Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

O predlogu dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku

Pošto se u obrazloženju predloga izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku pominje i organizacija Transparentnost Srbija, za potrebe šire javnosti dajemo nekoliko bitnih informacija: Predlog za donošenje izmena Zakona u okviru Radne grupe, u kojoj je učestvovala i TS, dala je organizacija CRTA, još u maju 2024. godine, ali su predstavnici partija vlasti tada odbili da razmatraju ovaj predlog. Predstavnik SNS u Radnoj grupi je, polazeći od ovog predloga CRTE, formulisao „kontrapredlog“. Posle dobijenih mišljenja ODIHR, oba predlagača su dala nove predloge. Ni jedan od njih nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu na glasanju održanom krajem decembra 2024. Pošto ni obavezan...

Poseban zakon će pored Generalštaba urušiti i pravni sistem

Predlog posebnog zakona za parcele bivšeg Generalštaba, koji će Skupština ekspresno staviti na dnevni red, predstavlja kombinaciju dva najopasnija oblika korupcije – ozakonjenje kršenja zakona i prilagođavanje opštih pravila skrivenim interesima u jednom konkretnom slučaju.   Kada se u istrazi javila osnovana sumnja da su članovi Vlade Srbije i drugi, po nalozima iz Vlade, kršili pravila i činili krivična dela da bi se realizovao projekat dogovoren mimo svih zakona, priskočili su u pomoć poslanici i predložili "poseban zakon" koji će pravila prilagoditi tim dogovorima. Pošto zakon nije formalno predložila Vlada, već direktno poslanici, izbegnuto je sprovođenje javne rasprave, koja je obavezna kada zakon priprema...

Saopštenje Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji povodom rezolucije Evropskog parlamenta

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji ističe da sve što je navedeno u najnovijoj rezoluciji Evropskog parlamenta o Srbiji već mesecima predstavlja predmet javnih upozorenja i saopštenja brojnih domaćih i međunarodnih aktera. Činjenica da je najveća demokratska institucija Evropske unije ponovo morala da ukaže na iste, nerešene i produbljene probleme predstavlja ozbiljno urušavanje kredibiliteta zemlje kandidata i jasan signal stagnacije u procesu evropskih integracija, posebno imajući u vidu da su Rezoluciju podržale i poslanice Evropske narodne partije – grupacije čija je pridružena članica Srpska napredna stranka. Hajka protiv pojedinih poslanika Evropskog parlamenta i nipodaštavanje značaja Rezolucije od strane samog državnog vrha duboko su...

Značaj rezolucije Evropskog parlamenta za borbu protiv korupcije

U usaglašenom predlogu rezolucije Evropskog parlamenta koja se donosi povodom godišnjice tragičnog pada nadstrešnice u Novom Sadu, protesta i polarizacije u društvu, govori se daleko jasnije i određenije o ključnim problemima korupcije u Srbiji, nego u rezolucijama koje je taj parlament do sada usvajao. Transparentnost Srbija smatra izuzetno značajnim što EU parlament prepoznaje da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene Zakona o javnim nabavkama. U Rezoluciji se izričito pominje u tom kontekstu međudržavni sporazum Srbije i Kine, ali TS podseća...

Godina skrivanja informacija i lažnih tvrdnji

Srbija obeležava još jedan Međunarodni dan prava javnosti da zna, a da problemi u ovoj oblasti nisu rešeni. Štaviše, proteklih godinu dana, pored uskraćivanja bitnih informacija po zahtevima, obeležili su brojni slučajevi u kojima su organi vlasti lažno tvrdili da ne poseduju tražene dokumente. To je, u sadejstvu sa nefunkcionisanjem demokratskih institucija i selektivnim radom istražnih organa, podiglo neodgovornost vlasti u Srbiji na viši nivo. Primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, i pored toga što je obavezna, u stvarnosti sve više zavisi od dobre volje organa vlasti. Vlada i Skupština Srbije, i pored jasnih upozorenja iz nekoliko godišnjih...

Zakon o legalizaciji objekata – kršenje pravila i koruptivni rizici

Najavljeno usvajanje predloga zakona kojim se na novi način uređuje legalizacija građevinskih objekata na sutrašnjoj sednici Vlade Srbije značilo bi kršenje više zakona i poslovnika vlade jer prethodno nije organizovana javna rasprava niti je sprovedena analiza rizika od korupcije. Predložena zakonska rešenja nagrađuju vršenje krivičnih dela, što građenje bez dozvole jeste, od 2009. godine, a ukoliko ih vlada sutra usvoji time će biti prekršene sve propisane procedure. Naime, prema najavi resorne ministarke, Aleksandre Sofronijević, Vlada bi već sutra trebalo da usvoji predlog zakona koji propisuje posebne uslove legalizacije građevinskih objekata, a zatim bi ga i Skupština usvojila u hitnom postupku. Time bi...

Državna preduzeća plaćaju prevoz na "antiblokaderske" skupove

Kompanija "Jumko" i Javno komunalno preduzeće "Komrad" iz Vranja platili su ukupno 120.000 dinara za prevoz svojih radnika u Vranjsku Banju u nedelju, 31. avgusta gde je održan jedan od skupova protiv blokada. Otkako je ovo saznanje, zajedno sa ugovorima objavljeno pre deset dana, reakcija i demantija nema, objavila je N1. Nezvanično, tvrdi se da su radnici odvoženi na "kontraskup" u Vranjskoj Banji, na koji ne poziva SNS, već njima bliska organizacija "Centar za društvenu stabilnost". Programski direktor TS Nemanja Nenadić za N1 kaže da bi bilo zanimljivo čuti šta je zvanično objašnjenje uprave ova dva državna preduzeća. Međutim, ono što...

Ko organizuje skupove protiv blokada

Jedna od stvari koje su veoma upadljive nakon pro-režimskih skupova proteklih nekoliko vikenda jeste to da direktor Policije koristi stalno formulaciju "okupljanja koja je *organizovao* Centar za društvenu stabilnost". Verujem da je istina da je CDS prijavio ove skupove policiji, ali se čini malo verovatnim da su ih (jedini) zaista organizovali. Naprotiv, javno su dostupna mnoga svedočenja da  iza tih skupova stoji logistika SNS i drugih vladajućih stranaka, kao i pojedinih javnih institucija. U izveštajima sa događaja provladini mediji neretko uopšte ne pominju CDS, niti stranke, već ih predstavljaju kao skupove "običnih" građana.  Pitanje (stvarnog) organizatora skupa je veoma značajno sa...

Mediji o korupciji

Datum: 25.01.2015

Medij: RTS1

Rubrika: Dnevnik 2

Autori: Milica Jevtić

Teme: Korupcija

Naslov: Zakon o poreklu imovine

Spiker:Srbija bi ove godine mogla da dobije zakon o poreklu imovine, čulo se juče iz vlade. U ministarstvu pravde RTS-u je rečeno da bi do kraja meseca trebalo da bude objavljen nacrt strategije za istragu finansijskog kriminala u kojoj će se naći pitanje oduzimanja imovine. Poslednjih dana ponovo je pokrenuta priča o donošenju ovog zakona koji se najavljuje već 14 godina.Milica Jevtić, reporter:Imovina koja višestruko premašuje prihode i čije je poreklo nedokazivo morala bi da bude oduzeta, tako smatraju oni koji godinama traže donošenje zakona o poreklu imovine. Profesor Čupić objašnjava, nema retroaktivne primene jer po tom zakonu niko neće krivično odgovarati, već će samo vratiti ono što mu ne pripada.Prof. Dr Čedomir Čupić, bivši član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Neko vama izmeri imovinu, ta imovina ne odgovara stanju onoga šta ste vi zarađivali i prihodovali, ili nasledstvu ili ne znam nekim drugim sredstvima koja ste dobijali, nekim poklonima i tako dalje, i ne možete da date potvrde, onda se kaže, ta imovina mi ne znamo kad ste je vi stekli, ona je pala u vaše dvorište ili u vaš stan ili na vaš posed, vi je niste prijavili državi, to nije vaše e mi to iznosimo. I vi jednostavno počinjete da živite onim životom kako ste i inače živeli.Milica Jevtić, reporter:Tako bi ovaj zakon trebalo da se primenjuje u fazama, najpre na one koji će ispitivati tuđu imovinu poput poreskih organa, policije i tužilaštva, zatim na najbogatije građane a potom na one koji imaju imovinu iznad određene sume.Zoran Stojiljković, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Mislim da smo mi u obavezi da takav zakon donesemo i to je tim strateškim dokumentima za borbu protiv korupcije urađeno, ali nismo blizu ni dogovora oko toga da li nam takav zakon treba. Ono što ja mogu da vam kažem iskreno, to je da u normalnim, stabilizovanim demokratijama, gde demokratija kao što kažu jedina igra u gradu, ovaj zakon nije potreban. On dokazuje da nešto nije u redu sa zdravljem demokratije.Milica Jevtić, reporter:Prvi put Čedomir Čupić je kao član vladinog saveta za borbu protiv korupcije zakon predložio u decembru 2001-ve godine, kada je podseća odbijen. Od tada je zakon oružje izbornih kampanja, a prvi put van kampanje spominje se u vladi 2012-te godine. I od tada datumi su najavljivani, a propisa nije bilo.Prof. Dr Čedomir Čupić, bivši član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Bez toga zakona mi smo videli da na tenderu se, naročito tek kad je počela privatizacija, pojavljuju neke mlade osobe, koje odjedanputa licitiraju na, u milionskim sumama i kupuju preduzeća. Niko ne pita odakle. Znači vi ste danas mogli da obijete, na primer kriminalac neki je mogao da obije banku, da uzme 4 miliona evra, da ode i da kupi neko poljoprivredno dobro od kojeg može da živi 25 hiljada ljudi.Milica Jevtić, reporter:Jednako važno kao donošenje zakona jeste da se propis pažljivo i dosledno sprovodi. Ako bi bilo koja karika u tom nizu zakazala, zakon bi mogao da postane opasan.Zoran Stojiljković, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Prvo, može se vrlo selektivno primenjivati, što mora da se uradi po procedurama da ne bude toga. I drugo mora da se ima puna svest o tome da to takozvano revolucionarno zakonodavstvo ima takozvani obrnuti teret dokazivanja, znači u tom slučaju, ne moram ja da dokažem vašu krivicu ili potencijalnu krivicu, ja vas samo optužim vi treba da dokazujete da ste nevini i to je jako opasna stvar o kojoj treba voditi računa.Milica Jevtić, reporter:Srbija u svom zakonodavstvu ima mehanizme za oduzimanje imovine ali samo u slučajevima kada se osoba sumnjiči da je počinila određeno krivično delo ili se to i dokaže.

----------------------------------------------------------

Vesti