Business Joomla Themes by Justhost Reviews
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Da li su prijavljeni troškovi internet promocije iz 2012

n1 sns kampanjaZanimljivi prilog TV N1 o rumunskoj marketinškoj agenciji koja je obučavala „tim internet specijalac SNS“, sadrži i neke informacije koje su veoma važne sa stanovišta primene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, pa stoga, pogotovo ako ne budu argumentovano demantovane, zahtevaju brzu reakciju Agencije za borbu protiv korupcije. Naime, u prilogu su iznete argumentovane tvrdnje o tome da je SNS bila klijent rumunske marketinške agencije „Mažoritas“. To su detaljan opis angažovanja objavljen na sajtu kompanije („formiran internet tim... bilo 15 ljudi...“), kao i struktura troškova („80 posto budžeta uložili u kampanju na društvenim mrežama“), a zatim i personalna povezanost ovlašćenih lica u beogradskom ogranku ove firme (to jest, sa njom povezane firme „Kondiment“) sa SNS (prokurista je Simo Čulić, poznat i kao član SNS internet tima i odbornik u skupštini Beograda). U prilogu su iznete i tvrdnje da ovakve kampanje koštaju nekoliko stotina hiljada evra.

Kao što novinarka ispravno primećuje, nije sporno pravo SNS i drugih učesnika izbornih kampanja u Srbiji da angažuju za potrebe svoje promocije marketinške agencije, iz Srbije ili iz inostranstva. Međutim, kada to čine, moraju poštovati pravila iz Zakona o finansiranju političkih subjekata. To, između ostalog, znači da se svi troškovi moraju platiti sa posebnog računa za finansiranje izborne kampanje ili više izbornih kampanja na koje se odnose i da se moraju prikazati u odgovarajućim rubrikama izveštaja o troškovima kampanje.  Pošto se troškovi angažmana ove firme ne navode u finansijskim izveštajima iz kampanje SNS iz 2012, to može da znači da oni nisu prijavljeni ili da su prikazani u okviru neke druge, šire kategorije.   

Transparentnost Srbija je 2012. godine, kao i u mnogim drugim izbornim kampanjama pre i posle toga, pratila finansiranje izbornih kampanja, izveštaje stranaka i postupanje državnih kontrolnih organa. Kada je reč o finansiranju troškova kampanje SNS na parlamentarnim izborima, odnosno, predsedničkog kandidata Tomislava Nikolića, poređenje podataka monitoringa sa finansijskim izveštajima je bilo gotovo nemoguće. Naime, umesto u odgovarajuće rubrike (npr. za oglašavanje na TV, u štampi, putem bilborda itd.) neki od tih troškova su bili prikazani u rubrici „ostali troškovi“, uz navođenje da su plaćeni agenciji „Block & Connect“.  Da bi kontrola bila uopšte moguća bilo je neophodno razvrstati šta je sve plaćeno preko ove agencije pa zatim utvrditi da li ima nekih troškova koji su opaženi u monitoringu a da nisu prijavljeni.  

U svom prvom izveštaju o kontroli izborne kampanje koji je Agencija za borbu protiv korupcije objavila krajem maja 2012, pominje se da „ostali troškovi“ imaju značajan udeo i da je to posledica pogrešnog prijavljivanja pojedinih troškova u ovoj kategoriji. U analizi koju smo dali na ovaj izveštaj i dostavili je Agenciji nekoliko meseci kasnije, ukazali smo Agenciji na potrebu da objavi korigovane tabele utvrđene strukture rashoda, kada se „ostali troškovi“ pripišu u kategorije kojima zaista pripadaju.  Međutim, to nije urađeno, niti su sva sporna pitanja finansiranja kampanje iz 2012. razrešena do objavljivanja sledećeg izveštaja Agencije o kontroli finansiranja stranaka, s kraja 2013.  

Vesti