Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

„Moravski koridor" – kratko podsećanje

U vestima o otvaranju deonice „Moravskog koridora" navodi se da je izgradnja auto-puta je počela 2019. godine i da su predviđeni troškovi izgradnje iznosili su oko 800 miliona evra, ali i da se država „za potrebe izgradnje ovog auto-puta zadužila 1,89 milijardi evra, što je opravdala povećanjem cene materijala, rada, energenata i eksproprijacije zemljišta u proteklih pet godina". Izgradnja ovog koridora nije ugovorena na osnovu Zakona o javnim nabavkama, već na osnovu „posebnog zakona", usvojenog upravo zbog ovog projekta. Tim posebnim zakonom je propisano da će Vlada Srbije odabrati partnera na osnovu pravila koja bude definisala uredbom. U okviru uredbe je bilo propisano...

Borba protiv korupcije u izvršnoj vlasti i policiji – godina propuštenih prilika

Vlada Srbije, ni u drugom postavljenom roku, koji ističe za deset dana, neće ispuniti preporuke za sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, koje je dobila od GRECO 2022. – pokazuje analiza koju je Transparentnost Srbija objavila danas.  Kada je reč o propisima, tokom 2025. nije donet Zakon o unutrašnjim poslovima, niti je dopunjen Zakon o sprečavanju korupcije, iako su nacrti tih akata, upravo zbog preporuka GRECO, pripremani ranijih godina. Nije ni pokušano da se prostor za koruptivne uticaje na donošenje propisa umanji kroz proširenje kruga primene Zakona o lobiranju, kao što je preporučio GRECO. Dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama...

Snižena ocena za Srbiju u globalnom izveštaju o građanskim slobodama

Globalna alijansa Civicus je u najnovijem izveštaju  saopštila da je snizila ocenu građanskog prostora u Srbiji na nivo „pod represijom“. Ovo predstavlja prekretnicu nakon višegodišnje eskalacije napada na osnovne slobode. Kategorija „pod represijom“ — stepen iznad najniže u globalnom okviru — odnosi se na države u kojima je prostor za delovanje građana ozbiljno ograničen, a neslaganje sa vlašću nosi teške posledice, uključujući nasilje, sudski progon ili čak zatvorske kazne. Srbija se tako u 2025. godini pridružuje grupi od 50 zemalja sa statusom „pod represijom“, među kojima su Gruzija, Zimbabve, Pakistan i El Salvador. „Snižavanje ocene za Srbiju predstavlja prekretnicu“, izjavila je...

Zlatko Minić za Insajder intervju: Lokalni izbori nisu bili fer, rezultati za SNS razočaravajući

Lokalni izbori u Negotinu, Sečnju i Mionici održani protekle nedelje nisu se odvijali u fer uslovima, a rezultati vladajuće stranke, uprkos masovnom korišćenju državnih resursa u kampanji, za njih su razočaravjući, ocenio je Zlatko Minić, član Upravnog odbora Transparentnosti Srbija (TS). Minić je u emisiji "Insajder intervju" istakao da intenzivna funkcionerska kampanja, zloupotreba resursa i otvorena kupovina glasova onemogućavaju slobodno izjašnjavanje građana. Minić je izneo podatke TS o "funkcionerskoj kampanji" - posete ministara u tri opštine tokom kampanje bile su 27 puta frekventnije nego u prethodnim godinama, a kada je reč o asfaltiranju lokalnih puteva - 75 odsto svih realizovanih radova "Puteva Srbije...

Sve što je bilo loše na prošlim izborima, u Negotinu, Mionici i Sečnju je bilo još lošije

Programski direktor nevladine organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da su izborni uslovi u Srbiji danas lošiji nego na prethodnim republičkim izborima, što se pokazalo prilikom izbora u Zaječaru i Kosjeriću u junu, kao i na izborima održanim u Negotinu, Mionici i Sečnju u nedelju. "Sve što je tada bilo loše, sada je u Negotinu, Mionici i Sečnju bilo još lošije", rekao je Nenadić za Radio-televiziju Srbije komentarišući lokalne izbore održane u nedelju u ta tri mesta. Kada se govori o izbornim uslovima, prema njegovim rečima, treba se gledati da li je Srbija ispunila neke od ključnih preporuka ODIHR-a, od kojih je...

Nemanja Nenadić za Insajder o radnoj grupi za preporuke ODIHR

nn inajder odihr preporukeNemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija gostujući u emisiji Marker razgovor na Insajder TV, kaže da je Radna grupa za unapređenje izbornih uslova formirana, ali da još uvek nije zakazan prvi sastanak.

Funkcionerska kampanja je već počela i, kako trenutno stoje stvari, teško da će moći nešto oko toga da se uradi i promeni pre izbora koji su zakazani za 2 jun. Međutim, neke druge preporuke ODHIR-a mogle bi da se primene.

"Ako postoje pritisci na birača, ako svi znamo da postoje brojne sumnje na kupovinu glasova i tome slično, onda bi Republičko tužilaštvo i izborne komisije mogli zajedno da objasne ljudima šta je sve zabranjeno i šta je sve krivično delo i kome to da prijave, jer trenutno imamo situaciju gde tužilaštvo ostaje potpuno nemo, pravi se kao da se ništa ne dešava sve dok traje izborni proces, a tek posle toga izlazi sa nekakvim saopštenjima“, ističe Nenadić.

"Uspeli smo da ubedimo vlast da sada ne treba da se bave samo preporukama sa poslednjih izbora, već i sa onima koje nisu ispunjene i potiču iz 2017, 2020. i 2022. Ali ono čega se pribojavam je da predstavnici stranaka vlasti neće imati neke konkretne predloge kako bi se ove stvari rešile. Voleo bih da nisam u pravu, jer do sada te predloge nismo čuli. Predlozi su dolazili od opozicije i nevladinih organizacija“, kaže on.

Kada je reč o zakonima, prema rečima sagovornika Insajdera "oni sada mogu da se promene zato što Skupština može da zaseda, ali neke stvari ima a neke nema smisla menjati dok kampanja traje“

"Ima smisla promeniti odredbe neke koje se odnose na kontrolu koju vrši Agencija za sprečavanje korupcije ili kontrolu koju vrši REM, Regulatorno telo za elektronske medije. I da se uvede takav sistem gde bi se te prijave brže rešavale, makar u tom poslednjem segmentu kampanje i gde bi ti organi postupali znatno više i po službenoj dužnosti“, objašnjva on.

Sagovornik Insajdera ističe da "za neke stvari koje vidimo i koje smetaju, postoji nadležni organ koji njima treba da se bavi, a za neke, nažalost, ne  zato što nisu prepoznate u zakonima kao problem“.

Prema Nenadićevim rečima, Transparentnost Srbija je predložila da se uvedu pravila kao u Crnoj Gori ili Severnoj Makedoniji "gde po slovu zakona postoje neka ograničenja koja za nas zvuče kao svemirski brod“. 

"Na dnevnom nivou mora da se objavi kolika je potrošnja za pojedine stavke budžeta, lokalne samoprave, javna preduzeća, ministarstva. Postoje zabrane čak da se vanredno isplaćaju neki vidovi socijalne pomoći. Znači može nešto što su redovna primanja, nešto što je davno odlučeno, ali ne može sad da se uvede nešto novo što očigledno može uticati i može predstavljati uticaj na volju birača. I takva pravila bi u Srbiji bila od velike koristi“, objašnjava Nenadić.

Ističe i da Privremeni organ, po Zakonu o lokalnoj samopravi, može obavljati redovne i neodložne poslove. 

" Šta je neodložno u tome da se usvaja odluka o podeli nekog vida pomoći? Šta je neodložno u tome da se zaključuje ugovor koji stvara velike obaveze za grad ili opštinu, u budućnosti? Nema u tome ničega neodložnog i to je nešto što bi trebalo da bude jasno propisano i da bude ograničena moć privremenih organa da takve odluke donose", naglašava Nenadić.

Prema rečima sagovornika Insajdera "najbolje i jedino rešenje koje bi u pravom smislu reči moglo da reguliše birački spisak je da se dopunama zakona formira neko telo koje će biti zaduženo za njega“. 

"To telo, bez obzira kako bi se ono zvalo, moglo bi da ima ovlašćenja i za pristup svim podacima koji su potrebni za reviziju, ali, što je najvažnije i da pokrene postupak rešavanja problema, jer, bez izmena zakona, može se opravdano postaviti pitanje da li bi radna grupa mogla da pristupi ličnim podacima u biračkom spisku koji nisu već objavljeni, pošto je za to potrebno zakonsko ovlašćenje ili lični pristanak, a on se ne može pribaviti od miliona ljudi iz biračkog spiska“, zaključuje Nemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija 

Vesti