinara garancija za zaduživanje (prethodno bilo 24 mlrd) – a da ništa od toga ne bude jasno obrazloženo poreskim obveznicima. Pritom, u Obrazloženju budžeta našlo se mesta da se pomene aktivnost multinacionalnih kompanija u Irskoj.
Subjekti i činioci
Već tradicionalni šampion komičnih obrazloženja su zakoni na osnovu kojih se isplaćuje pomoć za mlade. Prvi put je to navodno bila otežana mogućnost zapošljavanja zbog COVID-a, koja se, naravno, „rešava“ podelom po 100 evra svima od 16 do 29 godina, uključujući đake i studente, koji uopšte ne traže posao, kao i one koji već rade. Pred ovogodišnje izbore je bilo neophodno hitno pomoći mlade sa još po 100 evra zbog „novih sojeva virusa“.
Isplata po pet hiljada dinara se sada pravda time što se radi o „kategoriji lica od posebnog značaja za Republiku Srbiju, a koja su u fazi školovanja, odnosno koja su upravo završila školovanje“.
Ne pojašnjavajući da li se pod „navedenim“ misli na to to što su „u fazi školovanja ili završili školu“, u obrazloženju dalje stoji da „navedeno dovodi do činjenice da im je, u novonastalim okolnostima neophodno više vremena da savladaju tražene kompetencije i steknu iskustvo koje bi ih kvalifikovalo na tržištu rada i omogućilo im da ostvare zaposlenje, odnosno zarade koje su preduslov višeg životnog standarda“.
Dalje se kaže kako je isplata dva puta po sto evra kao rezultat imala „određeno poboljšanje položaja ove kategorije lica“. Međutim, „kako 2023. godina moguće donosi nove izazove, a nakon širokog i sveobuhvatnog analiziranja u punoj koordinaciji sa svim relevantnim činiocima i subjektima u Republici Srbiji, konstatovana je potreba da Republika Srbija preuzme obavezu da izvrši uplatu jednokratne novčane pomoći državljanima Republike Srbije od 16 do 29 godina“ ... „koja poseduju važeću ličnu kartu“ (kao da onima bez lične karte nije potrebna pomoć?)...
Za sada smo uskraćeni za saznanje ko je analizirao i konstatovao (Ministarstvo finainsija, Vlada?), kao i to ko bi mogli da budu subjekti, a ko činioci u Republici Srbiji, sa kojima su se nepoznati analizatori i konstatori koordinisali.
Nemanja Nenadić za Peščanik
Vesti
Poziv za podnošenje projekata u oblasti borbe protiv korupcije uz…
U okviru regionalnog projekta " Integrity Watch na Zapadnom Balkanu i Turskoj: civilno društvo u borbi protiv korupcije korištenjem podataka o političkom integritetu ", Transparentnost Srbija objavljuje poziv za podnošenje predloga za nevladine…
Obuka i sprovođenje istraživanja Indeks lokalne transparentnosti (LTI) u Severnoj…
Sastankom predstavnika TI-Makedonija i TI-Srbija, održanim u Beogradu 11. i 12. juna 2025. godine, obeležen je početak Programa razmene iskustava, koji je podržan Mehanizmom grantova Transparency International, a finansira ga…
Loš predlog za nabavke medijskih usluga
Predložene izmene Zakona o javnom informisanju i medijima neće sprečiti zloupotrebe kod nabavke medijskih usluga i oglašavanja javnog sektora. Odredbe o nabavkama medijskih usluga treba da budu preformulisane i jasno…
Konferencija - Unapređenje profesionalnog upravljanja u lokalnim javnim preduzećima
U Srbiji je loše stanje po pitanju stručnosti direktora i članova nadzornih odbora javnih preduzeća, dok je transparentnost stanje na granici lošeg i nezadovoljavajućeg, pokazalo je istraživanje "Unapređenje profesionalnog upravljanja…
Alarm izveštaj: Zarobljena država, represija i selektivna borba protiv korupcije
Koalicija prEUgovor predstavila je svoj do sada najobimniji Alarm izveštaj o napretku Srbije u implementaciji politika iz Klastera 1, sa fokusom na političke kriterijume i poglavlja 23 i 24. Izveštaj…
Zaječar i Kosjerić – kampanja i zloupotrebe bez kontrole
Dok najviši zvaničnici Srbije u susretima sa predstavnicima evropskih institucija obećavaju ispunjenje ključnih preporuka ODIHR, u kampanji za izbore u Zaječaru i Kosjeriću vlast radi direktno suprotno tim preporukama, ali…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji
Koalicija prEUgovor Vas poziva na predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji Vreme: utorak, 3. jun 2025. u 11 časova Mesto: Konferencijski centar Envoy, Gospodar Jevremova 47, Beograd Koalicija prEUgovor…
Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću
Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1]…
Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole
Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno…
Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje
Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila…
Istraživanje: Korupcija najveći problem za 22 odsto građana
Istraživanje o odnosu prema korupciji, koje je sprovela Transparentnost Srbija, pokazalo je da je korupcija prvi put u poslednjih četvrt veka najveći problem za građane Srbije. Korupciju je na vrh liste…
Istraživanje: Šta građani Srbije misle o korupciji i predlozi TS…
Organizacija Transparentnost Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije Predstavljanje istraživanja: Šta građani Srbije misle o korupciji danas i predlozi TS o prioritetima za borbu protiv korupcije u ponedeljak, 31. marta 2025. godine, sa…
Ne radimo u petak, 7. marta
U znak solidarnosti sa pozivom studenata u blokadi, koji su kao jedan od svojih zahteva postavili objavljivanje svih dokumenata koji se odnose na rekonstruisanje železničke stanice u Novom Sadu, što…
Konkurs za izradu novinarskih tekstova u oblasti borbe protiv korupcije…
Transparentnost Srbija raspisuje KONKURS za izradu novinarskih tekstova u oblasti borbe protiv korupcije u Srbiji TS poziva profesionalne novinare (zaposleni ili angažovani u medijima, slobodni novinari sa novinarskim iskustvom), studente novinarstva i istraživače…
Reakcija NKEU povodom akcije zastrašivanja organizacija civilnog društva
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji (NKEU) osuđuje upad naoružanih pripadnika Uprave kriminalističke policije u prostorije pet organizacija civilnog društva među kojima su i članice NKEU bez odgovarajućeg sudskog naloga. Smatramo…
TS predstavila CPI 2024 - Srbija nastavlja da pada
Srbija je, osmu godinu zaredom, nastavila pad na najznačajnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije u javnom sektoru. U rangiranju za 2024. godinu indeks je 35, a Srbija je na…
Predsednik Republike da prestane sa targetiranjem predstavnika civilnog društva
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji (NKEU) najoštrije osuđuje javno prozivanje Maje Stojanović i Građanskih inicijativa, koordinatora Međusektorske radne grupe za slobodu izražavanja i medija, od strane predsednika Republike Srbije čije…
Ne radimo u petak, 24. januara
U znak solidarnosti sa pozivom studenata u blokadi, koji su kao jedan od svojih zahteva postavili objavljivanje svih dokumenata koji se odnose na rekonstruisanje železničke stanice u Novom Sadu, što…
Transparentnost Srbija u 2024. godini
U protekloj godini Transparentnost Srbija bila je veoma aktivna. Pored već redovnih i prepoznatljivih aktivnosti, u oblasti javni hnabavki, monitoringa finansiranja stranaka i izborne kampanje, rada sa lokalnim samoupravama, izrade…
Ključni finansijski podaci o rekonstrukciji i dalje nedostupni
Iako su Vlada Srbije, Infrastrukture železnice i Više javno tužilaštvo u Novom Sadu objavili mnoga dokumenta u vezi sa radovima na novosadskoj železničkoj stanici, ključne informacije o finansijskoj strani tog…
Neradni dani kancelarije tokom praznika
Tokom predstojećih praznika Transparentnost Srbija neće raditi od 1.1 do 7.1. 2025. Prvi radni dan je 8.1. 2025.
Nedovoljni rezultati u sprečavanju korupcije u policiji i vrhu izvršne…
Od 24 preporuke za sprečavanje korupcije u vrhu izvršne vlasti i policiji, koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine, samo je jedna ispunjena u okviru prvog postavljenog roka. Jedna…
Objavljivanje dokumenata o padu nadstrešnice nepotpuno
Državni organi, a pre svih Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, su tokom 40 dana od tragedije u Novom Sadu odbijali zahteve novinara, organizacija i pojedinaca da dostave ugovore, projekte i…
Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
Srbija je još jedan Međunarodni dan borbe protiv korupcije dočekala kao zemlja u kojoj tužilaštvo ne ispituje sve sumnje na korupciju, u kojoj se milijarde evra troše bez primene antikorupcijskih…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o napretku Srbije u Klasteru 1
U sredu 4. decembra u 11 časova u Evropskoj kući (Zmaj Jovina 8, Beograd), koalicija prEUgovor predstaviće najnoviji Alarm – nezavisni polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u Klasteru 1 (Osnove)…
Ne postoji osnov za tajnost ugovora o rekonstrukciji novosadske železničke…
Informacije o radovima koji su izvedeni pri rekonstrukciji novosadske železničke stanice, o ceni koja je za to plaćena i izvođaču radova, ni po jednom osnovu se ne mogu smatrati tajnim…
Objavljena knjiga preporuka Nacionalnog konventa o EU
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji objavio je Sažetak Knjige preporuka za 2024. godinu. Ova redovna godišnja publikacija predstavlja najsveobuhvatniji pregled stanja pregovaračkog procesa Srbije u godini u kojoj se navršila…
Predstavljanje Indeksa transparentnosti lokalne samouprave - LTI 2024 - najtransparentnije…
Ambasada Švajcarske u Beogradu - Švajcarska kancelarija za saradnju i Transparentnost Srbija predstaviće 24. oktobra 2024. Indeks transparentnosti lokalne samouprave LTI 2024. TS je na osnovu 95 indikatora ocenila i rangirala…
Komentar koalicije prEUgovor na Reformsku agendu Vlade Srbije u oblasti…
Vlada Srbije usvojila je na sednici 3. oktobra Reformsku agendu, plan mera koje će preduzeti u narednih nekoliko godina kako bi ostvarila pristup fondovima iz Plana rasta Evropske unije za…
Produžiti javnu raspravu o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika i…
Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za poglavlje 23 poziva Ministarstvo pravde da produži javnu raspravu do kraja godine o Nacrtima Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika…
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5